Prisutna je u većini klasifikacija psihosomatskih bolesti kao primarno genetski uvjetovana bolest, s tijekom na koji izrazito utječe psihološki stres, kao mogući precipitirajnući faktor.

Posljedice dalekosežne Dugotrajna izloženost stresu utječe na razvoj psihosomatskih bolesti i poremećaja.

Nesanice, glavobolje, želučane smetnje, krvni pritisak - to su neke od najraširenijih psihosomatskih bolesti.

Ženama je ugroženo i mentalno zdravlje, veliki broj boluje ih od kronične tjeskobe, gubitka pamćenja, disocijacije ličnosti, depresije, psihosomatskih bolesti, ovisnosti, agresivnosti, gubitka povjerenja u druge, srama, osjećaja krivnje i brojnih drugih psihičkih poremećaja.

Ako je iznađena farmakološka terapija protiv depresije i simptoma drugih psihičkih i psihosomatskih bolesti, zašto se još uvijek liječimo psihoanalitičkim terapijama?

U današnjem svijetu, punom užurbanosti i stresa, pomaže u sprječavanju i liječenju niza psihosomatskih bolesti koje su posljedica modernog načina života, loše prehrane, pomanjkanja fizičke aktivnosti i preopterećenosti brigama.

Smatra se da 70 % psihosomatskih bolesti ima uzrok u duhovnoj čovjekovoj strukturi.

A kada se to dogodi, čovjek se može razboljeti, na psihološkoj razini: kronični umor i osjećaj iscrpljenosti, nesanica ili pojačana potreba za snom, osjećaj otuđenosti i nezadovoljstva, napetost i razdražljivost, anksioznost, nervoza, izraženija i teško kontrolirana agresivnost, gubitak apetita, gubitak spolne želje, gubitak sposobnosti uživanja u životu, depresivno raspoloženje, napadi plača i panike, opsjednutost, fobije, a na tjelesnoj razini: ubrzan rad srca, ubrzano i površno disanje, pojačano znojenje dlanova; na ponašajnom planu očituje se kroz izoliranost i izbjegavanje društvenih aktivnosti, nedostatak hobija ili radoholičarstvo i niz psihosomatskih bolesti.

Crne brojke upozoravaju i na sve veći broj žrtava raka pluća i moždanog udara, čak su i neke vrste gripe i viroza danas smrtonosne, a liječnici opće prakse bilježe sve više pacijenata s raznim alergijama, nizom psihosomatskih bolesti, glavoboljama, nervozom, depresijom, nesanicom...

Danas priznajemo kako je okidač cijelog niza psihosomatskih bolesti upravo stres, npr. sindrom iritabilnog kolona, psorijaza, astma, preuranjena disfunkcija ovarija.

U svojoj knjizi Terapija humorom (izdavač Vita Books), Branko Bokun naglašava potrebu za humorom i smijehom u liječenju raka, psihosomatskih bolesti te naročito u međuljudskim odnosima.

Suvremeni antropolozi smatraju da 70 posto psihosomatskih bolesti imaju uzroke u čovjekovoj duhovnoj strukturi.

Žali se na niz psihosomatskih bolesti, artritične promjene koje liječi bioenergijom, kronične želučane smetnje.

U razdoblju od 1930 - ih do 1950 - ih godina, astma je bila poznata kao jedan od svete sedmorice psihosomatskih bolesti.

Svaka masaža ujedno je i anti-stres tretman, a time i dobra preventiva kod psihosomatskih bolesti.

Zaboravljamo da narušavanje psihičkog zdravlja dovodi do tzv. psihosomatskih bolesti.

Psihologinja kroz usku suradnju s roditeljima i djelatnicima vrtića provodi preventivne programa (prevencija pojave razvojnih teškoća, psihosomatskih bolesti, emocionalnih teškoća te neprihvatljivih načina izražavanja emocija) te programe ranih intervencija (kroz individualni rad ili rad u manjim grupama djece).

Duhovnost je vrlo važna u liječenju psihičkih poremećaja: depresije, fobija, psihosomatskih bolesti, PTSP-a, ovisnosti, psihotičnih poremećaja.

Ovaj drugi slučaj poremećene empatije može čak (mada rijetko) da se manifestuje i kao alexithymia, ili nedostatak riječi za opis emocija, a sreće se kod nekih psihosomatskih bolesti, kao npr. onih oboljenja kod kojih se emocije doživljavaju na somatski a ne psihički način.

Strah je, smatra se, centralni problem psihosomatskih bolesti.

Fiziolozi i psihodinamičari mogu protumačiti nastanak psihosomatskih bolesti uz pomoć tjelesnih promjena koje su očekivani popratni fenomen stresa.

Uglavnom uključuje simptome poput ostalih psihosomatskih bolesti: nesanicu, gubitak apetita, gubitak libida.

Napomenuo bih da želučane tegobe mogu spadati i u skupinu psihosomatskih bolesti, što znači da one mogu biti potencirane, ne samo lošim životnim navikama (alkohol, duhan, kava..) i bakterijom Helicobacter pylori nego i psihičkim problemima (stres, depresija, anksioznost...) pa u liječenju treba i o tome povesti računa.

() Ne šalje li nam tijelo sve češće signale i preko psihosomatskih bolesti koje nam govore da su smirenost i životno zadovoljstvo preduvjet za zdravlje duše i tijela. () Mnogima je danas govor o grijehu teško probavljiv.

Moram priznati kako je u meni još od mladosti ostao strah od neshvaćenosti alternativnim pristupima liječenju, kada su akupunktura, bioenergija i terapija psihosomatskih bolesti okarakterizirane kao šarlatanstvo u medicinskom establishmentu.

Kolega Ljubotina, koji je i dipl. psiholog, objasnio nam je razliku između somatoformnih i psihosomatskih bolesti.

U nastavku povjesničar medicine i autor knjiga Povijest psihosomatskih bolesti i Povijest psihoanalize od doba azila do doba Prozaca Edward Shorter u svome tekstu Sjaj i propast psihoanalize traži najvažnije razloge zašto je psihoanaliza danas izgubila na važnosti, osobito u Americi.

Prof. dr. sc. Milivoj Boranić bavi se pretežno psihoneuroimunologijom u Zavodu za molekularnu imunologiju Instituta« Ruđer Bošković ». (9,10) Osobitu pozornost pridaje razumijevanju patofizioloških mehanizama psihosomatskih bolesti s naglaskom na promjene imunoreaktivnosti u stresnim uvjetima i njihovom odnosu prema pojavi malignih osobina tumora.

Ako dosljedno vježbate pozitivno razmišljanje tijekom dugog razdoblja, Vaš um razvija samokontrolu, razine stresa dramatično se smanjuju, kao i učestalost psihosomatskih bolesti. Moć pozitivnog razmišljanja djelo je Normana Vincenta Pealea zahvaljujući kojem je pozitivno razmišljanje postalo disciplina od 1952. godine.

Otvorili smo pitanja dječje i adolescentne psihijatrije, osoba s poteskoćama u intelektualnom razvoju, ovisnosti, depresije, shizofrenije, psihosomatskih bolesti, demencije, palijativne medicine, seksualnog zdravlja te forenzičkih i etičkih pitanja u psihijatriji.