Ptolomej je pružio matematičke temelje za astronomiju, a Arhimed za muziku; Dürer je to želio napraviti za likovnu umjetnost.

Geograf Ptolomej u 2. stoljeću crta karte neba kojima će se koristiti moreplovci poput Kolumba ili Vasca da Game još 1200 godina kasnije.

... pa davno je proslo 17 stoljece i ova Descartesova ' teza '... navodno ni Ptolomej nije bio u pravu, neki eto kazu da se sunce ne okrece oko zemlje... kao sto je i navodno ta pinealna zlijezda, jedna mala endokrina zlijezda, koja sintetizira melantnonin, kojim se regulira ciklus budnog/spavajauceg stanja... Descartes je jos rekao da zivotinje nemaju ' dusu ', dakle ni pinelanu zlijezy - a navodno sad ovi bzvz znanstvenici kazu da kod zivotinja pinealna zlijezda ima mejdr ulogu primjerice kod hibernacije... al sta oni znaju, kad imamo ' teze '...

Kr. vladar Ptolomej III. naredio je da se jedan dan doda svake četvrte godine, što prilično podsjeća na suvremeni sustav prijestupnih godina.

Svi zadovoljni posjetitelji imat će priliku i četrnaestog svibnja kroz teleskope upoznati se sa noćnim nebom i čudesima što epiciklično kruže oko naše Zemlje (rekao bi Ptolomej).

Onom krelcu Ptolomej je grob napunio zlatom i smaragdima, a meni glinom, kamenjem i kramom.

Ptolomej u knjizi Tetra Biblos vrlo jasno objašnjava različitost svih naroda i srodnosti sa određenim horoskopskim znakovima.

Također, Ptolomej kaže da razlike između zemalja potiču od njihovih koordinata i kutova koje zaklapaju sa položajem Sunca na ekliptici.

Prvi put ga spominje grčki filozof Ptolomej.

Otkrio ga je Ptolomej te se često naziva i Ptolomejev skup.

Ptolomej, jedan od sedam čuvara generala i zamjenika Aleksandra Velikog postavljen je kao satrap u Egipat nakon Aleksandrove smrti 323. pr.

Umjesto da se pojedinačno bore za prijestolje, Kasandar, Lizimah, Ptolomej i Seleuk su među sobom podijelili Grčko Carstvo.

Aseriju spominju Ptolomej u Geografiji (kao Asesia) i Anonim Ravenjanin u Kozmografiji (kao Seriem), a ucrtana je i na Peutingerovu zemljovidu (kao Aserie).

Živio u 19. stoljeću i bavio se eksplozivnim stvarima. 9. Koje nobelovke? 10. Plavetni kit? 23. Troje? (Antigonu i njewna dva brata): misli: 24. Ptolomej? 25. Ima nekakve veze s vodom ili kadom?

Antički geograf, astronom i matematičar Klaudije Ptolomej spominje u Liburniji grad Velceru između Senja i Trsata oko 160 g.

Glasoviti matematičar, astronom, astrolog i geograf Klaudije Ptolomej iz Aleksandrije u svom djelu Geografska uputa također spominje grad Tarsatiku na obali Liburnije u Iliriji.

Bez optičkih pomagala antički su astronomi izbrojali nešto više od tisuću zvijezda (Ptolomej).

Nakon Amijana Marcelina, sljedeći geograf južne Njemačke je bio Klaudije Ptolomej i njegov detaljni rad.

Mladi egiptski faraon Ptolomej pokušava pridobiti Cezara koji također posjećuje Egipat.

Značajan korak bio je zamjena Aleksandrova lika likom nasljednika: prvi koji je to učinio bio je Ptolomej I.

Ima autora koji su baš uz Pićan vezivali i naziv Pucinum kojim i Plinije i Ptolomej nazivaju utvrdu u unutrašnjosti Istre koja je i na rimskom dvoru bila poznata po posebno dobrom vinu.

Ptolomej I. 312. odvodi u Egipat brojne Židove i nastani ih u Aleksandriji.

Ptolomej je precijenio veličinu Mediterana na 63 stupnja geografske dužine, dok je al-Khwarizmi gotovo točno procijenio veličinu na skoro 50 stupnjeva geografske dužine.

Al-Khwarizmi je stoga postavio početni meridijan Starog svijeta na istočnu obalu Mediterana 10 - 13 stupnjeva istočno od Aleksandrije (početni meridijan koji je prethodno odredio Ptolomej) i 70 stupnjeva zapadno od Bagdada.

Ptolomej na svojoj karti zabilježio mjesto na ovom području koje je nosilo ime Mariniana, a iz 11. st. imamo prvi pisani dokument koji govori o Donjem Miholjcu - listinu sa Sabora u Albaregiji iz 1057. god. - koja govori o gradnji crkve " na čast Sv. Mihaela ".

Kako je zapisao Plutarh, Ptolomej I., Aleksandrov general koji je oteo njegovo tijelo i pokopao ga u Aleksandriji, usnuo je čudan san: u Sinopi na obalama Crnog mora uzdiže se golemi kip koji je sijao žito iz velikog roga obilja.

Iz antičkog doba pokazuje Anton Mayer (Die Sprache der alten Illyrier, Wien, 1957.). da je Strabon zvao Krk - Kyriatikë nësos, Plinije - civitas Curictarum, a Ptolomej - Koyrikon.

U konkretnom slučaju Ptolomej - Kopernik percepcije kretanja objekata u svemiru riječ je o PRIVIDIMA, a ne o znanstvenim Istinama, odnosno, riječ je relativističkim (znanstvenim) istinama koje nas ne bi trebale zanimati, barem ne u ovoj raspravi.

Veljko Barbieri Kako je zapisao Plutarh, Ptolomej I., Aleksandrov general koji je oteo njegovo tijelo i pokopao ga u Aleksandriji, usnuo je čudan san: u Sinopi na obalama Crnog mora uzdiže se golemi kip koji je sijao žito iz velikog roga obilja.

I uputio je Ptolomej u Sinopu svoje ljude, oni su otkupili veliki Sarapisov kip i na golemim kolima preko cijele Male Azije dovukli ga u grad na ušću Nila, gdje ga je već očekivao za njega pripremljen veličanstveni hram.