Lijevo: nekoliko stanica koje se nespolno dijele, pupanjem.

Razmnožavaju se pupanjem na vrhovima grana, a kada polipi umru, iza njih ostane kostur koji zajedno sa ostalim obrazuje sprud.

Zbog zaraze bez uroda Pupanjem voćaka istovremeno se aktivira pepelnica jabuke, pa potpuno prekriva najmlađe inficirane vegetativne i generativne organe.

Kako biljke znaju kad im je vrijeme da započnu sa rastom, pupanjem, cvjetanjem, sazrevanjem?

Razmnožavaju se spolnim putem, oplodnjom jajašaca spermatozoidima, nakon čega se razviju ličinke koje neko vrijeme lutaju po moru dok se ne pričvrste na tvrdu podlogu, kao i nespolnim, vegetativnim putem kada pupanjem razrastu u zadrugu ili koloniju.

Gljiva živi na organima lijeske kao saprofit, razmnažajući se pupanjem poput kvasaca.

Većina ih se razmnožava aseksualno, tj. pupanjem, iako postoji i nekolicina koji se razmnožavanju binarnom diobom.

Blastospora je kuglasta ili jajolika stanica koja se razmnožava nespolnim načinom, pupanjem ili poprečnom diobom.

Praživotinje se razmnožavaju diobom, pri čemu svaka polovica stanice postaje cijela nova životinja, ili " pupanjem ", pri čemu se pupoljci odvajaju i stvaraju odvojene životinje.

S početkom vegetacije, njihovim pupanjem i cvjetanjem ta se osjetljivost naglo povećava.

Ima više načina nespolnog razmnožavanja, a jedan je odvajanje vršnog dijela hife, drugi pomoću klamidospora (kako se nazivaju iz micelija nastale stanice s debelom stijenkom koja omogućava njihovo preživljavanje kroz duže sušno i nepovoljno razdoblje), ili pupanjem, tako da na vanjskoj stijenki stanice majke u obliku pupa izraste stanica kćerka, koja se (kada dostigne određenu veličinu i zrelost) otkine i nastavi samostalno živjeti.

Valja istaći da stanica majka (blastospora) koja pupa to može ponoviti 30 do 40 puta, a kada se pupanjem nastala stanica kći (klon stanice majke) odvoji, ostavlja ožiljak na majčinoj staničnoj stijenki, na osnovu čega mikolog može zaključiti hoće li ta stanica još stvarati klonove.

Kvasci, čija je veličina od 5 do 8 µm najčešće se razmnožavaju nespolno (pupanjem i dijeljenjem).

Saccharomyces cerevisiae je soj kvasca koji ima sposobnost razmnožavanja pupanjem.

Slika 1. Hidra je relativno jednostavan višestanični životinjski organizam koji se razmnožava pupanjem.

Tako se npr. hidra razmnožava pupanjem (sl. 1).

kvaščeva gljivica jednostanična gljivica koja se razmnožava pupanjem i može uzrokovati infekciju kože ili drugih vlažnih područja.

Askospore pupanjem još u askusima daju konidije.

Entuzijazam općenito poraste s toplim zrakama sunca, cvrkutom ptica i pupanjem prvih proljetnica.

Tako se npr. hidra (Hydra) može nespolno razmnožavati tzv. pupanjem (fotografija desno).

Fosilni zapis svjedoci o dvije vrsti evolucije: jedna je anageneza (fileticka evolucija) neka se populacija sva tako promijeni da se moze nazvati novom vrstom; druga je kladogeneza ili evolucijsko grananje (branching evolution) gdje nova vrsta nastane iz manjeg dijela neke populacije roditeljske vrste (parent species) kao pupanjem nastane nova vrsta.

Da, jeste znali da se sisavci razmnožavaju PUPANJEM???

Slijedeće godine taj micelij tvori pupanjem konidije koje kiša, cijedeći niz grane, nosi na tek prolistale breskve.

Iz vrata se pupanjem stvaraju pojedini članci ili proglotidi.

Drugi morfološki oblik ova dva razreda su polipi i razmnožavaju se bespolno, pupanjem.

Istodobno s pupanjem se počinju hraniti.

Na površini čestice je omotač koji nastaje iz dijelova stanične membrane kad čestica pupanjem izlazi iz zaražene stanice.

Nespolan način razmnožavanja odvija se pupanjem, i to na način da se na dijelu roditeljskog organizma stvori pup koji se kad sazrije jednostavno odvoji, nalik pupanju hidre.

Askospore klijaju pupanjem pa nastaju sekundarni konidiji koje su prema tipu nastanka svrstane u blastospore.

Životno tjeme pupanjem mekim briše Kristov pad.