Devetero velikih prijatelja na raznim meridijanima koje sam upoznao zadnjih desetak godina, kronični bolovi u leđima (pješačenje iz Rusije u Francusku i vožnja na skuteru od Hrvatske do Kine i nazad), nadražena želučana ovojnica, proširen pogled na svijet, godinu dana u šatoru... tako otprilike glasi statistika putnika i putopisca Borisa Veličana.

No Dezerter, prvi roman pjesnika, esejista, putopisca i prevoditelja Dinka Telećana kreće u sasvim drugom smjeru, ili bolje, vraća se pripovijesti koja objašnjava što je sve prethodilo toj idiličnoj sceni koja, ispostavlja se, i nije baš tako idilična.

Povodom dvjestote obljetnice rođenja prvog hrvatskog putopisca Antuna Nemčića Gostovinskog Osnovna škola Antun Nemčić Gostovinski iz Koprivnice organizirala je natječaj za najljepši dječji putopis 2013. godine na temu putovanje Republikom Hrvatskom.

Koliko je to širenje bilo sporo, oslikava i dio opisa ruskog dvora Katarine Velike iz pera putopisca J.

Fitness instruktor Mario Mlinarić i radijska voditeljica Tamara Loos natjerali su voditelja Ivu Perkušića, imitatora Luku Bulića, putopisca Hrvoja Šalkovića i jednog o članova žirija Masterchefa Matu Jankovića da se dobro oznoje.

Žalosti me da ljudi poput Stipe Božića, legendarnog alpinista, spasioca, putopisca i novinara koji se penjao na razvikane svjetske vrhove, snimao dokumentarce gdje apelira na očuvanje prirode itd., otvoreno zagovaraju izgradnju žičare.

Triatlon će se održati uz podršku uglednog hrvatskog alpinista Stipe Božića, i novinara i putopisca Jasena Boka, koji će 30. travnja 2011., s početkom u 19.00 sati, u Domu kulture u Korčuli održati zajedničko predavanje Priče pustolova. Naši otoci imaju ogroman, najčešće ne najbolje iskorišten potencijal za razvoj sportskog i pustolovnog turizma.

Konačili su ovdje mnogi, od putopisca Alberta Fortisa do pjesmopisca Tina Ujevića, naši vodiči nisu nam znali kazati kad je hotel počeo raditi, no pokazuju kamenu ploču s latinskim natpisom o obnovi zgrade i godinom 1765. Koji je to hotel bio, eeej

Studentski teatar Lero, sad već tradicionalni gost Dubrovačkih ljetnih igara, ove je godine posebno za 63. festivalsku sezonu, premijerno prikazao predstavu Mjesečina za Lady Macbeth u režiji i dramatizaciji Davora Mojaša, a prema fragmentima poezije, proze, esejističkih zapisa i inih radova dubrovačkog pjesnika, pisca i putopisca, prevoditelja i dramaturga Milana Milišića.

Možemo nagađati, razmišljati i nabacivati ideje do mile volje, a sve zaludu jer ako pitamo Pauzanija, grčkog putopisca, sve su to bedarije i radi se o tigrovima.

Ovdje ne računam " vikend-avanturiste ", koji su spremni na povremena i privremena iskušenja, znajući da ih doma ipak čeka sigurnost - u prave avanturiste spadaju tek oni koji se doslovno odreknu svega, zauvijek, i krenu u sasvim novi život (jeste li recimo čuli za onog nizozemskog putopisca koji se preselio u Brazil, ostavio sve, i počeo živjeti sa jednim amazonskim plemenom, duboko u džungli, bez struje, vode, ali i bez cjelokupnog europskog imetka? i to trajno... e, ovdje mislim na takve osobe).

Degustacija slobode nova je knjiga Davora Rostuhara, najčitanijeg putopisca mlađe generacije u Hrvatskoj.

Podsjetit ću na zapažanje francuskog novinara putopisca i slikara Charlesa Yriartea iz 1874. Oduševile su ga prekrasne narodne nošnje (vide se skoro sve one od Šibenika do bosanske granice), stasitost Zagoraca i ljepota Kaštelanki.

Vojo Šiljak ugostit će Dževada Karahasana, turske književnice Ayfer Tunç i Ece Temelkuran, talijanskog publicistu i putopisca Paola Rumiza, poznatog turskog pisca sa pariškom adresom Nedima Gürsela, profesora i nakladnika Srećka Jelušića, legendarnog slovenskog Tršćanina Borisa Pahora, značajnog prevoditelja i turkologa Ekrema Čauševića, portugalskog nagrađivanog pisca Valtera Hugo Mãe, Zorana Ferića, i na kraju, na Kiklopskom doručku ovogodišnjeg dobitnika Kiklopa za životno djelo Mirka Kovača.

Izbor eseja pod naslovom Vječni Split u izdanju Ex libris iz Zagreba koji nikako samo simbolično ne spajaju hrvatski sjever i jug (mjesto izdanja navedeno je kao Split Zagreb), obilazan je i posmrtan povratak domovini (trajna čežnja mediteranskog duha) rodnom Splitu i vječnom feniksovskom samoobnovom obilježena Mediterana jednog od najumnijih hrvatskih povjesničara, ugledna publicista, esejista, putopisca i diplomata Bogdana Radice iz njegove prije više od trideset godina objavljene esejističke zbirke Sredozemni povratak.

Ta posve osobita veza dva iznimna putopisca nalazila se i u činjenici da je majka Predraga Golla bila Požežanka.

Zbirka putopisca Pere Zlatara " Otključani globus " potaknula je članove knjižničarske grupe da se u suradnji sa ostalim učenicima, razredima i manjim skupinama, uključe u realizaciju školskog projaekta Dobar dan, Europo

Prvi put u povijesti Bosne se etnicki sastav Bosne zapisuje 1530. godine od strane putopisca Kuripesica koji je dobio zadatak da obide Bosnu, Srbiji i Bugarsku i da zapise u svoju knjigu izvjestaj o putovanju.

U vrijeme turskih prodora Kasezi se raseljavaju, te nanovo naseljavaju, sudeći po riječima putopisca koncem 18. stoljeća koji spominjući Gospić, govore o gradu koji " bijaše prije kukavni turski grad ", u kojem " Grci " imaju malu crkvu s kipom Gospe, a po čemu je Gospić dobio ime.

Požega je iznjedrila brojne velikane hrvatske kulture, umjetnosti i znanosti: Antuna Kanižlića, isusovca i književnika, Vjekoslava Babukića, prvog gramatika i ilirca, Armina Pavića, sveučilišnog profesora i književnog povjesničara, Miroslava Kraljevića starijeg, pisca prvog modernog hrvatskog romana, književnike Josipa Eugena Tomića i Janka Jurkovića, pjesnika i čuvenog požeškog gradonačelnika Franju Cirakija, učitelja, povjesničara i poznatog pisca« Požege »iz 1910. godine Julija Kempfa, Miroslava Kraljevića mlađeg, jednog od najvećih hrvatskih slikara, Dragutina Lermana, putopisca i istraživača, liječnike Antu Schwarza i Antu Šercera, Dobrišu Cesarića jednog od najvećih suvremenih hrvatskih lirskih pjesnika, akademike Matka Peića i Dubravka Jelčića, povjesničare Josipa Buturca, Filipa Potrebicu i mnoge druge.

Denisa Knobela, švicarskog veleposlanika, kratkim osvrtom Martina Strobela, predsjednika Uprave Baloise Grupe na osigurateljnu tradiciju Grupe dugu čak stoljeće i pol te se nastavila motivacijskim predavanjem Stipe Božića, našeg najpoznatijeg alpinista i putopisca.

Bošnjaci počinju tvrditi da Hrvati i Srbi iz Bosne nisu ustvari Hrvati tj Srbi već " Bošnjaci ", i pričaju priče o nekakvom narodu Bošnjaka triju vjera a to što se upravo među bosanskim katolicima očuvalla izravna veza i naslijeđe srednjovjekovne Bosne bi moglo biti argument hrvatstva srednjovjekovne Bosne... u doba turskog osvajanja i poslije Bosna je bila puno svakojakih Hirwat-paša ili da citiram jedong ondašnjeg turskog putopisca

Primjedbu arapskog putopisca o Ibn Tejmijetu Filipović nije našao čak ni u nekom prevodu Ibn Batutetovog djela, već u Bolesti islama, sjajnom ogledu o islamskom integrizmu koji je Abdulvehab Medeb napisao nakon atentata od 11. septembra 2001, i koji je u bosanski prevela Nurija Hadžić.

U Hrvatskome novinarskom društvu 19. svibnja bila je komemoracija za nedavno preminuloga hrvatskog novinara, istaknutoga publicista, putopisca, profesora i uèitelja mladih, doktora pisane rijeèi i ljudskosti Josipa Grbelju.

Ja san samo tija reć da san onaj dan kada sam bio na Kronplatzu došao do zaključka da nije ni blizu onakav kakvim ga naši ljudi predstavljaju, bar što se skijanja tiče.Zaba je već nešto drugo i to je uglavnom onako kako se i piše i priča.Plavih staza ima dosta ali su uglavnom jednolične što je slučaj i sa crvenima npr. prema Olangu koje su lipe ali to je uglavnom jedan pravac sa nekoliko jačih nagiba.Dužina je izvuče.U Alta Badii ima dosta plavih staza ali ih je većina fenomenalne konfiguracije, nisu jednolične, ima ih u dužini od nekoliko stotina metara do nekoliko kilometara.Šta reći o crvenim stazama? Po meni su tri kraljice.Spust sa Lagazouia koji opija svojom dužinom i predivnim krajolikom (mali minus je što ima dosta guranja), staza od Boe do Corvare koja je također fenomenalna ali joj je monus što je na ruti sella ronde i po meni najlipša crveni br. 17 koja ide sa vrha Pizz la Illa do La Ville a ujedno služi i kao obilaznica Gran Rise.Najlipša staza za zadnji spust u danu.Nije loša ni crvena prema San Cassianu ali ove tri su puno zanimljivije.Crne staze nećemo uspoređivati jer spust sa Vallona do Boe a pogotova Gran Risa koja je crna u ciloj svojoj dužini nisu za usporedbu sa crnim stazama Kronplatza.Mislim da kod Hrvata Kronplatz možemo usporediti sa Golfom.Narodno auto-narodno skijalište.Kad većina za nešto zapne drži se toga, bez obzira što je puno boljih skijališta u okolici kao i auta u klasi golfa.Što se tiče Alta Badie i kompleksa Sella Ronde mislim da je dovoljan opis koji san jučer pročita na T-portalu.Niže sam ubacio mišljenja jednog stručnjaka i putopisca ali mi je ža šta ne mogu na t-portalu pronaći tekst u kojem ocjenjuju da su skijališta sella ronde br. 1 u krugu 500 km od Hrvatske.A di je Kronplatz?

Zadnji dan boravka protječe u pješačenju stazom talijanskog putopisca Alberta Fortisa od Kokorića do Drvenika, gdje se zatim turisti ukrcavaju u brod i odlaze na Brač kako bi u blagodatima toga otoka proveli drugi dio svog odmora.

Pred brojnim Zatonjanima te javnim i kulturnim djelatnicima, koji su u četvrtak navečer mjesnu vjeronaučnu dvoranu ispunili do posljednjeg mjesta, svečano je u organizaciji domaćeg KUD-a " Kuntrada " te zatonske Turističke zajednice predstavljena iz tiska tek izašla nova knjiga suvremenog hrvatskog književnika, pjesnika, feljtonista, putopisca, kritičara, novinara, slikara i fotografa Tomislava Marijana Bilosnića.

U doba kada sam na mjestu nekadašnjeg tabora odrastao, te je halucinacije već odavno nestalo, no ostali su brojni zapisi o atmosferi što ju je stvarala šarolika levantinska masa koja bi se slila na Ploče; pored ostalih i slikoviti opis francuskog putopisca Charlesa Yriartea iz kojeg sam posebno zapamtio jednu rečenicu: Tu prestaje Europa i počinje Istok. Zanimljivo je, međutim, da je Yriarte napisao kako baš tabor na Pločama zrači posebnim dubrovačkim šarmom, što će reći da je unatoč spoznaji o različitosti Dubrovnika (začuđuje kako se na toj dubrovačkoj hridi uspjela razviti tako profinjena kultura, u vrijeme kada su, na samo nekoliko koraka, sultanovi podanici živjeli u potpunom divljaštvu), u njemu ipak osjećao i neku crtu orijentalnog, prepoznajući je, štoviše, kao imanentu mu i bitnu.

Nagrađeni povijesni i pustolovni roman njemačkog spisatelja bugarskog porijekla inspiriran životom i djelom sir Richarda Francisa Burtona, engleskog kolonijalnog časnika, istraživača i putopisca koji je živio u 19. stoljeću. opširnije >

Opuštenost, blizina i usputnost, tekstualno su emitirani kroz elipsu, upravni govor i afirmativnu emociju putopisca, dapače nenametljiv ali intenzivno i izravno žuđen hedonizam tijela.12 Vladimir Rem, u tom smislu, navodi i Matoševe retke u kojima on deskribira što mu sve kao tjelesnoegzistencijalno iskustvo nije bilo suđeno u prvotnome iskustvu rodnog sela.