Prošlogodišnji dobitnik Gorana za mlade pjesnike Brane Oblučar član je uredništva novog Quoruma, koji odnedavna izlazi pod okriljem Čegecova Centra za knjigu i nastoji povratiti staru slavu.

Oblučar je opisao tendencije novog Quoruma, koje se temelje na predstavljanju recentnih književnosti autora iz domaće i drugih književnosti.

Tako u posljednjem broju Quoruma iz devedesete nalazimo šest tekstova dramskih autora Alenka Prpića, Asje Srnec Todorović i Ivana Vidića.

No, kako kaže Dalibor Šimpraga, nakon ovog bloka, dramski se pisci više nisu pojavljivali na stranicama Quoruma.

U tekstu ' Druga generacija Quoruma ' Šimpraga, pokušavajući iznaći zajednička obilježja ove generacije u relativnoj disperziranosti njihovih poetičkih praksi, poseže za tezama poput: ' izostanak društvenog angažmana ', ' ravnodušnost ', ' dezinteresiranost ', ' eskapizam ', ' radikalna zaokupljenost vlastitom intimomi.

Izdržat će oni časopisi i one prakse koji se ne izgube u milijunima različitih informacija, kaže Miroslav Mićanović povodom izlaska novog ' Quoruma '.

Posljednji broj Quoruma izišao je iz tiska u 2005. godini.

Nedavno je pak najavljeno ponovno pokretanje Quoruma, a mi smo tim povodom napravili kratak razgovor sa njegovim dugogodišnjim urednikom Miroslavom Mićanovićem.

Dok je većina Hrvata u srijedu grickala nokte i proklinjala bahatost naših nogometaša, u Booksi su Miroslav Mićanović i Slađan Lipovec predstavljali novi broj Quoruma, koji u tematu donosi tekstove mađarske književnice Ildikó Lovas, koja je na promociju došla u pratnji dobro nam znanog Istvána Ladányija, lektora na FF-u u Zagrebu.

Uz naslove brojnih priča, kritika i eseja, u biografsku bilješku o Mihajlu Pantiću (1957.) morao bi stati i podugačak niz antologijskih izbora i knjiga koje je uređivao, potom urednički angažman u književnim časopisima (od beogradske Književne re č i do zagrebačkog Quoruma), pa doktorat o modernističkom pripovijedanju u Srba i Hrvata, profesura na Filološkom fakultetu u Beogradu, predsjedanje Srpskim književnim društvom i još štošta.

Skupio sam, dakle, tekstove koji su izlazili u Studentskom listu, Poletu, Quorumu i Pitanjima te ih odnio u redakciju Quoruma čiji je urednik tada bio Miroslav Mičanović.

Meni je to utjecaj Quoruma, to da smo večeras ovdje da pričamo o nečemu što se cijelo vrijeme tiče teksta, koliko se tiče i našeg života. "

Popović je također bio i jedan od pokretača i urednika " Quoruma ", bavio se novinarstvom te je objavio mnoštvo reportaža s bosanskohercegovačkih i hrvatskih ratišta, a kao vojnik sudjelovao je u akciji " Oluja ".

Posebno je zanimljivo primijetiti kako je tek osnovani ' Ubiq ' poslao svoje predstavnike, dok neka razvikanija imena poput ' Quoruma ', ' Republike ', ' Mogućnosti ', ' Tvrđe ' ili ' Europskog glasnika ' (da nabrojimo samo neke) nisu pokazali ni najmanje zanimanje za okrugli stol i njegovu tematiku.

subota, 11.03.2006. Tajna veza Micanovica i ovog bloga, ili: Knjizevni terorist u epizodi The Revenge Pticar navjerojatnije ipak nije micanovic. zapravo mi je vec pun kurac ove teme ali da razjasnim neke stvari u kronologiji pa da se vratimo klasicnim teroristickim aktima. priznajem, prica sa pticarom bila je prije svega dobra zajebancija, to sam i njemu samom dao do znanja u mejlu koji mozete procitati na njegovom blogu, a i da ga malo utjesim jer nije bas svejedno kad pises takve ludosti a odjednom se deset likova uroti da te otkrije. hocu reci, malo me pekla savjest sto smo mu uprilicili, iako znam da je taj gastritis savjesti na ovom blogu slabost ali ja sam, imajte to na umu, ipak jos samo terorist pripravnik. no otkud onda ideja da je pticar micanovic, i kako je sve uopce pocelo. fotka pristigla za natjecaj za najbolji knjizevni trac lezala mi je danima na desktopu. jednom nesto prckam po njoj u photo shopu i greskom stisnem file info. a kad tamo lijepo pise. zakljucim ja logicno da je autor i posiljatelj fotke micanovic koji je zaboravio izbrisati podatke koji tamo dospijevaju po defaultu, pa se iznenadim a bogami i obradujem neocekivanoj spoznaji da te morbidarije pise bas on. ispocetka sam dakle stvarno vjerovao da on jest pticar a i mnoge su se stvari poklapale kod pticara i micanovica. u medjuvremenu se stvar zahuktala. na kraju, kad mi se na blog nakacila cijela gomila kretena spamera i kad nas je pticar sve izvozao ne dosavsi u kulisu u naznaceno vrijeme, odlucio sam ipak objavit identitet, iako sam tada vec duboko sumnjao u micanovicevo autorstvo onog ludila. naime bio sam ponovno procitao cijeli pticarov blog i par micanovicevih prica do kojih sam uspio doci. takodjer javila mi se pri citanju doticnog bloga stara pretpostavka, koju sam imao od pocetka, da je pticar zapravo jedan nas pisac uvjetno receno srednje generacije, prilicno poznat, relativno omiljen i prikriveno maliciozan, koji kako mi je vise puta pricao buraz obozava traceve, a prije nekog se vremena, ne tako davno, nasao i usred jedne polemike. najlogicnije je objasnjenje bilo da mu je micanovic nekom prilikom poslao doticnu fotku, odakle i moja prvotna zabuna. samo, s micanovicem sam imao neizravnatih racuna, osvetnicki impuls trazio je da se racuni poravnaju, i ne obaziruci se na vlastite dileme pustio sam post u kojem ga difamiram. ja sam zlopamtilo i odlucio sam barem izgustati tu svoju malu, prethodno vec isplaniranu osvetu. i pustanje laznih informacija je legitiman teroristicki cin. ali zasto osveta. otkrit cu vam nesto o sebi. kao i svi drkadzije koji seru nesto o knjizevnosti i ja u svojoj proslosti imam nekoliko pripovjednih pokusaja, od kojih sam neke i objavio u casopisima. prije otprilike dvije i pol, mozda i tri godine, kad sam pomislio da bih mozda trebao objaviti nesto i u quorumu, da se maknem od studentskih i gerilskih glasila kratkog dometa, posaljem im jednu pricu. odgovora ocekivano nije bilo. zaputim se nakon nekoliko tjedana u vlasku ulicu, gdje je redakcija quoruma, da vidim sto je s tom mojom pricom. tamo je bio miroslav micanovic, koji iako je glumio suprotno zapravo nije znao o cemu govorim, i da me se rijesi uzeo mi broj mobitela i obecao da ce zovnuti za nekoliko dana. pa me otkacio ko dosadnu muhu s nekim preko kurca tonom. naravno da se nije javio, prica nikad nije objavljena, istina nisam bas puno ni ocekivao. medjutim nakon par mjeseci pojavi se novi quorum a u njemu prica mog buraza, koja je, za razliku od moje koja je djelomicno u kurcu, bila totalno u kurcu. nisam mogao vjerovati, u to vrijeme sam jos mislio da ima neke ravnoteze u svijetu. i ja ne budi lijen nadjem tada frisko izaslu knjigu micanovicevu, apsolviram je od korica do korica, a tu imam sta vidjeti. lik je tenkre ko i moj buraz, ono se ne moze citati, ljudi. oblesavim od nekuzenja zasto takav moron vodi takav casopis. sad cete reci, evo mali usranko cmizdri sto su ga odjebali u quorumu. tada me je to, priznajem, bilo povrijedilo, ali danas sam potpuno indiferentan jer sam definitivno odustao od svih svojih knjizevnih planova. medjutim cinjenica da taj lik koji pise takve zaglupljujuce idiotarije istodobno afirmira knjizevne seratore kao sto je moj vrli brat, to me porazilo, i porazava me i danas. mozete do mile volje analizirati ovu moju obiteljsku situaciju i frustraciju na privatnoj razini, ali ona je mozda prije svega simbol domace knjizevne scene. krebili koji plivaju pri povrsini i kurca ne kuze, i mi cije citalacke zahtjeve niko ne jebe dva posto, a imamo trajnih probavnih problema s njihovim favoritima. roman simic najbolji proslogodisnji pisac. nemojte me jebat. jergovic novi mladi klasik. nemojte me jebat. luko paljetak napisao najbolji roman 2005. nemojte me jebat. ali nema tu spasa. dok je moljaca i revolverasa, branitelja svete osrednjosti, bit ce i micanovica, dilera konfekcije sumnjive kvalitete. - 00:50 - Komentari (16) - Isprintaj - " I can only say to you as I do to the many young writers who ask for advice: There is no easy road to successful authorship; it has to be earned by long and patient labor, many disappointments, uncertainties and trials.

No, iako je ut jecaj »Quoruma« na rani »Rival« neporeciv štoviše, »Quorum« je bio jedan od motora koji su ga pokrenuli (a tome u prilog govori i činjenica da se u prva dva godišta u njemu pojavio velik broj tekstova kako proza, tako poezije i teorije koje su pisali autori okupljeni oko »Quoruma«, poput Nikice Petkovića, Damira Miloša, Branka Čegeca, Krešimira Mićanovića, Dragana Ogurlića, Edija Jurkovića), »Rivalova« će produkcija krenuti, manje-više nezavisnim putem, tragajući za novim senzibilitetom, kako je to uo bičajeno reći u našoj kritici, bez obzira koliko taj novi senzibilitet bio zamagljen.

Kritike knjiga i reklama te društvene komentare sustavnije piše od 2008. pa ih šalje urednicama i urednicima Novosti, Quoruma, Bookse, Kulturpunkta, Književne republike, Trećeg programa Hrvatskog radija, beogradskog Betona, ljubljanskih Pogleda

Počasni gost kritičar je urednik zagrebačkog Quoruma, Slađan Lipovec koji dovodi gosta iznenađenja za kojeg je otkrio jedino to da je nedavno dobio jednu od najuglednijih regionalnih nagrada.

Tako se zna da je prvi broj Quoruma izišao 1984. godine, a prethodilo mu je prvo kolo istoimene biblioteke.

Redovito izlaženje Quoruma i sve što zajedno s tim traje i nastaje (projekt Čaopsi u časopis, predavanja, okrugli stolovi, putovanja, pisma za kratka i duga rastajanja...) već je dovoljan zalogaj.

Sad ponovo čitam Kerouaca Na cesti, novo izdanje Šarenog dućana, to je sljedeća knjiga o kojoj ću pisat, a na kantunalu su mi još zadnji broj Quoruma i Crumbov strip Muzika.

O, uredništvo Quoruma, otkud li ih izvlačite, sve te Donarije Braxtone, Doddyje Bellamy i Ellise Sharpove?

Vizionarski ustvrdivši da smo svi okupljeni zaigrali na sigurno, jer za razliku od naših nogometaša ne možemo izgubiti, Slađan Lipovec, urednik Quoruma, predstavio nam je ovu vrlo popularnu i cijenjenu autoricu koja djeluje u Subotici, ali su joj područje djelovanja i utjecaj puno širi.

Novi je dvobroj opremljen iznimnim fotografijama Đure Gavrana, a upečatljiv dizajn i pakiranje svakoga broja Quoruma potpisuje Vladimir Končar.

Tko će kreirati poetiku novog Quoruma (ako se o takvom čemu uopće može govoriti), uredništvo ili autori?

Iako se prvotno pojavio kao generacijski mlađa verzija Quoruma ", časopis je, u svojoj magazinskoj fazi, na razmeđi između tuđmanovske i posttuđmanovske Hrvatske, predstavljao najavu postnacionalističke, postmoderne, potrošačke Hrvatske.

O mađarskoj književnici iz Subotice zasigurno ćete još puno čuti, a do tad pročitajte kako je prošla promocija novog broja Quoruma, koji joj je posvetio temat.

Naravno, ovi su časopisi također gostovali na stranicama Quoruma.

Dok u oblikovan ju tekstova razmotrenih autora presudno značenje čini se ima tradicija hrvatske moderne, zatim pjesništvo Gustava Krkleca, Dobriše Cesarića, Dragutina Tadijanovića, Ivana Gorana Kovačića i Miroslava Krleže (no, često se otkrivaju i trenuci koji upućuju, primjerice, i na Endrea Adyja, LĂĄszlĂła Nagya, JĂĄnosa Pilinszkog), vrijednosnu orijentaciju poezije Ladislava Gujaša, Ä use Šimare Pužarova, Tomislava Krekića, Stjepana Blažetina, Zoltana GĂĄtaija više određuje tehnika sastavljanja tekstova po uzoru na narašta j Krugova i Quoruma.

Što se tiče samog programa Quoruma, sporilo se i spori se još i danas da li se može govoriti o zajedničkoj poetici quorumaša.