Prosudbeni sud u sastavu Joško Ćaleta, Mojimir Čačija i Ante Rados, odabrao je 16 klapa koje će sudjelovati u natjecateljskom dijelu programa Večeri popularne klapske pisme - Kaštela 2013. koja će se u Kaštel Kambelovcu održati 20. srpnja.

rados zdenko necak prof radosa sa poljoprivrednog fakulteta osijek i njih 5 silovali su svi i zduvna studenticu poljoprivrede 91 godine i isti su u prvim redovima u crkevi svake nedilje, misne hlace, krunica... a studentica je upropastena za citav zivot

Umjetni? ki voditelj osmero? lane klape je Ante Rados koji u njoj pjeva baritona, a ostali? lanovi su: Radovan Bari? evi? (prvi tenor), saša Depeder i Anelo Š? ulac (drugi tenori), Damir Jur? i? (bariton), Kristijan Fonovi?, Ante Verši? i Jurica Žuni? (basi).

Vijest o njenoj preranoj smrti i odlasku sve je iznenadila i duboko pogodila, a došla je u predblagdansko vrijeme, u kojem mi obični smrtnici pokušavamo pronaći neku novu nadu i rados te udružiti naše misli u veliku želju za zajedništvom i vjerom u neuništivost i vječnost života.

Ove je godine pročitano dvadeset i devet referata, a njihova se narav, tj. obrada aspekata naznačene teme o prostoru i granicama hrvatske književnosti i kazališta može opisati podjelom: 3. analitičko - istraživačko: u prvu skupinu, koja više ustrajava na analizi, deskripciji i interpretaciji poznatih autora i njihovih djela pripadaju prilozi Nikice Petraka (prostor kao vrijeme u Hektorovićevu putovanju u Dubrovnik), Dunje Fališevac (o drukčijim ljudima i bićima u dubrovačkoj književnosti), Divne Mrdeža Antonina (nacionalni prostor u djelima Jurja Barakovića i Ivana Tomka Mrnavića), Lea Rafolta (ženski identitet u odabranim dubrovačkim renesansnim tragedijama), Milovana Tatarina (o biografiji u stihovima Adama Filipovića Život Antuna Mandića), Zlate Šundalić (pakao i raj u propovjedima Đure Rapića), Cvijete Pavlović (Gessnerove Idile u Dubrovniku), Marice Grigić (o univerzalnom duhovnom prostoru u Drugoj drami bez naslova Josipa Kosora), Lucije Ljubić (o privatnom prostoru kao mjestu radnje u suvremenoj hrvatskoj drami), Martine Petranović (o toposu krčme u suvremenoj hrvatskoj drami), Velimira Viskovića (simbolika otoka u Mirisima, zlatu i tamjanu), Zvjezdane Rados (prostor Zastava), Anice Bilić (o Ivanu Kozarcu i literarnoj Slavoniji), Nevenke Košutić Brozović (prostor i vrijeme u Matoševoj lirici), Slavena Jurića (prostor u Šimićevoj lirici), Fedore Ferluge Petronio (prostor i granice u Nikole Šopa), Libuše Jirsak (europski likovni sjever u putopisima Slavka Batušića), Helene Sablić Tomić (intimnost u prozi Mirjane Matić Halle) i Tomislava Brleka (disjecta Hembra, prostor književnosti u T.

Ma ljudi moji, mi delamo rakiju, ne nikakof alkohol, a ta rakija je va našoj tradiciji i to je medižija i rados va kući i va seli ni to nikakova lušeca i to se ne dela za pijančevanje.

prvo radi nekih ljudi na portalu da naglasim sada POHVALNO sto su djeca dobila nesto (bilo je i vrijeme napokon) a sada cek malo nenadic u ime grada donira nesto a rados je sa njime? zanima me dali je rados dao donaciju gradu za to ili se vodi politicka kampanja preko djece? jer koliko znam rados nije na vlasti u gradu pa kako moze on bit tamo u ime grada??

U utorak 7. veljace 1945. na Sirokom Brijegu su pobijeni, poliveni benzinom I spaljeni u protuavionoskom sklonistu slijedeci fratri: 1. Fra Marko Barbaric, roden 1865., 2. Fra Stanko Kraljevic, roden 1871., 3. Fra Ivo Sliskovic, roden 1877., 4. Fra Krsto Kraljevic, roden 1895., 5. Fra Arhandeo Nuic, roden 1896., 6. Fra Dobroslav Simovic, roden 1907., 7. Fra Tadija Kozul, roden 1909., 8. Fra Borislav Pandzic, roden 1910., 9. Fra Zarko Leventic, roden 1919., 10. Fra Viktor Kosir, klerik, roden 1924., 11. Fra Stjepan Majic, klerik, roden 1925., 12. Fra Ljudevit Rados, klerik, roden 1925. Dio fratara iz sirokobrijeskoga samostana, kada je ujutro 6. veljace 1945. partizansko topnistvo zapucalo na crkvu i samostan, otisao je prema rijeci Listici gdje se nalazila fratarska mlinica i hidroelektricna centrala, nadajuci se da ce ondje biti sigurniji.

- Imali smo ograničenje od 15 minuta, pjevali smo četiri pjesme, dvije izvorne u obradi Eduarda Tudora, Priko mosta od Ciova i Ne pitam ti biser zlato, te dvije autorske, Materin plač autora Mojmira Čačije i Lucijana Brumnjaka i Kod Lepanta Ljube Stipišića, kaže umjetnički voditelj klape Ante Rados.

Većina tekstova nastala je ili je, pak, konačno uobličena u tišini i sabranosti pustinjaštva u samostanu u Kraju, navela je, između ostalog prof. dr. Zvjezdana Rados.

3. Tko je taj, na saj svit anđeoski ki poje, u pjesan da će izrit lipos me gospoje, ka nosi obraz bil i ures gizdavi, jaki ' no Diana vil, kad se u lov odpravi: nje prami od kosi u venčac saviti, na glavi ke nosi, zlato su viditi; a sjaju nje oči, ljuveni ke su stan, jak zvizda s istoči, ka vodi bijeli dan; a gore nje lica, jaki no u gori rumena ružica pri danka o zori; koralj su nje usti, ke resi drag kami, od kih rič izusti svakoga da smami; prolitnja sva rados nje je smih ljuveni, u kom je taj slados, ku izrit moći ni; a prsi nje mile lir bili odiva, kojima sve vile na lasno dobiva; uzrasom vidi se kraljica svih vila, svim inim vik nî se ljepša vil vidila; a slavno, dim uprav, i milo tač hodi, reg bi da š njom ljubav tanačac izvodi.

Ružice rumena, taj svitli tvoj ures i gizda ljuvena slave te do nebes; gdino si kraj rika u vrime prolitja, sva si čas i dika izbranoga cvitja; svitle se tva lica prije danka u gori jak zvizda danica prid suncem o zori; mladosti tim mile ubrat te sve žude, tobom da pribile njih prsi uljude; vrhu svih ma mlados sve smagne, ružice, za gizdu i rados da združi tve lice; ma njeka prem huda protiva meni čes brani mi od svuda združiti tvoj ures.

Hodam odlučno svijetom s naumom da skupim rados s drveća života.

Rados je rekao kako je vrećica bila " polusakrivena ", odnosno djelomično vidljiva, a djelomično podvučena pod blok koji se nalazio kraj zidića.

Poljski ministar vanjskih poslova Rados law Sikorski nedavno je tražio više njemačkog vodstva u Europi.

pricaju o forsiranju mladih igraca iz vg a lazu, forisiraju se dok su na stipendijskim ugovorima kaj su nista a onda kad treba potpisat nekaj onda se tjera, zasto je potrjeran ante rados? najbolji domaci mladi igrac iz naseg bazena trenutno

Na kraji te bajke bi tribalo još dodat: I živilo je tako Letuće dugo, složno i srićno na rados svojih podanika i celega hrvockega prevarenega puka.

Štoviše, ove dvije potonje vodi isti čovjek, Bokanjanin Ante Rados.

O počecima klape koja je nastala 1999. godine te njenom klapskom putu do danas, progovorili su bas Petar Bajlo i njen voditelj Ante Rados.

Kuhani orzo, jota, fažiol (grah), lazanje na bianco, puževi, sve ono što se nekada pripremalo u težačkim obiteljima mirisalo je ispred Radosovih dvora, a Rino Rados, ujedno i član KUD-a BIK, napominje kako je zadovoljan interesom ljudi te da ovu manifestaciju svakako planiraju nastaviti i u buduće.

Ovo su najvažniji naglasci s književne večeri održane u četvrtak uvečer u prostorijama Matice hrvatske u Zadru u povodu 80. rođendana prof. dr. Nikole Ivanišina, a o kojemu su govorili dr. Snježana Rados i prof. dr. Josip Lisac, profesori na Odjelu slavistike istoga fakulteta, te prof. Božidar Šimunić, jedan od trojice prvih diplomiranih studenata književnosti Filozofskog fakluteta u Zadru.

Nasljednica profesora Ivanišina na katedri književnosti dr. Rados dala je kratak prosjek znanstvene i predavačke djelatnosti profesora Ivanišina, pri čemu je naglasila njegove velike doprinose u proučavanju moderne hrvatske književnosti, s naglaskom na Ivanišinovu opsjednutost djelom Ive Vojnovića i hrvatskim ekspresionizmom.

5. Tko hoće liposti anđelske sve vidit, od ove mladosti na lice ktjej pozrit, pogledom ka slatkim zanosi srce svim: rusi su nje prami sunčana uresa, kim mlados zamami i srca njih sveza, neka je vas vik svoj svak sužan i rob njoj; svitlje su nje oči, kim srce me rani, neg zvizda s istoči, koja se uzbani prid suncem vrh gora, kad svitla sja zora; a kad rič medenu tko bude nje čuti, svu rados ljuvenu u srcu oćuti, kojom se na svit saj okuša vječni raj; a kad smih veseli otvori, u taj čas ina se ne želi pod nebom veća slas; gorko se dresel ' je stvara u vesel ' je; kad stupa nje stupaj, Diana svak bi mnil prislavna da je taj gospoja bijelih vil; ljuveno tolikoj uznosi ures svoj; a bila ljuvena kad svrne sva lica, na kojih rumena taj cafti ružica, s zorome, svak reče, prid suncem istječe.

Iste večeri na prvom mjestu se našla muška klapa Biograd koju isto vodi Ante Rados.

- Hvala, neću. (sad ženski lik pične slušalicom, a ja poskočim te mi iz šupka na moju sveopću rados ispane boca ribara koju sam skrijo prošle godine na proslavi dvajs godina mature).

U okviru Prvih filoloških dana predstavit će se i nova knjiga prof. dr. Nikole Ivanišina " Od Điva Gundulića do Miroslava Krleže ", o kojoj će govoriti dr. sc. Divna Mrdeža-Antonina i doc. dr. sc. Zvjezdana Rados.

Osim 35 članova KUD-a, u manifestaciji je sudjelovalo još 60 izlagača, odnosno članova obitelji koji su, svatko ispred svog dvora izložio autohtona jela i stare predmete, a riječ je o obiteljima Kanjer, Rados, Mrkić, Meštrović, Pavić, Bevanda, Mrkić-Pestić, Pestić, Krizman i Ćustić.

U njihovu slučaju to je danas Ante Rados, čiji prinos na albumu vrednuje skladatelj Duško Tambača: »Kvalificiranom uhu, potpomognutom potrebitom dozom klapskog feelinga, ne može promaknuti činjenica da je... pozitivni voditeljski angažman Ante Radosa u cijelosti prisutan.

Na njegovo predstavljanje nadovezala se i profesorica Zvjezdana Rados koja je također radila s Ivanišinom kao njegova asistentica.

Upravo školjka u kojoj se pjeva čini ovaj festival specifičnim, kazuje Rados dodajući da su sve klape bile maksimalno motivirane i pripremljene.