Franjo Ivandić, dekan Ramskog dekanata, dekan Žepačkog dekanata preč.

Iz Rame je pod vodstvom mr. Biljane Glibo stiglo i Hrvatsko kulturno-umjetničkog društvo Rama koje je publika oduševljeno pozdravila prateći s pozornošću napjeve i plesove iz Ramskog kraja.

Stoga neka se istraživanje Ramskog naslijeđa nastavi

Nisu izostavljeni ni slikani prizori uskrslog Krista, pa dva primjerka Ramskog križa, te 16 slika Emausa.

Društvo već godinama njeguje tradicijske pjesme i plesove ramskog kraja, a da nisu zaboravili svoje korijene i stare običaje prikazali su

Trasa staze polazit će s Ramskog jezera i franjevačkog samostana na Šćitu, nastaviti prema Tomislavgradu i dalje preko Kazaginca i Karlova Hana do graničnog prijelaza Kamensko.

" Na svetoj misi prinosit će se darovi - gosti iz Rame prinose Ramski križ, Ramsku majku (minijaturne replike radova Mile Blaževića) i pogaču s ramskog ognjišta, a domaćini Susreta u Voloderu grožđe i vino " - najavljuje ispred Organizacijskog odbora Ramskih susreta u Voloderu Dragan Šarčević.

Folklorna građa s područja Rame očituje spoznaju o bogatom naslijeđu hrvatskog ramskog puka koju je taj puk, sukladno zakonitostima o nastanku, životu i umiranju usmenoknjiževnih oblika, preuzimajući je od svojih predaka, njegovao, a onda svojom duhovnom i kreativnom snagom obogaćivao kroz stoljeća da bi joj se umiranje znatno ubrzalo nakon Domovinskog rata.

Knjiga mog života Zrnca ramskog sunca (16) i u njoj, prema književnoj kritici, zapažen esaj Hrvatsvo ramskih toponima (17) podstakli su neke u Rami da se posvete ramskoj toponimiji, a gvardijan Ramskog franjevačkog samostana u Šćitu tiskao je svoju petu knjigu Ramske starine (18) Hvala Bogu i svim mojim sljedbenicima koji se upinju da u ramskom Eldoradu spase koliko-toliko ono što se još spasiti da.

No, kod Ramskog jezera ipak se sunce probijalo obasjavajući božansku prirodu.

Za one koji ne znaju, rijeka Neretva nastaje iz Ramskog jezera.

Samostan Rama/Šćit i danas je riznica kulturnog blaga i kulturno središte hrvatskih katolika ramskog kraja.

Ulaz je bio besplatan, a radost susreta upotpunjen je humanitarnom akcijom koju svake godine organiziraju organizatori Ramskog sijela.

U pozdravnom govoru istaknuto je kako upravo mladež i visoko obrazovani ljudi imaju zadatak graditi budućnost Zajednice odnosno raditi na dobrobiti Ramskog kraja, a samim time i Hrvata u BiH

U planu su i manji skupovi na kojima će se raspravljati o tradiciji, povijesti te kulturi Ramskog i Hercegovačkog kraja.

Nakon svete mise razgledali smo Galeriju umjetnina i Muzej ramskog kraja, te spomenike pred crkvom: Ramski križ, Ramsku majku, Križni put i Posljednju večeru, izuzetno zanimljivo djelo kipara Kuzme Kovačića.

(1) Cjelovita natuknica Petra Skoka o hidronimu Rama unesena je u znanstveni uradak koji smo naslovili« Rex Ramae-Kralj Rame. »u knjizi Zrnca ramskog sunca (2) i ovdje je, kao cjelovita, više nego potrebna i korisna.

Taj primjer lako može poslužiti kao temelj za psihološku studiju ramskog čovjeka.

Sa tako malo riječi i škrto naznačenih mogućih gestikulacija oslikana je do dna duša ramskog čovjeka koji etnomentalitetno malo govori, a puno misli.

Dugogodišnji rad dijelom se sručio u knjigu Zrnca ramskog sunca, (1) a ta knjiga i, kritičari kažu vrlo kvalitetan esay, u njoj Hrvatstvo ramskih toponima (2) probudila je interes kod dijela ramskih ljudi i oni su shvatili značaj onoga što oko njih na sve strane nemilice propada, zasukali rukave i dali se na rad da se koliko-toliko spasi ono što se još, makar rudimentarno, spasiti može.

S druge strane, možete zamijetiti kako na svjetskoj računalnoj mreži baš i nema nešto posebno o povijesno-zemljopisnim odrednicama Ramskog kraja, uglavnom stvari su površne i manjkave.

Akciju su podržale sve institucije, počevši od općine Prozor-Rama, Ramske zajednice Zagreb, Dubrovnika i Požege, župni uredi ramskog dekanata, kao i svi građani općine Prozor-Rama koji su sredstva mogli donirati preko telefonskog broja otvorenog isključivo za ovu prigodu.

Potom se okupljenima obratio gradonačelnik grada Zagreba Milan Bandić izrazivši nadu da će Zagreb uskoro dobiti zavičajni muzej Ramskog kraja što Rama i njeni ljudi zaslužuju.

Nakon spaljivanja ramskog samostana 1687. i bijega ramskih franjevaca i dijela bosanskih katolika (oko 5.000 obitelji) pastorizaciju skopaljskog kraja preuzima fojnički samostan.

Od ožujka ove godine područje Gornje Rame, koje obuhvaća nekoliko naseljenih mjesta uz obod Ramskog jezera, nije pokriveno mobilnim signalom mreže Eronet.

Najviše naseljavanja Hrvata iz Bosne zbilo se poslije propasti hrvatskog ramskog kraljevstva, poslije boja kod Jajca, u XV. stoljeću.

Ovoljetni višednevni planinarski pohod Bosnom i Hercegovinom započeli smo usponom na najvišu planinu u Hrvata Čvrsnicu (vrh Pločno 2228 m), uz prvi odmor u gradu na devet rijeka Sanskom mostu i posjet Franjevačkom samostanu Rama Ščit, obgrljenom ljepotom Ramskog jezera, na kojem se nalazi Gospino svetište, hodočasnička crkva Majke od milosti čija se čudotvorna slika od 1687. nalazi u Sinju.

Riječ je o običaju iz ramskog kraja koji se obilježava dvije nedjelje prije Božića.

Ovo prikazivanje bila je prilika da se javnost prisjeti teških povijesnih trenutaka kroz koje su prošli ljudi Ramskog kraja u razdoblju 1942. - 1945. godine.

U kolovozu 1992. godine počinju su osjećati napetosti između HVO-a i Armije BiH, a raskol u zajedničkoj obrani ramskog prostora od srpskog agresora, koji još napada, čini " štab TO " 29. kolovoza 1992. godine aktivirajući plan " Be ", što znači i početak djelovanja Armije BiH protiv HVO-a.