Nalaz predromaničkog epigrafičkog ulomka upućuje i na postojanje ranosrednjovjekovne crkve s titularom Svete Marije na istom mjestu.

U prvome izlaganju akademikinja Ivanka Petrović iz Zagreba govorila je o salonitansko-splitskoj hagiografskoj baštini u svjetlu mediteranske kasnoantičke i ranosrednjovjekovne hagiografije.

Porfirogenet za otok Hoara (Sušac) navodi da zajedno s Visom i Lastovom nije u vlasti Neretljana pa iz toga zaključujemo kako je dio ranosrednjovjekovne hrvatske države.

Groblja 8. - 11. stoljeća na području ranosrednjovjekovne Hrvatske države

Prava je ovo prilika za podsjetiti na, ne tako davno objavljenu, konzervatorsku studiju akademskog slikara Tone Papića o lučkoj crkvi Sv. Marije Magdalene u kojoj stoji Mišljenja sam kako se gradnja ranosrednjovjekovne crkve u Luču može vezati uz isti društveno povijesni kontekst s prijelaza XI u XII st., a što samo potvrđuje nagađanja kako je upravo crkva Sv. Marije Magdalene najstarija crkva na području Baranje, a među najstarijim građevinama na ovim prostorima.

Na položaju Crkvina otkriveni su ostaci ranosrednjovjekovne crkve, te ulomci oltarne pregrade s pleternim ukrasom i dijelovima natpisa.

Šest stotina stranica, hrvatsko i englesko izdanje, više od dvjesto fotografija i crteža, iscrpna klasifikacija i iznad svega stručna i opsežna analiza kamenih natpisa pronađenih na tlu ranosrednjovjekovne Hrvatske - odlike su koje krase iznimno vrijednu monografiju Vedrane Delonge, muzejske savjetnice u MHAS-u u Splitu.

Ovakvih nalaza na području ranosrednjovjekovne hrvatske države pronađeno je dosta te se na temelju analogija s njima može smjestiti vrijeme početka gradnje crkve na kraj 9. te kroz 10 stoljeće (predromaničko razdoblje).

Jedan od najpregnantnijih uvida u književnost prije književnosti, u njezin antički kontinuitet i ranosrednjovjekovne početke.

Odrezak ranosrednjovjekovne provenijencije, sišao s barbarskih roštilja, istovremeno pokapan kapima prepečenog limuna posve po firentinski, renesansno i posve medičejski, koji se, iz one ulice u Firenci u kojoj je Niccolo Machiavelli smjestio svoju Mandragoru, okrenuo na drugu stranu u bliskim španjolskim kuhinjama i odatle još vruć stigao u renesansnu Englesku.

Potom su gimnazijalci ukratko predstavili neke od, po njihovom izboru, ključnih tema ranosrednjovjekovne povijesti na ovim prostorima kao što su procese pokrštavanja, razvoja kulture, uključivanja u zapadni politički krug, izgradnje političkih zajednica i borbu za hrvatski jezik (sic).

Pa se tako, po Riceputiju i Farlatiju, kao sveti prostor ranosrednjovjekovne hrvatske Kneževine i kasne Kraljevine smatra područje između Splita i Trogira, prostor na kojemu je rođena i oblikovana prva Hrvatska.

Dubrovački arheološki muzej ima vrlo vrijednu zbirku ranosrednjovjekovne kamene plastike od 9. do 12. stoljeća.

Najveći broj radova posvećen je rezultatima istraživanja starohrvatskih groblja na tlu sjeverne Dalmacije, gotovo na cijelom području Zadarske županije., ali u više svojih radova obrađuje ranokršćansku, predromaničku sakralnu arhitekturu, te ranosrednjovjekovne sepulkralne spomenike (kameni sarkofazi), kao i srednjovjekovni novac.

Na ruševinama ranosrednjovjekovne crkve braća Radovići 1545. podižu crkvu u kasnogotičkom stilu.

Zaključak je da etnogeneza u smjeru koji je završio nama - modernim Hrvatima, krenula tek od doseljenja nekakvih nositelja začetka tog identiteta na područje ranosrednjovjekovne Hrvatske države i tu je taj začetak klijao, a ukorijenio se i etnonim " Chroati " (povjensičari se još ozbiljno spore oko toga je li riječ Hrvat prije doseljenja bila etnonim).

MHAS je jedan od najstarijih hrvatskih muzeja i jedini je muzej u Hrvatskoj osnovan s jedinstvenom zadaćom da istražuje, sakuplja, predstavlja i proučava ostatke materijalne i duhovne kulture Hrvata iz razdoblja srednjeg vijeka, od VII. do XV. stoljeća, poglavito iz vremena ranosrednjovjekovne hrvatske države od IX. do XII. stoljeća.

Svojstva kulturnog dobra sublimirana su u spoznajama koje upućuju na jasne kulturne spone koje ovaj prostor vezuju i snažno uključuju u korpus ranosrednjovjekovne hrvatske države te egzaktno svjedoče o materijalnoj i duhovnoj kulturi primorja u ozračju hrvatskog ranog srednjovjekovlja.

Zbog svog čarobnog, originalnog oblika uvrštena je među najreprezentativnije spomenike naše ranosrednjovjekovne arhitekture.

Porfirogeneta i spominje se već u 10. st. kao sjedište Rastočke župe u sastavu ranosrednjovjekovne Neretvanske kneževine-Paganije.

Riječ je o jednom od najznačajnijih i najpoznatijih lokaliteta iz vremena ranosrednjovjekovne hrvatske države.

Zbog količine i vrijednosti sačuvanih spomenika pretežno govorimo o umjetnosti s područja Dalmacije u ovo doba u antičkim gradovima i u jezgri ranosrednjovjekovne hrvatske države.

Uz manje romantične gradiće i otočna seoca u potrazi za mirnim mjestom na Krku svakako treba posjetiti Jurandvor, sjedište ranosrednjovjekovne opatije u kojoj je pronađen jedan od najznačajnijih dokumenata hrvatske pismenosti - Bašćanska ploča.

Puna tri mjeseca u Dommuseumu - Dijecezanskom muzeju, smještenom uz sam Trg sv. Stjepana i bečku katedralu, rijeke posjetitelja imale su priliku razgledati izložbu " Prvih pet stoljeća hrvatske umjetnosti od 800. do 1300. godine " s predmetima ranosrednjovjekovne crkvene umjetnosti iz svih hrvatskih regija, koju je poduprlo i Ministarstvo kulture.

Znamo da je SOLIN postao jedno od središta ranosrednjovjekovne hrvatske države, jer je u ruševinama crkve Sv. Stjepana " na Otoku " nađen nadgrobni natpis kraljico Jelene (976) " udovice Mihajla kralja, majke Stjepana (Držislava) kralja ".

Cijeli kompleks je uobičajene ranosrednjovjekovne sheme, sa stambenim i gospodarskim prostorijama uz perimetralne zidove kompleksa.

Svi ti kompleksni europski objekti u svom sklopu imaju sakralnu građevinu te stambene i gospodarske zgrade pa je moguće pretpostaviti da je tako uređen prostor, doduše u znatno skromnijoj varijanti, našao odjeka i u vladarskoj arhitekturi ranosrednjovjekovne Hrvatske.

Američki autori " Gralova koda " u svom istraživanju polaze od ranosrednjovjekovne jagme za relikvijama koje nas podsjećaju na utemeljitelja Crkve, dokazujući da se već u 6. st. vjerovalo kako je kalež na zapadu nazvan sveti gral zapravo čaša s posljednje večere spašena odvažnošću Josipa iz Arimateje.

Navedena poglavlja donose niz podataka o narativima kojima se opisivao dolazak Hrvata, pokrštavanju, zatim o vojnoj moći ranosrednjovjekovne Hrvatske, ali i dalmatinskim gradovima.

Zdenac predstavlja jedan od najznačajnijih spomenika ranosrednjovjekovne hrvatske države.