BEOGRAD, 4. listopada 2010. - Na početku suđenja četvorici bivših paravojnih snaga pobunjenih Srba u Hrvatskoj zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva - ubojstva petočlane obitelji Rakić u Ličkom Osiku u listopadu 1991. godine

Ali znamo da je u pitanju rang ratnog zločina, iako ga, osim dotičnih nedostupnih, iako sumnjivih, saznanja, tereti i izjava, 19 godina nakon događaja, da je osumnjičeni ' ' prema njemu postupao nečovječno ' '.

Do sada je Županijsko državno odvjetništvo u Osijeku [ 2 ] podiglo optužnicu pred Županijskim sudom u Osijeku protiv hrvatskog državljanina (1971.) zbog počinjenja kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Nekakvi polupismeni i primitivni " veliki Hrvati " (a u stvari - mali ljudi) čak se i na ovakvom klasičnom primjeru ratnog zločina, trude hvaliti počinitelje.

Na Županijskom sudu u Sisku 16. veljače 2010. godine započela je glavna rasprava u predmetu Pere Đermanovića, Ljubana Bradarića, Dubravka Čavića i Ljubiše Čavića, optuženih da su 1991. godine počinili kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva iz čl. 120. st. 1. OKZ RH u selima Stubalj, Graboštani i Gornji i Donji Hrastovac.

Smatramo nedopustivom i neoprostivom izjavu ministrice vanjskih poslova, gospođe Vesne Pusić, kako bi žene koje su žrtve ratnog zločina silovanja trebale hodati na čelu kolone u paradi homoseksualaca.

Njemu se trenutačno sudi na zagrebačkom Županijskom sudu zbog ratnog zločina koji su MUP-ovi rezervisti počinili na području Zagreba, Pakraca i Kutine 1991. godine.

Ako se to ne može dokazati, ostaje kvalifikacija ratnog zločina.

Sud je presudio, da je optuženik Dobrivoje Pavković počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika dana 1. rujna 1991. godine, kada je, zajedno s drugim naoružanim pripadnicima srpskih paravojnih formacija s kojima je bio povezan zajedničkom odlukom o djelu, bio svjestan da se muči ratne zarobljenike i prema njima nečovječno postupa, ali je usprkos tome sudjelovao u maltretiranju pripadnika seoske straže i hrvatske policije kojom prigodom su bili ranjeni Željko Hunjek, Alfons Tutić, Vladimir Zimić i Marjan Polenus, dok su Srećko Manđini, Željko Bulić i Eugen Lapčić smrtno stradali.

Carinik je, tako tvrdi Veljko, našao njegovo ime u bilježnici, kazao mu da se parkira sa strane i čeka policiju, nakon čega su ga odveli u istražni zatvoru Beograd i rekli da je uhićen zbog ratnog zločina, a da bi dan kasnije, 19. travnja, raspisali tjeralicu za njim.

Da to mogu napravit, prvi na redu je idejni vođa i kreator nakaradnog pravnog ustroja koji podržava i štiti sve oblike kriminala - od ratnog zločina, pa do lopovluka u privatizaciji.

Kao ilustracija postupanja domaćeg pravosuđa u takvim postupcima, ukazano je i na podatke navedene u samom Izvješću prema kojima je u protekloj godini za kazneno djelo ratnog zločina protiv 100 osoba podnijet istražni zahtjev.

Izmjenom od 27. studenoga 2007. djelomično je izmijenjen činjenični, ali i zakonski opis optužnice, pa ih se tereti da su pomogli nepoznatim osobama u počinjenju kaznenog djela ratnog zločina prema ratnim zarobljenicima i kaznenog djela ratnog zločina prema civilnom stanovništvu.

Kako su krivična djela učinjena napadom na života i tijela te uništavanjem stambenih zgrada, sakralnih i gospodarskih objekata, ubijanjem civilnih osoba zaštićenih međunarodnim pravom (Ženevska konvencija i dr.) a za vrijeme oružanog sukoba, to su se u postupcima svakoga od optuženih stekla sva bitna obilježja krivičnog djela protiv čovječnosti i međunarodnog prava ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, označeno u čl. 120. st. 1. OKZRH.

Dana 18. 04. 2010. god. na graničnom prijelazu " Gradina " kod Dimitrovgrada, između Republike Srbije i Bugarske, prilikom ulasku u Srbiju, zadržan je od strane srbijanske policije, bez raspisane tjeralice, već uvidom, vjerojatno u " registar osoba za uhićenje " (lokalni registar), a u 22,00 sati u Beogradu, priopćeno mu je da je uhićen zbog kaznenog djela " ratnog zločina " u selu Rastovac kod Grubišnog Polja, tijekom 1991. god.

Vijeće za ratne zločine Višeg suda Republike Srbije podiglo je optužnicu protiv ratnog ministra unutarnjih poslova Hrvatske Ivana Vekića zbog genocida i ratnog zločina nad 19 pripadnika srpske nacionalnosti s područja Vukovara, koju je ovaj u utorak preuzeo na Županijskom sudu u Osijeku te o tome u srijedu izvijestio javnost.

Usprkos egzistiranju osuđujuće pravomoćne presude, osuđeni su i dalje na slobodi što i u ovom konkretnom slučaju ratnog zločina predstavlja de facto amnestiju odgovornih za kazneno djelo ratnog zločina.

Protiv Momića se već vodi postupak na vukovarskom sudu zbog ratnog zločina u Berku, zbog čega je i pritvoren.

Film koji prikazuje pripadnike srpske posebne vojne jedinice " Škorpioni " kako mučki pogubljuju Bošnjake iz Srebrenice uzburkao je međunacionalne odnose u miješanim nacionalnim sredinama u Hrvatskoj, budući da su " uslikani " počinitelji ratnog zločina uglavnom građani Republike Hrvatske, srpske nacionalnosti, sada njihovi " tihi " i mirni susjedi.

Sud je ustvrdio da nije bilo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva, jer su se sukobile dvije neprijateljske vojske, te su civili stradali tijekom okršaja dvije vojske.

Zahtjevima se proširuje prvotni istražni zahtjev podnijet protiv dvadeset osoba osumnjičenih za počinjenje ratnog zločina protiv civilnog stanovništva u Škabrnji, a svih je dvadeset osoba kasnije optuženo i Županijski sud u Zadru u prosincu 1995. godine osudio ih je u odsutnosti na kazne zatvora u trajanju od deset do dvadeset godina.

U kontekstu ovog ratnog zločina valja spomenuti da je jedan od glavnih četnika u Belom Manastiru (prema tome kako su svjedočili Hrvati iz Karanca) jednom rekao da ga " ni četrdeset hrvatskih glava ne može zadovoljiti jer je to premalen broj ".

Protiv obojice je podnesena kaznena prijava Županijskom državnom odvjetniku u Zadru, zbog počinjenog kaznenog djela ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Tabelarni pregled donosi podatak od 1.606 žrtve genocida i žrtve ratnog zločina u ratu između HVO-a i Armije BiH, a sigurno će se povećati novim istraživanjima.

Osim toga, tek pobliža istraživanja žrtava u pojedinim općinama dat će potpunu i zaokruženu sliku žrtava genocida i žrtava ratnog zločina nad bosansko-hercegovačkim Hrvatima.

Postupak protiv Ante Babca i Miše Jakovljevića, za kazneno djelo ratnog zločina protiv ratnih zarobljenika iz čl. 122. OKZ RH.

Vrhovni sud smanjio je na šest godina zatvorsku kaznu generalu Mirku Norcu koji je zbog ratnog zločina u Medačkom džepu osuđen na sedam godina zatvora, dok je njegovom suoptuženiku generalu Rahimu Ademiju potvrdio prvostupanjsku oslobađajuću presudu.

Jedina je živa svjedokinja ratnog zločina nad civilima hrvatske nacionalnosti, njezinim prvim susjedima Matom i Marijom Bačić.

Crnogorska policija uhitila je Nikolu Munjesa (41), srpskog izbjeglicu iz Benkovca, za kojim je u Zagrebu raspisana međunarodna tjeralica zbog ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.

Optuženiku je stavljeno na teret da je protuzakonito zatvorio civile Marka Mandića, Branka Lukendu i Tomislava Hegeduša, čime je počinio kazneno djelo ratnog zločina protiv civilnog stanovništva.