Tako je, odlukom Prvog vaseljenskog sabora u Nikeji 325. godine, ustanovljeno je da Uskrs, kao pokretni praznik, spada u prvu nedelju posle punog meseca, nakon prolecne ravnodnevnice, a da se pri tome ne sme poklopiti sa judejskom Pashom. "

Cilj festivala je razvoj nove turističke atrakcije uz promatranje igre sunca za vrijeme ravnodnevnice odnosno suncostaja, promocija astronomskog i arhitektonskog značaja crkve sv. Križa u Ninu koju neki znalci uspoređuju sa svjetski poznatim Stonehenge-om.

Spomen na taj događaj židovi slave uz uštap proljetne ravnodnevnice, 14. dana mjeseca abiba (nisana).

Crkvica je zahvaljujući položaju prozora i kutu padanja svjetlosti, svojevrsni kalendar pa se po sunčevim zrakama može odrediti točan datum suncostaja (ekvinocija) i ravnodnevnice (solsticija), što je na prvi dan ljeta polazište održavanja zanimljive manifestacije Festivala sunca i svjetlosti.

Danas 23. rujna u 11 sati i 10 minuta dolazi nam jesen; to je dan jesenske ravnodnevnice ili ekvinocija.

Svetkovina proljetne ravnodnevnice ili ekvinocija raširena je i u drugim krajevima svijeta, a mnogi je doživljavaju i kao stvarni početak godine.

Saksonci su je nazivali Eostre i obilježavali prvog punog Mjeseca nakon proljetne ravnodnevnice, što veoma podsjeća na postupak utvrđivanja datuma Uskrsa.

U današnjim vremenima svečanost proljetne ravnodnevnice se pojavljuje u različitim oblicima.

Čeličnim papcima jurim po stijenama, Odlučno kroz suncostaj do ravnodnevnice.

Moramo odmah reći da igranje kola nije bilo vezano za proslavu spomenutih blagdana, nego za proljeće, to jest za razdoblje od proljetnog ekvinocija (ravnodnevnice) 21. ožujka do ljetnog solsticija (dugodnevnice) 21. lipnja.

Stoga, na sjevernoj polutki topliji dio godine traje 7,5 dana više nego hladniji, dok polarni dan traje 186 dana a polarna noć 179. Na ekvatoru dan i noć traju jednako tijekom cijele godine dok je na ostalim zemljopisnim širinama dan jednak noći samo dva dana u godini, za vrijeme proljetne ravnodnevnice (proljetni ekvinocij, 21. ili 22. ožujka) i jesenske ravnodnevnice (jesenski ekvinocij, 23. ili 24. rujna).

Festival je pokrenut s ciljevima: razvoj nove turističke atrakcije uz promatranje igre sunca u crkvi sv. Križa za vrijeme ravnodnevnice odnosno suncostaja, promocija astronomskog i arhitektonskog značaja crkve sv. Križa u Ninu koju neki znalci uspoređuju sa Stonehenge-om.

Evo, Mjesec koji se puni i to u periodu proljetne ravnodnevnice je po definiciji vrijeme kada su kanali više nego povoljni i otvoreni.

To je pokretni praznik i praznuje se posle jevrejske Pashe u prvu nedelju posle punog meseca, koji pada na sam dan prolećne ravnodnevnice, ili neposredno posle nje.

Chichén Itzá, Meksiko Na ruševinama drevnog grada-hrama Chichén Itzá koji stoji stoljećima nakon propasti civilizacije Maja tijekom proljetne ravnodnevnice u kojoj su dan i noć jednako dugi događa se zanimljiv fenomen.

U Zadarskoj županiji poznato je da se na paškoj Vidovoj gori sve do kasnog 19. stoljeća svetkovalo posebni obred za jesenske Ravnodnevnice pokraj za te svrhe posebno podignutog " čunčura " - kamenog oltara koji je na kraju dao srušiti mjesni župnik.

Nakon ravnodnevnice noći postaju duže od dana.

Jaja su inače bojali stari Perzijanci, vezano uz proslavu Nove Godine, koja je vidi slučajnosti padala negdje oko proljetne ravnodnevnice.

Možda je u pitanju proslava jesnenje ravnodnevnice.

Uskrs se direktno oslanja na židovski blagdan Pashe koji se obilježavao 14. nisana, tj. na dan punog mjeseca nakon proljetne ravnodnevnice.

Uskrs je pomični blagdan zasnivan na lunarnom kalendaru što znači da dolazi poslije proljetne ravnodnevnice tzv. ekvinocija (dan i noć traju po 12 sati) i to prve nedjelje nakon noći punog mjeseca.

Planirani ciljevi projekta su: 1. Razvoj nove turističke atrakcije (promatranje igre sunca u crkvi sv. Križa za vrijeme ravnodnevnice i suncostaja) 2. Promocija astronomskog i arhitektonskog značenja crkve sv. Križa 3. Poticanje na osnivanje astronomskog društva mladih u Ninu

Tako su izmjenili rimsku svetkovinu proljetne ravnodnevnice tjekom koje su slavili božicu plodnosti Ištar (Što su Englezi izgovarali Easter) Tradicionalni proljetni obredi svetkovanja plodnosti obuhvaćali su konzumiranje jaja i spricanje zemlje krvlju mladih, visokoplodnih životinja kao što su zečevi.

Vezuje se, u tom pogledu, za proljetne svetkovine oko proljetne ravnodnevnice ili ekvinocija, pa tako pripada u isti ciklus u kojemu se slavi i zimski suncostaj ili solsticij (dan ponovnog jačanja Sunca) kada je otprilike lociran i Božić.

U starosaskom zvao se Lenctmonat jer se nakon ravnodnevnice dani produljuju.

A 14. veljače, koji je koincidirao s tim običajima, bio je (po tadašnjim ne baš preciznim kalendarima) dan na pola puta između zimskog suncostaja i proljetne ravnodnevnice, doba kada je prestajala najžešća zima (što govore i poslovice vezane uz Svijećnicu) i kada su u mnogim poljodjelskim kulturama uglavnom raspojasanim svetkovinama istjerivali demone zime i zazivali novu plodnost.

Naime, Uskrs uvijek pada prve nedjelje poslije proljetne ravnodnevnice, prve nedjelje poslije punog mjeseca.

Na taj način mogu predvidjeti datume ili događaje (pomrčine, ravnodnevnice) koje najavljuju dolazak novoga boga zaštitnika.

I legenda, a i ljudi i snovi, kaže da mora biti 15. dan nakon Velikih svetkovina jesenske ravnodnevnice.

Danas je prvi dan proljeća a naš škoj još uvik ćuti zadnje skonse zime stoga Vam donosimo jedan kratki osvrt na značaj proljetne ravnodnevnice kroz stoljeća kako bi Vas malo odvratili od ove marčane bure šta puše vanka.