U prosincu 2012. stopa registrirane nezaposlenosti prema DZS iznosila je 21,1 % i doista je teško bilo očekivati da se ovakav trend porasta stope neće nastaviti i dalje.
U prosincu 2012. stopa registrirane nezaposlenosti prema DZS iznosila je 21,1 % i doista je teško bilo očekivati da se ovakav trend porasta stope neće nastaviti i dalje.
Gledano prema dobi, mlade osobe do 29 godina čine 32,5 % ukupne registrirane nezaposlenosti (103.127 osoba), osobe srednje radne dobi od 30 do 49 godina 41,6 % (132.082 osobe), a osobe od 50 i više godina 25,9 % (82.416 osoba).
U četiri godine, od 2009. do kraja 2012., u Hrvatskoj je izgubljeno 119.460 radnih mjesta, od čega samo lani 30.126. U četiri godine nezaposlenost je nabujala za 66.669 ljudi, samo lani za 42.776. Krajem ožujka u Hrvatskoj je bez posla bilo 368.558 ljudi, stopa registrirane nezaposlenosti za veljaču iznosi 21,9 posto.
U istom razdoblju stopa registrirane nezaposlenosti narasla je s 14,5 % na 21,6 %, a broj nezaposlenih narastao je za 44,3 %
Istočna Slavonija i Posavina i dalje prednjače po stopi registrirane nezaposlenosti, pokazalo je najnovije istraživanje Zavoda za zapošljavanje o nezaposlenosti potkraj 2011. Tako je u Brodsko-posavskoj županiji bez posla 32 posto radno aktivnog stanovništva, u Vukovarsko-srijemskoj 29,6 posto, Virovitičko-podravskoj 30,5 posto, Sisačko-moslavačkoj 29,8 posto.
Stopa registrirane nezaposlenosti porasla je za 0,5 postotnih bodova, sa 17,8 posto u siječnju, na 18,3 posto u veljači.
Stopa registrirane nezaposlenosti tako je već u listopadu dosegnula alarmantnih 19,6 posto.
Vrhunac nepovoljnih kretanja očekuje se tijekom veljače i ožujka iduće godine kada bi broj nezaposlenih mogao prijeći 330 tisuća, a stopa registrirane nezaposlenosti doseći 19 posto.
Analitičari upozoravaju i kako su se nepovoljna kretanja na tržištu rada nastavila i u prvim mjesecima ove godine te procjenjuju da bi prosječna stopa registrirane nezaposlenosti mogla tijekom 2012. dosegnuti gotovo 19 %, a međunarodno usporediva anketna stopa kretati se oko 14 %.
To je najviša stopa registrirane nezaposlenosti od ožujka 2006. godine kada je iznosila 18,1 posto.
STOPA registrirane nezaposlenosti u ožujku je iznosila okruglih 20 posto, objavio je Državni zavod za statistiku.
Stopa registrirane nezaposlenosti za veljaču 2011. iznosi 19,6 %.
To je za 0,2 postotna boda veća stopa registrirane nezaposlenosti nego za veljaču ove godine kada je iznosila 14,8 posto.
Razlika između najviše i najniže stope registrirane nezaposlenosti često prelazi 20 postotnih bodova.
Od ukupnog broja nezaposlenih u prosincu žena je bilo 149.986. U odnosu na studeni nezaposlenih je žena bilo 2,4 posto više, a stopa registrirane nezaposlenosti žena veća je za 0,4 postotnih bodova i za prosinac je iznosila 17,9 posto.
Stopa registrirane nezaposlenosti u tom je mjesecu iznosila 21,3 posto.
Stope registrirane nezaposlenosti u odabranim tranzicijskim zemljama: od 1991. do 1998. godine (stope na kraju razdoblja u postocima na radnu snagu)
Vrlo niska stopa registrirane nezaposlenosti u Zajednici Nezavisnih Država više je rezultat činjenice da se mnogi tražitelji posla ne obraćaju za pomoć službama za zapošljavanje, nego doista niske nezaposlenosti. 4 Kao što pokazuju podaci u tablici 4., anketa radne snage doista otkriva mnogo veću razinu otvorene nezaposlenosti, čak nekoliko puta veću nego što je registrirana nezaposlenost.
Uzmemo li u obzir promatrana kretanja očekujemo kako bi DZS trebao objaviti stopu registrirane nezaposlenosti od 16,8 %.
Stopa registrirane nezaposlenosti i dalje je iznimno visoka i iznosi 42,6 posto, a procjenjuje se kako trenutno gotovo 520 tisuća ljudi u BiH traži posao.
U ožujku 2,84 milijuna radno sposobnih Nijemaca nije imalo posao, odnosno stopa registrirane nezaposlenosti u Njemačkoj sada iznosi samo 6,7 posto, što je prema pisanju Bloomberga, najniža razina nezaposlenosti u Njemačkoj u posljednjih 20 godina.
Tako je i stopa registrirane nezaposlenosti bila najveća u siječnju i iznosila je 14,8 posto, a najniža u srpnju i kolovozu kada je ta stopa bila 12,2 posto.
Povećanje gospodarskih aktivnosti kod glavnih vanjskotrgovinskih partnera povećalo je potražnju za hrvatskim robama, time je rastao izvoz za 6 %, uz pokriće uvoza izvozom od 58,9 % (49,5 % u 2009.), što je usporilo pad BDP na stopu od - 1,2 % (- 5,8 %), dok smanjenje domaće (osobne) potražnje od 0,9 %, pad investicija od 11,3 %, pad državne potrošnje za 0,8 %, visoka stopa registrirane nezaposlenosti od 17,4, stanje unutarnje nelikvidnosti i vanjskog duga uz inflaciju od svega 1,1 %, zadržavanje politike stabilnog tečaja mjerama monetarne politike NBH, dvostruki deficit proračuna središnje države i tekućeg računa platne bilance, unutarnji su razlozi na nacionalnom planu koji upućuju na činjenicu da je domaća potrošnja veća od domaće proizvodnje, a nije financirana iz novostvorene dodane vrijednosti, što je u osnovi ograničavajući element rasta BDP.
U vrijeme kada je ova knjiga nastajala, u Hrvatskoj je bilo 375 795 nezaposlenih, a stopa registrirane nezaposlenosti iznosila je 21,8 %.
Stopa registrirane nezaposlenosti u Hrvatskoj je za studeni iznosila 17,9 posto
Stopa registrirane nezaposlenosti za prosinac 2006. u Hrvatskoj iznosi 17,0 posto odnosno 293.153 osoba, što je porast od 0,3 % prema studenom.
Stopa registrirane nezaposlenosti smanjena je za 0,5 postotnih bodova, sa 18,4 posto u ožujku na 17,9 posto u travnju.
O strukturi sudionika, kao i registriranim nezaposlenim osobama koje nisu sudjelovale u ovim programima, potrebno je prikupiti dodatne podatke, npr.: dob, spol, obrazovanje, zanimanje, radno iskustvo, razlozi gubitka posla, etnička i socijalna pripadnost, zdravstveno stanje, obiteljska situacija, trajanje nezaposlenosti i zapošljavanje nakon programa ili drugi izlasci iz registrirane nezaposlenosti.
Visok i stabilan rast gospodarstva rezultirao je pozitivnim kretanjima na tržištu rada, tako je stopa registrirane nezaposlenosti smanjena sa 16,7 %, kolika je bila u prosincu 2006., na 14,1 % u rujnu 2007. godine.
Usporedba stopa registrirane nezaposlenosti iz administrativnih izvora i ankete radne snage (ARS) (% na radnu snagu)
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com