Ekstra troškovi su vezani uglavnom za: zidove, tj. materijal kojim se grade vanjski i unutarnji noseći zidovi, vanjska stolarija, ugradnja izmjenjivača topline (rekuperatora), solarnih ćelija i uređaja, itd.

Zbog malog toplinskog opterećenja od max. 10 W/m2, pasivnu kuću je nemoguće izvesti bez uklanjanja ili minimaliziranja toplinskih mostova, dobre zrako-zabrtvenosti i rekuperacije topline sustava ventiliranja tj. nije moguća bez rekuperatora topline sustava ventilacije.

Ventilacijski sustavi se ugrađuju kao obavezne jedinice u pasivnim i niskoenergetskim zgradama, a svrha uređaja je da uzima iz okoliša svježi zrak, provede ga preko filtera i očisti, a nakon toga zrak prolazi preko rekuperatora ili izmjenjivača na kojem se zrak dodatno zagrijava i tako obrađen se ubacuje u zgradu.

Istovremeno se iz zgrade odvodi ustajali otpadni zrak koji također prelazi preko filtera i potom preko rekuperatora i topli otpadni zrak predaje toplinu svježem zraku i grije ga.

Vrlo atraktivna varijanta je kombinacija toplinske pumpe i rekuperatora.

Dodatno pročišćavanje zraka UV lampom, visoka energetska učinkovitost uz ionizator zraka te opcija dovođenja svježeg zraka preko rekuperatora svrstavaju ovaj model u ponudu najmodernijih uređaja danas na tržištu.

Većina rekuperatora ima zahtjev da temp. ulaznog svježeg zraka bude min. 0 C (osim onih vrhunskih gdje je min. temp. - 10 C).

U pomno planiranoj i mudro projektiranoj pasivnoj građevini svjež i pročišćen zrak se prije ventiliranja zagrijava ili hladi sustavom rekuperatora topline, dizalice topline i zemnih izmjenjivača topline.

U planu imam korištenje rekuperatora, podnog grijanja, toplinske pumpe, kamina u dnevnom boravku te solarnih kolektora za dogrijavanje PTV ili pomoć grijanju.

... spavaće sobe i dnevni boravak, te se uzima korišteni zrak iz kuhinje i kupaone koji služi za grijanje svježeg zraka iz rekuperatora.

Cijene nisam navodio na pamet, već ih govorim iz prve ruke jer imam prijatelja koji je sve navedeno osim rekuperatora kupio na gore navedeni način i po tim cijenama.

Ja sam htio reći da prije ulaska u investiciju treba provjeriti koja je varijanta jeftinija dugoročno: pasivna kuća sa rekuperatorom, ili ta ista kuća (sa izolacijom i stolarijom) bez rekuperatora ali sa " klasičnim " grijanjem. i koliko god treba da se investicija u rekuperator povrati? mi koji imamo sreće pa smo u južnim krajevima, imamo sunca i u 12 i 1 mj.

Osiguravaju ventilaciju i klimatizaciju prostora (stambenih, poslovnih i industrijskih) preko pločastog rekuperatora, predajući toplinu s povratnog zraka na svježi zrak.

moj zaključak je da se Tp u pasivnim kućama isplati nikad. trošak ventilacije, rekuperatora i tih cijevi u zemlji je oko 120 000 kn. cijevi su specijalne za tu namjenu, imaju nekakav sloj srebra na sebi protiv razvoja bakterija.

tip rekuperatora je Daytona 250 (poljski, Dospel) a sam izmenjivac toplote je od Heatex-a (Svedska) aluminijumski protivstujni.

Sustav ventilacije je nužan u pasivnoj kući, pri čemu je obavezna ugradnja rekuperatora ili regeneratora topline kojim se koristi toplina iz otpadnog zraka kako bi se ugrijao svježi zrak.

Također je predviđena i ventilacija objekta pomoću dva zasebna rekuperatora protoka cca 500 m3/h od kojih je jedan u prizemlju a drugi na katu.

Princip rada rekuperatora dan je na shemi.

Svježi se zrak uzima izvana, u zgradu dolazi preko prijenosnika topline (rekuperatora) gdje se zagrije (ljeti ohladi) s toplinom iskorištenoga zraka koji zgradu napušta.

Grijanje kuće ostvareno je ugradnjom toplinske crpke koja je povezana s podnim grijanjem, a krajni cilj je skorašnje spajanje geotermalnog kolektora, odnosno uvođenje rekuperatora zraka, čime će krug cjelokupnog unutarnjeg pasivnog sustava objekta biti zatvoren.

Usporedbob s klasič nim ventilacijskim sistemima, ugradnjom rekuperatora štedi se 50 - 60 % topline jer se zrak predgrijava ili hladi prije ubacivanja u prostor.

Dizajniranje i implementacija izmjenjivača topline te ORC-a kao rekuperatora otpadne topline za cementnu industriju.

Troškovi kupnje i montaže nove regulacije, plamenika, ventilatora i opreme koja štiti površinu rekuperatora od visokih temperatura.

kapacitet rekuperatora je 250 m3/h pri 150 Pa, uz efektivnost od 90 % (prema proizvodjacu). u praksi vrlo blisko toj brojci, vrlo sam zadovoljan izmenom toplote.

najvidljivija posledica rekuperatora je vlaznost vazduha koja se krece od 30 tak do 40 tak % najcesce.

Dodatni porez na imovinu koji se pojavio zbog vrijednosti rekuperatora.

U predavanju je predstavio kompleksan sustav koji je izveden u hotelu, a sastoji se od sustava solarnih kolektora, dizalica topline na zrak, iskorištavanja otpadne energije iz klimatizacijskog sustava i ventilacijskog rekuperatora zraka.

Slični staklenici se i danas koriste u ventilacijskim sustavima kod odsisavanja otpadnog zraka prije ulaska u klima komore i povrata topline preko rekuperatora.

Naravno, tu su prikazana razna zanimljiva rješenja: arhitektura i pasivno iskorištavanje Sunčeve energije, mogućnosti primjene fotonaponskih modula, najnovije izvedbe rekuperatora za sustave ventilacije stanova, najsuvremeniji kondenzacijski kotlovi u kompaktnoj izvedbi sa solarnim spremnicima, razne verzije dizalica topline, plinski koogeneracijski agregati itd.

Mislim da je riješenje ugradnja rekuperatora odnosno sistema ventilacije koji bi izmjenjivao zrak iz prostora s vanjskim zrakom a uz put bi ga toplinski obradio