Najprije je to njegova milost koja se među nama očitovala u tome da smo kao mjesna Crkva na svim razinama znali današnjem svijetu i pružati svoje svjedočanstvo, kao grad na gori, kao svjetlo svijeta i kao sol zemlje, što se osobito očitovalo preko razumijevanja istinske uloge Crkve u našem društvenom životu i zastupanja pravih moralnih vrijednosti u ovom vremenu obilježenom diktaturom relativizma i promoviranjem moralnih vrijednosti koje baštini Katolička Crkva, ne niječući pravo drugima i drukčijima da drugdje žive i promoviraju svoja mišljenja i stavove. S dubokim osjećajem zahvalnosti Gospodinu na njegovim darovima, spominjemo se svih dobrih i pozitivnih ostvarenih projekata, među kojima Festa sv. Vlaha zauzima osobito mjesto kao središnje redovito slavlje vjere u našoj biskupiji.

Rezultat toga bilo je stvaranje kulturnog relativizma, tj. promatranja neke kulture sa stajališta te kulture.

U ovoj knjizi poznati povjesničar i publicist Roberto de Mattei progovara o značajnim i aktualnim stvarnostima današnjice: sekularizaciji, diktaturi relativizma, relativizmu u međunarodnim institucijama, perspektivama laicizma i religije u Europi, a sve to podcrtava govorom o značenju, mjestu i ulozi kršćanske odgovornosti.

S obzirom na duhovno stanje i potrebe čovjeka i čovječanstva, čini se kako je sve veća glad za duhovnošću pa je jasno kako različiti ljudi tragaju za odgovorima na različitim mjestima i u tom je smislu dobro što postoji široko ponuda i što svako za sebe može izabrati ono što mu odgovara, ali takva široka i šarolika ponuda dovodi do svojevrsnog relativizma.

Zaboravljanje Boga dovelo je do napuštanja čovjeka pa ne čudi razvoj nihilizma na filozofskom području, relativizma na spoznajnom i ćudorednom, pragmatizma pa čak i ciničnog hedonizma u svagdanjem življenju.

Ovo je vrijeme za shvatiti kako ih ne treba doživljavati previše ozbiljno, jer takvi mediji uglavnom prenose interese svojih vlasnika koji su ovjenčani s političkim i gospodarskim elitama, ti mediji su pravi prenositelji ekonomskoga materijalizma i etičkog relativizma koji se nalaze u samim temeljima današnje gospodarske krize, oni su glas spomenutih interesnih grupa i promoviraju njihove interese.

Znači, ateisti ili Boga »ne spoznaju« ili Boga »ne priznaju«, a njihov se stav očituje u različitim oblicima, od izričitog nijekanja Boga preko agnosticizma, relativizma pa do nihilizma i idolopoklonstva.

Hrvatski državni suverenitet koji su gazili Srbi sad će gaziti tzv. europljani od kojih su mnogi već i prije gazili Hrvatsku u raznim prigodama i integracijama.Da bi zlo - dobilo na težini - i naš crkveni vrh teži k društvu koje je stvorilo " diktaturu relativizma " i koje promovira civilizaciju smrti. Ja to ne razumijem.Težiti k društvu koje promiće svaku moguću opaćinu i nakaznost a pljuje na sve što je katoličko i sveto sve do zabrane križa kao našeg simbola.

Ili, možda, Hrvati trebaju biti " trojanski konj " koji će krščanima otvoriti vrata poganske europe.To bih razumio kad bi iza nas bila krščanska vojska ili bar vojska krščana, ali iza nas nema nikog.I iza je i ispred nas je pustinja diktature relativizma.

Prisutni su također tragovi relativizma koji prijeti opasnošću da se slobodu liši njezina pozitivnog sadržaja i da se od nje stvori puko formalno načelo.

Zbog toga Papa govori o potrebi novoga humanizma, kršćanskoga humanizma koji se suprotstavlja diktaturi relativizma.

" Vlada li danas diktatura relativizma? " Na ovo aktualno pitanje odgovaraju nam stručnjaci iz raznih područja znanosti čija su predavanja objavljena u ovom zborniku.

Diktatura relativizma je opasnija od nedavne " diktature proletarijata " jer se njezina težnja da ovlada svijetom očituje skriveno i perfidno, s ciljem da degradira Apsolutno, a apsolutizira relativno.

Sadašnji Papa, Benedikt XVI, iznova i iznova kao i njegovi prethodnici, upozorava na opasnosti duha modernizma, sekularizma i relativizma.

Iz perspektive kulturnog relativizma, ljudska prava nisu izvedenica iz vječnih i apsolutnih moralnih zakona univerzalno prihvatljivih svim razumnim osobama, nego kulturni produkt jedinstvenih povijesnih okolnosti europske civilizacije

Samo od sebe nameće se pitanje: jesmo li stvarno umorni, bezidejni i nemoćni pred naletom modernizma, racionalizma i relativizma?

U ovom vremenu ' pritiska tolerancije ' i ' diktature relativizma ', u ovom vremenu ' dvojbe ', draga braćo pastori mi na raspolaganju imamo nešto više od snošljivosti, suživota, tolerancije i dijaloga a to je ' istina u ljubavi '. (Ef 4:15) Zato jer je Bog svjetlo (1. Iv 1:5) i zato jer je Bog ljubav (1. Iv 4:8), mi moramo propovijedati ' istinu u ljubavi. ' Ljubav se mora osjetiti, ljubav se mora vidjeti, a istina se mora čuti

Teološka zastranjenja liberalnih teologa i napast pluralističke teologije, pojava sinkretizma i relativizma, invazija New agea, neki su od izazova kojima bi okupljanja u duhu Asiza mogla poslužiti kao alibi za niveliranje i relativiziranje religija.

Na kraju je istaknuo vjernicima da u današnjem svijetu relativizma i izjednačavanja sedam najtežih smrtnih grijeha sa ambicijom i ljudskim kvalitetama što danas čine mnogi kako bi se opravdali.

Ta diktatura relativizma želi isključiti zajedništvo i javnu dimenziju vjere te je u otvorenom sukobu s tradicionalnim kršćanskim vrijednostima

2. izazov je ono što papa stalno danas govori, pitanje RELATIVIZMA.

Vrhbosanski nadbiskup pozvao je hodočasnike na molitvu za nove Duhove u ovom vremenu relativizma i uništenog morala, da Crkva ima hrabrosti svjedočiti vjeru Bogu i odanost svome narodu.

Ipak je jedan od najvažnijih zadataka kršćanskog vjernika danas u političkom životu Hrvatske, da on u duhu kršćanskog univerzalizma i praštanja bude katalizator integracije i moralnog pročišćenja hrvatskoga društva, jer je ovo nužno potrebno zbog polustoljetnog moralnog pustošenja i nacionalnog zatiranja koje su jugokomunisti namjerno poticali, ali i zbog moralnog relativizma koji sekularistički neoliberalizam danas unosi u Hrvatsku.

Moralne vrijednosti u suvremenom ozračju totalnog etičkog relativizma nisu u današnjoj Europi, da se poslužimo Kantovim rječnikom, kategorički, nego samo hipotetički imperativ.

U tom ozračju ravnodušnosti i relativizma pojavljuje se božićno svjetlo koje svakog čovjeka želi obasjati istinom i ogrijati dobrotom.

Živimo u vremenima kada je doista zavladala diktatura relativizma, kako bi rekao današnji Papa.

Gdje Boga nema kolo vodi sotona, zavodnik svega svijeta, kako je to kazao sv. Ivan, koji civilizaciju kršćanske ljubavi želi pretvoriti u civilizaciju egoizma, oholosti, bahatosti, pragmatizma i relativizma u kojoj je i trenutačno i dugoročno dozvoljeno sve što ti koristi i odgovara.

Upravo to što tražiš, slobodu da vjeruješ da je Isusova riječ apsolutna istina imaš pod današnjom " diktaturom relativizma " i ne samo da ti je u to dopušteno vjerovati, nego će te te " diktatura " svom svojom moći zaštititi ako ti bilo tko to pravo pokuša oduzeti.

Vjerujem u suprotan kulturni projekt koji izvlači posvećeni život iz strašnog nihilizma koji, iako se smiješi, nikad ne prestaje biti iznimno opasan, i iz ekonomije koja se usredotočuje isključivo na dobrobit te potiče kulturu relativizma.

Drži izlaganje: Odgoj vjere u situaciji etičkog relativizma i pedagoškog pesimizma.