To je za islamsku kulturu, koja je u biti religiozno-religijska kultura, apsolutno neprihvatljivo.

Vjeronauk će u osnovnoj školi dobiti alternativu u novom predmetu pod nazivom " Religijska kultura ", a inovacije je i predmet pod imenom " Ručni rad " koji bi se slušao od 1. do 6. razreda osnovne škole.

Nekidan je Dona s optimizmom pisala o uvođenju predmeta Religijska kultura u osnovne škole, kao alternative vjeronauku, i po običaju imala puno komentara, na koje sam se ovaj put i ja nakačio. (Nebitno za temu, ali tek da znate, ne dijelim njen optimizam, jer mislim da će KC i vlasti nastaviti opstruirati alternativu vjeronauku i da će sve ostati kao i do sada.

Nadalje, kod argumenata za predmet Religijska kultura pretpostavljaš stručni kadrovi za održavanje nastave će se pronaći među teološko obrazovanom populacijom D: nismo li onda na istom?

Ukazao je na " zamke " koje krije multireligijski vjeronauk ili religijska kultura te, između ostaloga rekao: " Na crti relativiziranja i u odnosu prema vjeri (vjerama) jest tendencija uvođenja tzv. religijske kulture odnosno multireligijskog vjeronauka, što u biti vodi razvodnjavanju katoliciteta ili, kako bi neki rekli, amerikanizaciji duha u duhu sveopće globalizacije. " Svoje izlaganje on je zaključio ističući kako je dokument " Dominus Iesus " ne samo upozorenje već i poziv kršćanima " da se konačno ozbiljno zapitaju: tko sam i što sam, što je ostalo do moje vjere, utopljene u svijetu niveliranja, izjednačavanja i gubljenja katoličkog identiteta ".

Jučer su mediji masovnog priopćavanja najavili mogućnost uvođenja nastavnog predmeta religijska kultura u osnovne škole kao alternativu vjeronauku.

Predmet religijska kultura je etički inspiriran i želi u djeci probuditi strahopoštovanje prema prirodi i ljudskom biću.

Još gore, religijska kultura, ili komparativne religije, da to nazovem pravim imenom, je uskraćivanje djeci pojma o tome da te stvari uistinu vrijede.

Rezime spomenutog konvencijskog skupa je bio da se da se ipak u 4. modul ' tog predmeta ' uvede podpredmet ' religijska kultura '.

Ono što škola treba je religijska kultura, sramota je da djeca izađu iz srednje škole bez osnovnih znanja o drugim religijama bez obzira na to prakticiraju li bilo koju religiju.

U tom smislu, po istim pravilima normalno je da djeca u hipotetičkom predmetu religijska kultura ponajviše uče o kršćanstvu i u sklopu toga dominantno o katolicizmu.

Ukoliko bi mi netko mogao garantirati da će djeca koja ne idu na vjeronauk imati u vrijeme kad ostali idu na vjeronauk mogućnost pohađanja drugih fakultativnih programa (npr. dodatni sati informatike, stranog jezika, ili možda predmet zvan Religijska kultura/povijest) onda bih donekle mogao živjeti s tiranijom većine.

religijska kultura bi bila puno bolji izbor u školama, u manjim sredinama vjeronauk se podrazumijeva, samim tim osuđuju djecu na sudjelovanje u njemu.u gradovima nas ima svakakvih, pa bi izbor trebao postojati (čak i u najmanjoj područnoj školi), ne želim da mi djete luta hodnicima dok može upoznati i pravoslavlje i islam i budizam, kabalu pa i scientologiju ako treba.neka zaključuje, odlučuje, griješi u izboru, na kraju doma bi trebalo naučiti kako razmišljati.

Još jedan zaključak 1. Čini mi se da se slažemo da je nužan predmet u školama koje se zove ili Vjeronauk ili Građanski odgoj ili Religijska kultura ili Etika 2. Nekako ne vjerujem u sinergijski pristup, nikad ne reci nikad, ali katolici nikad neće prihvatiti program koji nudi Građanski odgoj (npr. gender dio) od kojeg vjerojatno niti autori neće odustati.

S novinarkom Gordanom Cvitan inicirao 1990. godine na Radiju Zagrebu emisiju« Duhovna misao », koja se još i danas emitira, a s novinarom Antom Uvodićem emisiju« Religijska kultura ».

Njezine duhovne misli koje su emitirane na Radio Slavoniji u emisiji Sunčani zraci, od 1992. na 1. programu Hrvatskog radija u emisiji Religijska kultura, te povremeno na Hrvatskom katoličkom radiju u emisiji Riječ za tebe, mnoge su obogatili.

Od pet novih predmeta predviđenih po NOK-u jedan je i religijska kultura a posebno se osvrnuo na dokument OSCE-a, Toledo načela " odnosno poučavanje religija u državnim školama.

Desetu obljetnicu naše izdavačke djelatnosti odlučili smo obilježiti nizom publikacija pod zajedničkim naslovom Religijska kultura za tolerantnu zajednicu u, za tu priliku pokrenutoj, biblioteci Ključ nebeski.

Nadalje, kod argumenata za predmet Religijska kultura pretpostavljaš D: Pa valjda ako je nešto znanstveno potvrđeno od, u ovom slučaju tima liječnika (jer radi se o zdravlju), je neutralno u odnosu na sve svjetonazore; i da, utoliko se može shvatiti kao bolje od drugih, tj. od svih svjetonazora.

U tom smislu, po istim pravilima normalno je da djeca u hipotetičkom predmetu religijska kultura ponajviše uče o kršćanstvu i u sklopu toga dominantno o katolicizmu.

Reagirala je i Crkva kojoj se nikako nije svidjela ideja da se alternativni predmet vjeronauku zove religijska kultura.

U nekima nema nikakvih religijskih sadržaja, a u nekima postoji religijska kultura, a to je nešto sasvim različito od konfesionalnog vjeronauka koji znači indoktrinaciju u jednu religiju.

Na taj se način u škole ponovo vraća domaćinstvo, ručni rad, ali se uvodi i novi sadržaj: medijska i religijska kultura i građanski odgoj Iako su joj prijetili sindikalni štrajkovi, nova školska godina počinje na vrijeme.

Oni traže da se umjesto vjeronauka uvede misteriozni i znanosti nepoznat predmet »religijska kultura«.

Nije istina da se uči opća religijska kultura.

Stvarnost je sasvim suprotna, jer je taj " vjeronauk " zapravo " religijska kultura ", i isključivo je u rukama svjetovnog nastavnog osoblja, pod patronatom ministarstva obrazovanja.

U pojedinim zemljama prakticira se konfesionalni vjeronauk (vjerska pouka pojedinih vjerskih zajednica), dok je u drugima na snazi tzv. nekonfesiona (" religijska kultura " pod različitim nazivima) nastava.

religijska kultura nepotrebna? pa svaka kultura je nekulturnima nepotrebna

nipošto izmišljotina kršćana, već su tijelo, duh i duša misterij stvaranja života koji sve religije duboko poštuju, a treba reći da i sve religije imaju više načina s kojim žele spoznati Boga, tako da sve religije imaju asketske i manje asketske puteve traženja i spoznavanja Boga; ali te činjenice obično namjerno izostavljaju oni kojima fali opća religijska kultura i koji slijepo jurišaju na kršćanstvo.

Među tim predmetima, kako saznajemo, bili bi domaćinstvo, ručni rad, medijska ili religijska kultura te građanski odgoj.