Narkolepsija je neurološki poremećaj kojeg karakteriziraju pretjerana pospanost i iznenadni, nekontrolirani periodi dubokog sna gdje osoba već tijekom prvih pet minuta ulazi u REM fazu, dok REM faza kod većine ljudi nastupa otprilike nakon sat vremena spavanja.

Znanstvenici tvrde kako je REM faza (traje do 20 minuta) vrijeme obnavljanja i reorganizacije pamćenja (izbacivanje nepotrebnih informacija i restrukturiranje ostalih činjenica u nove svježe podatke) pa često kažemo u narodu da smo ujutro pametniji.

U gomili statističkih podataka koji su predočeni zanimljivo je istaknuti kako u novorođenčadi 50 posto 16 - satnoga spavanja čini REM-faza, dok u ostalih dobnih skupina udio sna iznosi manje od 20 posto.

Valjda se nadoknadi ta ne-rem faza u toku meditacije?

Ipak, ovako stoje stvari Pojednostavljeno, spavanje se odvija u pet faza: 1. drijemanje, 2. usporena moždana aktivnost, 3. duboki san, 4. još dublji san, 5. REM faza.

Ta je faza nazvana REM faza spavanja (rapid eye movements = brzi pokreti oka).

REM faza spavanja i snovi se ne podudaraju, a mehanizmi koji su zaslužni za duboki san (REM) su u potpunosti drukčiji od onih zaslužnih za sanjanje.

Tijekom svakog ciklusa tijelo prolazi kroz pet faza ključnih za oporavak, kao što su lagani san, duboki san i REM faza u kojoj sanjamo, pa je za dobar san najvažnije odrediti pravo vrijeme odlaska na spavanje i vrijeme buđenja.

No zahvaljujući istraživanjima koja su počela 1950 - ih, sada znamo da je mozak aktivan i tijekom sna te da se san sastoji od različitih stadija koji se u ciklusima ponavljaju tijekom noći uspavljivanje (ulazak u san), lagani san, duboki san te REM faza (u kojoj mozak stvara slike).

Za vrijeme sanjanja povišena je aktivnost CNS-a, što se može primijetiti u brzim pokretima očnih jabučica kod zatvorenih vjeđa (REM-faza).

Još jedno zanimljivo područje koje valja bolje istražiti je i utjecaj nedostatka REM faze sna koja dominira u drugoj polovici sna jer se pokazalo kako je REM faza energetski skuplja od faze dubokog sna koja prevladava u prvoj polovici sna.

Poseban stadij sna predstavlja REM faza (rapid eye movements), odn. razdoblje tzv. paradoksalnog sna, koje karakteriziraju brzi pokreti očnih jabučica, snovi te prolazan porast krvnog tlaka.

Sa starenjem se sve manje sana jer ima manje REM-faza.

Osim toga, znanstvenici se ne slažu oko toga je li REM faza sna najvažnija.

Poznato je kako je REM faza sna povezana s kognitivnim procesom pa ne čudi kako je potreban duži i kvalitetan san kako bi naš mozak funkcionirao bolje.

Postoje dvije faze sna - REM faza (rapid eye movement), još poznatija kao faza dubokog sna u kojoj se sanja i non-REM (NREM) faza u kojoj se ne sanja i ima četiri stupnja, od lakog sna do dubokog sna.

Postoje dvije vrste sna: NON-REM - faza, ili pasivni san, za vrijeme kojeg je pojačana opskrba mišića krvlju, energija se pohranjuje, tkivo se obnavlja i raste, izlučuju se hormoni za rast i razvoj, REM - faza, ili aktivni san, za vrijeme kojeg je mozak aktivan i u kojem sanjamo, tijelo nam je mirno, disanje i puls su nepravilni.

U prosjeku, u dobi od 6 mjeseci REM-faza zauzima oko 30 % sna.

Vjerojatno vam je poznato da se tokom sna izmjenjuju nonREM i REM faze (REM-Rapid Eye Movement ili Brzo pomicanje očiju), gdje su na početku spavanja nonREM faze (90 min) puno duže od REM faza (5 - 10 tak min), a kako san odmiče, nonREM faza se skraćuje na 60 min dok se REM faza produžuje i na 20 min.

Normalno čovjek tijekom noći sanja 4 do 5 puta u 20 minuta, koliko traje i pojedina REM-faza.

Peta faza je takozvana REM faza u kojoj sanjamo.

Postoje dokazi da 20 posto sna tijekom kojeg sanjamo, a nazivamo ga REM faza sna, igra ulogu u procesuiranju sjećanja.

Razlikuju se ortodoksni (ne-REM spavanje) i paradoksni san (REM-faza).

Naravno, može se dogoditi i da REM faza mora još pričekati nekoliko minuta ako svježe istuširani mirisom probudite uspavanu ljepoticu

Razni izvori su usaglašeni oko opisa ciklusa spavanja (plitki san - duboki san - REM faza), gdje vele da jedan ciklus uobičajeno traje 90 min, s time da kako noć odmiče, ciklus je sve kraći, tako da mi uistinu sanjamo 4 - 5 puta tokom noći, ali ako nemamo dežurne budilice, zaboravljamo san.

Znanstvenici vjeruju da REM faza pomaže mozgu u spajanju naizgled nespojivih stvari, a važna je i za asimilaciju novih informacija s prijašnjim iskustvima.

Vjeruje se kako je krivac ometena REM faza, a česta je poveznica i narkolepsija, migrene, poremećaj anksioznosti ili spavanja.

Najdublja je faza spavanja tzv. REM-faza koju karakteriziraju maksimalna relaksacija mišića, otpornost prema buđenju i doživljaj snova.

Dodaje da je drugi dio metode budna REM-faza, a riječ je o pokretima očima velikom brzinom.

Nakon 1 - 2 sata od početka spavanja nastupa ciklus« brzog »sna tzv. REM - faza koja je obilježena brzim pokretima očnih jabučica, oscilacijom krvnog tlaka, srčanog rada i disanja.