Od Debianovog izdanja Etch, paketi i repozitoriji su digitalno potpisani, kako bi se izbjeglo podmetanje lažnih paketa i time kompromitiranje vašeg sustava.

Primjeri su takvih mehanizama repozitoriji digitalnog obrazovnog materijala.

Razvoj takvih sustava zahtijeva standardizaciju u oblikovanju izvora (learning objects), katalogiziranju (metapodatci) i pohranjivanju (repozitoriji).

U sklopu radionice su obrađene nove značajke sustava, kao i novi načini pohrane i korištenja nastavnih i drugih materijala (repozitoriji, portfolio).

Trenutno HRČAK sadrži više od 28.000 članaka s cjelovitim tekstom koje redovito preuzimaju i mnogi drugi tematski i interdisciplinarni OA repozitoriji (OAIster, Base, Google Scholar, Scopus itd.).

Trenutno web stranice na koje vode poveznice ne služe kao repozitoriji zlonamjernih programa, pa korisnici nisu u izravnoj opasnosti.

Ukratko postavili smo ove programe: FreeSchool, MedClaro Claroline, forum " phpBB ", weboffice " eyeOS " i OpenGoo, oko 100 račnala iz " Interaktivne Fiziologije ", naš wiki " MediaWiki ", blog " b2evolution ", program za osobnu objavu i blog WordPress, konceptualna mapa " CmapTools ", misaona mapa FreeMind, virtualna ploča " Babylon ", portfolio Mahara repozitoriji digitalnih materijala " Archon " i " DOOR ", citiranje bibliografskih podataka BibCiter, ankete LimeSurvey (bivši " phpSurveyor "), formulari BNBform, glasovanje " WISE Pool ", program za telemedicinu " iPath ", e-knjiga " MyScrabook ", navigator " NavPhp ", ststistički paket " OpenEpi ", sustav za medicinsku administraciju " OpenEMR ", podkast " Podcast Generator ", test online (formativni i sumativni) " phpTest " i " TCExam ", kalendar " WebCalendar ", podsjetnik " RemindMe ", program za stvaranje socijalnih mreža Elgg, planiranje rasporeda nastave " SO Planning ", zauzetost dvorana " MBRS ", pregledavanje datoteka na serveru PHP Navigator prećenje epidemija " Health Monitoring System ", galerija slika " Coppermine ", Online-Bookmarks, skladište lozinka ClearPass, program za cirkulaciju dokumenata Cuteflow, itd.

Ovi repozitoriji služe kao nadogradnja na Debianovu stabilnu distribuciju (stable).

U okviru Visionary Workshop stručnog skupa prikazat će upotrebu COSMOS portala www.cosmosportal.eu, a predavači na ovom skupu bit će i Dragana Kupres i Aleksandra Mudrinić iz CARNet-a kao i fizičari i astronomi iz Beograda: Nataša Stanić i Dušan Vudragović, i Novog Sada: Nenad Pavlović, koji će prikazati upotrebu još nekoliko web-repozitoriji namjenjenih obrazovanju, a dizajniranih za podršku IBSE-metodi (Inquiry-Based Science Education).

Oni su veliki repozitoriji javnih ključeva iz cijelog svijeta, pri čemu svaki PKS ima sve poznate javne ključeve (trenutno oko 2 milijuna).

Uostalom, mnogi takvi repozitoriji skupo naplaćuju pristup znanju, dok s druge pak strane autori tih djela dobivaju malu ili gotovo nikakvu naknadu i, što je najgore, ogroman broj ljudi nema pristup ovim resursima.

Kao odgovor na ova pitanja nastaju repozitoriji digitalnih nastavnih materijala koji omogućuju njihovo pohranjivanje na jednom mjestu i pretraživanje po različitim kriterijima.

Njihova je najveća razlika u tome što wikiji služe kao repozitoriji tekstova a diskusija se odvija kroz zajedničku izrada grupnih tekstova, radije no kroz komentare slične forumskim diskusijama, karakteristične za blogove.

Sudjeluju li knjižnice u očuvanju kulturne baštine, trebaju li nam repozitoriji (institucijski, tematski), koristimo li i koje knjižnične softvere, u kojem smjeru će se sve to razvijati...

Prihvat dokumenata moguć je iz različitih izvora kao što su skeneri, faksevi, elektronička pošta, EDI sustavi ili repozitoriji.

Repozitoriji primjerice mogu biti specijalizirani s obzirom na informacije koje obuhvaćaju, kao što su to BioResearch (http://biome.ac.uk), koji sadrži građu vezanu za biomedicinu, kao i specijalizirane metapodatke koji opisuju potrebe ove specifične zajednice (biomedicina i srodna područja).

Repozitoriji prema tome mogu ponuditi široku lepezu usluga.

Nacionalni repozitoriji su drugog dana održali prezentacije u svezi baza podataka koje se vode u državama Regije, a u RH to su: baza za žrtve trgovanja ljudima koja se vodi u Uredu za ljudska prava Vlade RH te baza za počinitelje kaznenih djela trgovanja ljudima koja se vodi u Upravi kriminalističke policije.

Repozitoriji koji imaju neki oblik evaluacije digitalnih nastavnih materijala osiguravaju pouzdanije i kvalitetnije sadržaje.

Bez obzira na arhitekturu, dobro osmišljeni i organizirani repozitoriji s velikim brojem izvora od izuzetne je vrijednosti za svaku obrazovnu zajednicu i pretpostavka izgradnje kvalitetnih virtualnih obrazovnih okružja.

Repozitoriji znanstvenih radova mogu biti tematski (okupljaju radove iz jednog znanstvenog područja) ili instucijski (okupljaju radove znanstvenika neke ustanove ili čak države).

Bez obzira na navedenu raznolikost, postojeći repozitoriji u svijetu po svojoj se arhitekturi u načelu mogu podvesti pod neku od sljedećih skupina:

Tehnološki gledano repozitoriji su baze podataka, no nadilaze funkciju spremišta osiguravajući mehanizme pronalaženja, razmjene i ponovnog korištenja materijala.

Osim već spomenute potrebe izgradnje izvora za virtualna obrazovna okružja i infrastrukture za cjeloživotno obrazovanje, repozitoriji digitalne obrazovne građe ujedno su pokazatelj znanstvene produkcije određene zajednice koji može pozitivno utjecati na njezinu vidljivost u srodnim zajednicama i široj javnosti.

Repozitoriji potencijalno mogu poslužiti kao instrument na temelju kojeg je moguće vrednovati znanstveni rad i produkciju, a ako je to određenim sustavom predviđeno, pomaže u pripremi dokumentacije za vrednovanje znanstvenog rada (napredovanje, izbor i reizbor).

LMS, LCMS, jedinice učenja (learning objects), sinkrono i asinkrono učenje, autorski alati, repozitoriji upravljanja znanjem (knowledge management repositories), razgovori u nizu (threaded conversations), multimedija.

neke Linux distribucije (kao Fedora) u svojim službenim repozitorijima sadrže isključivo slobodan softver (zbog problema s distribucijom vlasničkog softvera), što može biti prepreka u svakodnevnom radu (npr. slušanje glazbe u mp3 formatu ili gledanje YouTubea), tada tu uskaču neslužbeni repozitoriji koji sadrže softver (npr. kodeke) koji te radnje omogućuje;

Iako u početku slika Debiana nije izgledala obećavajuće softverski repozitoriji broje preko 20 000 paketa, a mnogo distribucija se i bazira na njemu.

Međutim, nekad službeni repozitoriji ne sadrže potreban softver.

Ukoliko u datoteci/etc/apt/sources.list imate unose u kojima se spominju " debian-non-US " repozitoriji, vrijeme je da ih izbrišete jer nisu više potrebni.