Nakon brojnih izvještaja o kašnjenju Hrvatskih institucija u postizanju uvijeta za potpisivanje rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, unatoč tome što je Hrvatska bila jedna od prvih inicijatora tog vrlo važnog projekta i za prirodu i ljude koji žive s njom, ovdje objavljujemo otvoreno pismo udruge Baobab koje su potpisali dr. sc. Olga Jovanović i Goran Šafarek, dipl. ing.:

Osnovan je još 1935. godine, a 1979. je postao dijelom Svjetske mreže rezervata biosfere.

Novo zaštićeno područje je sastavni dio predloženog prekograničnog UNESCO Rezervata biosfere između Austrije, Slovenije, Hrvatske, Mađarske i Srbije.

Projekt bi se trebao provoditi 24 mjeseca i trebao bi doprinijeti boljoj i učinkovitijoj zaštiti prirodnih područja sa obje strane granice, te rehabilitaciji ugroženih staništa i povećanju bioraznolikosti područja budućeg Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav.

Idućeg tjedan, 1. lipnja, održava se stručni skup s međunarodnim djelovanjem, na temu Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, na kojem će sudjelovati stručnjaci iz Austrije, Brazila, Nepala, Malezije, Bjelorusije i Hrvatske.

Deklaracija o suradnji pet država na očuvanju i održivom korištenju područja rijeka Mura-Drava-Dunav, nastavlja se na ranije potpisanu Zajedničku deklaraciju o uspostavi prekograničnog rezervata biosfere između Republike Hrvatske i Republike Mađarske, potpisanu od strane ministra kulture Republike Hrvatske i ministra zaštite okoliša i voda Republike Mađarske 17. rujna 2009. godine.

Unutar Nacionalnog parka nalazi se i nekoliko zaštićenih područja u drugim kategorijama zaštite, kao što su: Strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, Posebni botanički rezervat Visibaba (nalazište endemične biljke hrvatske sibireje) te Posebni botanički rezervat Zavižan Balinovac - Zavižanska kosa, unutar kojega se nalazi i poznati Velebitski botanički vrt, proglašen spomenikom parkovne arhitekture, a cijelo se područje nalazi unutar Rezervata biosfere Planina Velebit.

Regionalno promatrajući, turistički razvoj utjecao je i na programe zaštite rezervata biosfere Sin Kaan kojeg obilježava čitav niz ugroženih ekosistema.

Pitomački dio Rezervata biosfere Mura-Drava i Zaštićeni krajobrazi Križnica i Jelkuš, uz malo truda nekolicine entuzijasta kao u ovom slučaju konjanika iz Šandrovca, mogu biti savršeni izbor za avanturistički turizam na našem području.

Pored toga područje je uvršteno i u Nacionalnu ekološku mrežu, kao potencijalno područje mreže ekološki značajnih područja Europske unije - NATURA 2000. Nadovezujući na to i prekograničnu suradnju s Mađarskom na uspostavi Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav obuhvatilo bi se cjelovito područje ekosustava rijeka među dvjema državama, što je od iznimnog značaja za zaštitu prirode.

Dio završne konferencije održan je na području Specijalnog rezervata prirode Deliblatska peščara koji je ujedno i pilot područje NATREG projekta u Republici Srbiji, te na području rijeke Dunav kao dijelu planiranog budućeg Europskog jedinstvenog riječnog prekograničnog UNESCO rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav.

Organizacija ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu (UNESCO) u sklopu Programa MaB vodi Svjetsku mrežu rezervata biosfere.

Međunarodno koordinacijsko vijeće programa, koje odlučuje o uključivanju nominiranih područja rezervata biosfere u Svjetsku mrežu rezervata biosfere, danas, 11. srpnja, donijelo je odluku da područje Mura-Drava-Dunav, koje su zajednički nominirale Republika Hrvatska i Republika Mađarska, postane dio svjetske mreže rezervata biosfere.

Prekogranični Rezervat biosfere Mura-Drava-Dunav između Republike Hrvatske i Republike Mađarske drugo je područje Republike Hrvatske uključeno u ovu mrežu, nakon Velebita proglašenog 1977. godine, pri čemu hrvatski dio Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav obuhvaća područje od 395.861 ha.

U rujnu prošle godine Ministarstvo je nominiralo UNESCO-u to područje kao područje jezgre budućeg Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, takvozvane Europske Amazone.

Rijeka Dunav je dio Nacionalne ekološke mreže u Vukovarsko-srijemskoj županiji i dio prekograničnog hrvatsko-mađarskog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav.

Jedna od posljednjih inicijativa WWF-a bila je podržavanje osnivanja Prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav kao i procesa osnivanja UNESCO-va Prekograničnog rezervata biosfere između pet zemalja: Hrvatske, Mađarske, Slovenije, Austrije i Srbije.

Dodatne mjere preventivne zaštite koje će se provoditi na jednom od posljednjih doprirodnih riječnih tokova u Europi, gdje živi 48 vrsta riba i 177 vrsta ptica, pridonijet će očuvanju biološke raznolikosti I postati sastavni dio predloženog prekograničnog UNESCO-ova Rezervata biosfere između Austrije, Slovenije, Mađarske, Hrvatske i Srbije, te dio Nacionalne ekološka mreže RH.

" Prethodnim proglašavanjem Regionalnog parka Mura - Drava osigurava se učinkovito upravljanje središnjom zonom budućeg Rezervata biosfere ", piše u priopćenju s mađarskog sastanka Biškupić - Szabó, lani u rujnu (više o tome pročitajte u članku " Hrvatska i Mađarska uspostavljaju najveće europsko zaštićeno riječno područje ").

Posebno je istaknut značaj prometnog koridora 5 b, i cestovno i željeznički, suradnja na uspostavi rezervata biosfere Mura Drava Dunav te mađarska iskustva u pristupanju Europskoj uniji s obzirom da Hrvatska ima priliku koristiti veća sredstva, no ima manje vremena da pripremi projekte.

Preduvjet za nominaciju i proglašenje rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav u Hrvatskoj je bila zaštita i proglašenje Regionalnog parka Mura-Drava, Parka prirode Kopački rit, te ekološka mreža Republike Hrvatske.

Matjaž Jež, te istaknuo da je glavni cilj projekta osnivanje rezervata biosfere za stavljanje cijelog područja uz rijeke pod zaštitu UNESCO-a.

UNESCO je u srijedu donio odluku da područje Mura-Drava-Dunav, koje su zajednički nominirale Hrvatska i Mađarska, postane dio svjetske mreže rezervata biosfere.

U srijedu je, 30. ožujka 2011., s početkom u 14 sati u prostorijama HIS-a u Zagrebu ravnatelj Javne ustanove " Međimurska priroda " Siniša Golub održao predavanje pod naslovom " Regionalni park Mura-Drava: od ideje do rezervata biosfere " koju je organiziralo Hrvatsko društvo kemijskih inženjera i tehnologa i časopis " Kemija u industriji ".

Time bi bio prekinut prirodni tok Dunava prijeteći srcu Rezervata biosfere hrvatskom Parku prirode Kopački rit i srpskom Specijalnom rezervatu prirode Gornje Podunavlje.

Strategija rezervata biosfere predviđa da se upravljanje prirodnim resursima mora integrirati s očuvanjem i održivim razvojem.

U ovom trenutku na svijetu postoji 610 međunarodnih rezervata biosfere u 117 zemalja.

Inicijativu za proglašenje rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav potaknuo je njemački Euronatur kojeg su potom podržali WWF i hrvatske udruge za zaštitu okoliša.

Nakon tog prijelomnog događaja u promišljanju zavičajne prirodne baštine, uslijedila su proglašenja zaštite nad drugim objektima i vrijednim područjima prirode, a kruna zaštitarskih nastojanja u Međimurju je proglašenje Regionalnog parka Mura-Drava u veljači 2011. godine, te Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav u srpnju 2012. godine.

Uspostava bilateralnog prekograničnog Rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav između Hrvatske i Mađarske nastavak je uspješne suradnje ove dvije zemlje, koje su predvodnice u velikom projektu s ciljem uspostave prekograničnog rezervata biosfere koji bi uključio još tri države (Austriju, Sloveniju i Srbiju), te na taj način cjelovito obuhvatio riječni ekosustav Mura-Drava-Dunav i predstavljao prvo zajedničko zaštićeno područje pet država Europe.