Po-četkom 2003. postao je gost solist berlinske Komische Oper, u kojoj je pjevao Sparafucilea u Verdijevu Rigolettu.

U Metropolitanu je debitirala 1966. kao Maddalena u " Rigolettu ", a 1970. angažirana je u Metu kao Carmen u režiji Jean-Louisa Barraulta.

Nucci, koji se proslavio ulogama u " Rigolettu " i " Seviljskom brijaču ", u " Lisinskom " će, uz pratnju Orkestra Zagrebačke filharmonije kojim će ravnati maestro Ivan Repušić, izvoditi arije Verdija, Mascagnija, Puccinija i Giordana.

Orkestar i zbor Opere i ansambl Baleta HNK Ivana pl. Zajca iz Rijeke baš je u Rigolettu ostvario jednu od svojih ponajboljih predstava, koja je nagrađena prije nekoliko godina nagradom Hrvatskog glumišta.

Do sada je ostvarila niz uloga opernog faha kao što su: Musetta u Puccinijevim " Bohemima ", Oscar u Verdijevom " Krabuljnom plesu ", Norinu u Donizettijevom " Don Pasquale ", Helmwigu u Wagnerovim " Walkürama ", Violettu u Verdijevoj " Traviati ", Luciu u Donizettijevoj " Lucii di Lamermmor ", Gildu u Verdijevom " Rigolettu ", lutku " Olympiu " u Hoffmanovim pričama J.

No ponekad se stvari poslože " kozmički ", a u " dokaze " o partiji koja će malo koga oboriti s nogu treba ubrojiti i one potpisnikove, što ne smiju prešutjeti svježa sjećanja i kvalitativne usporedbe s netom praizvedenim splitskim biserom Luisa Miller koju će Verdi kao posljednju od 12 opera skladati u " devet robijaških godina " i tako utrti put tek dvije godine mlađem Rigolettu.

Najprije je pjevao u manjim pokrajinskim kazalištima, a već godinu nakon debija bio je Vojvoda od Mantove u Rigolettu u Teatro Massimo u Palermu pod ravnanjem Tullija Serafina.

Autorica se podrobnije osvrće na nekoliko Ruždjakovih uloga i zadržava najviše na Rigolettu, što je posve prirodno, jer on jest na stanovit način kruna u repertoaru verdijanskog baritona.

Rad s njim na Rigolettu potaknuo ga je da se bavi kompleksom pitanja operne režije.

NACIONAL: Kako ste se snašli kad ste u bečkoj operi pjevajući omiljenu ariju La donna e mobile u Rigolettu ostali bez glasa?

Debitirao je u travnju 1946. u Reggio Emiliji kao Des Grieux u Massenetovoj Manon, u ožujku 1947. osvojio je u istoj ulozi publiku milanske Scale, u veljači 1948. pjevao je Vojvodu od Mantove u Rigolettu u Metropolitanu.

Di Stefanova velika karijera nije trajala ni dvadeset godina, ali il grande Pippo ostao je uzor romantičnoga tenora koji je svojemu Nemorinu u Ljubavnom napitku, Des Grieuxu, Edgardu u Luciji di Lammermoor, Rodolfu u La Bohčme, Arturu u Puritancima, Vojvodi od Mantove u Rigolettu, Riccardu u Krabuljnom plesu, a poslije Radamesu u Aidi, Don Alvaru u operi Moć sudbine, Turidduu u Cavalleriji rusticani ili Caniju u Pagliaccima davao onu potpunu uvjerljivost, onu višu dimenziju koja velikog umjetnika uzdiže iznad odlična profesionalca.

Verdijeva popularna opera dirljiva je priča o grbavcu Rigolettu, dvorskoj ludi Vojvode od Matove, velikog i nemilosrdnog zavodnika u kojeg se zaljubljuje i Gilda, jedina Rigolettova kćer.

To je bila moja prva glavna uloga, ali pjevala sam prije i nekoliko malih, u Ravelovoj operi Dijete i čarolija, u Rigolettu, u Nabuccu.

Slijedili su Pinkerton u Madame Butterfly, Vojvoda u Rigolettu i potkraj 1948. Mića u Eri s onoga svijeta.

Sa šesnaest se godina upisala na Akademiju za glasbo u Ljubljani, s dvadeset je diplomirala, debitirala kao Gilda u Rigolettu i dobila angažman u Operi SNG-a.

A da ne govorimo o samom Rigolettu

Prije nekoliko godina nastupili se u Rigolettu u režiji Tatjane Gurbača.

Nakon uspješno položene audicije u Hrvatskome narodnom kazalištu pred ravnateljem Opere Nikšom Barezom i dirigentom Milanom Sachsom, pod Barezinim je vodstvom prvi put nastupila u opernoj ulozi kao Gilda u Rigolettu.

Donizettija, uz Kraljicu noći i Mozartovu Konstanzu u Otmici iz saraja te Gildu u Rigolettu G.

Ako pogledate njegove svečanosti, one su u nekim operama, u prvoj i trećoj slici Traviate, u posljednjoj slici Krabuljnog plesa, u Rigolettu društveni trenutak koji karakterizira s upotrebom bande.

Tenor Robero Aronica, koji je učio kod majstora verdijanskog pjevanja Carla Bergonzija, za sobom ima dvadeset godina karijere (debitirao je 1992. kao Vojvoda od Mantove u Rigolettu) i redoviti je gost najvećih svjetskih kazališta, ukazuje na problem današnjih verdijanskih tenora, točnije pokazuje da su unatoč tome što imaju respektabilnu karijeru ipak daleko od glasovno raskošnog Del Monaca, jedinstvenog Corellija ili savršenog Pavarottija.

Dok smo u zagrebačkom Rigolettu bili iznenađeni stanovitom nezainteresiranošću Margarete Klobučar, mlada sopranistica iz Graza u Rijeci se preobrazila u živi lik čijoj su uvjerljivosti bitno pridonijele mladost i ljepota.

Godine 1904. priređuje solističke koncerte, 1905. kao gošća u Schwerinu pjeva Gildu u Rigolettu, a u Wiesbadenu dva paža: Urbana u Hugenotima i Cherubina u Figarovu piru.

Iste godine angažirana je u Osječkoj operi, gdje je ostvarila brojne uloge lirsko-koloraturnog faha na čelu s Verdijevom Violettom i Gildom u Rigolettu.

No, koliko je god Lučić u duete Rigoletta i Gilde unosio topline i nježnosti, toliko je izgledalo kao da mu ona nezainteresirano uzvraća, pa pravoga kontakta među njima nije bilo, što je u Rigolettu u najmanju ruku neobično.

U Rigolettu se Verdi poslužio svojim novim izvorom na mnoge različite načine od kojih nijedan nije bio sličan.

Slijedile su uloge Lole u Cavalleriji Rusticani, Cherubina u Mozartovu Figarovom piru, Mercedes u Bizetovoj Carmen, Maddalene u Rigolettu, Čarobnice u Purcellovoj Didoni i Eneju na Varaždinskim baroknim večerima, Anđela čuvara u de ' Cavalierijevom Prikazanju duše i tijela u Zagrebačkom kazalištu mladih.

Oboje su dobitnici Nagrade hrvatskog glumišta? ona za ulogu Gilde u Verdijevu Rigolettu, a on za Don Bartola u Rossinijevu Seviljskom brijaču.

Ta je uloga sasvim drukčija od onih koje sam dosad pjevala, kao što su Lucia u Lucia di Lammermour, Gilda u Verdijevu Rigolettu i Violetta u Traviati.