16. vodne građevine za plovidbu (plovni putevi s pripadajućim objektima i vodne građevine riječnih luka), te za korištenje vodne snage za proizvodnju električne energije instalirane snage veće od 20 MW.

Posebna pozornost ukazana je na nedostatak sredstava za razvoj Hrvatskih željeznica, izgradnju hrvatskih autocesta i hrvatskih cesta, otočni razvoj, razvoj unutarnjih plovnih puteva, izgradnju riječnih luka.

Poštovani Možete mi poretati 5 najprometnijih zračnih luka u Hrvatskoj po broju putnika i navedite broj putnika, 5 najprometnijih pomorskih i riječnih luka po količini tereta i navedite količinu tereta.

Ovaj projekt nastavak je istraživanja koja su provedena u znanstvenom projektu« Integracija i koordinacija lučkog i prometnog sustava »pod brojem 0112008. Prometno i logističko povezivanje morskih i riječnih luka je osnovni prioritet prometnog i gospodarskog razvitka Republike Hrvatske i njene uspješne integracije u europske prometne i gospodarske tokove.

Temeljni cilj istraživanja je utvrditi postojeća ograničenja te predložiti model učinkovitog prometnog i logističkog povezivanja morskih i riječnih luka Republike Hrvatske.

Na temelju provedene SWOT analize morskih i riječnih luka Republike Hrvatske utvrđuju se potrebna načela, mjere i ciljevi integracije i koordinacije razvitka morskih i riječnih luka.

Nedopustivo je da se ne ojača Hrvatska poštanska banka i da ne ostane u državnom vlasništvu, nedopustiva je prodaja kontrolnih paketa Ine, Janafa, Hrvatskih cesta, obalnih morskih i riječnih luka, a da ne spominjem davanje bilo kakvih koncesija izvorišta pitke vode i poljoprivrednih zemljišta bilo komu osim državnih poduzeća.

Fleksibilnost se manifestira kroz dostupnost prijevoza što bliže korisniku, uz što manje prekrcaja iz jednog transportnog sredstva na drugo, dok točnost označava sposobnost dolaska prijevoznog sredstva u točno određeno vrijeme (" just-in-time "). 2.2. Potreba za novom organizacijom luka Nova poslovna filozofija zahtijeva preispitivanje uloge pojedinih riječnih luka u Republici Hrvatskoj.

Pozitivan učinak na budući razvoj riječnih luka u Republici Hrvatskoj u odnosu na identificirane promjene na transportnom tržištu, moguće je postići jedino sustavnim pristupom i sveobuhvatnošću mjera lučke i prometne politike kojima će se reagirati na postojeće promjene i uzroke stagnacije riječnog prometa. 3. Dosadašnje obavljanje lučkih djelatnosti temeljem koncesija i odobrenja 3.1. Razdoblje 1998. - 2007. primjena koncesija Pravni status luka unutarnjih voda i njihov razvrstaj, lučko područje, lučke djelatnosti i njihovo obavljanje, građenje i korištenje lučkih građevina, red u lukama, ustroj lučkih uprava i druga pitanja bitna za obavljanje lučkih djelatnosti bili su od 1998. godine uređeni u Republici Hrvatskoj Zakonom o lukama unutarnjih voda [ ZLUV ].

Postavlja se pitanje kojim mjerama država može djelovati u cilju stvaranja pozitivnog okruženja za razvoj riječnih luka?

U pitanju je specifičan slučaj, biogoriva su po karakteristikama i svrsi jednaka odgovarajućim naftnim derivatima, te je ovakvo rješenje bilo moguće; no da je u pitanju neki sasvim novi teret, ne bi se moglo proširiti opseg obavljanja lučke djelatnosti širim definiranjem pojma. 5. Prostor i smjernice djelovanja lučke politike Lučku politiku u dijelu riječnih luka treba promatrati u kontekstu opće prometne politike koja je u Hrvatskoj još uvijek formalno definirana Strategijom prometnog razvitka Republike Hrvatske donesene 1999. godine.

U slučaju riječnih luka ne može se govoriti o ograničenosti resursa (osim prostornih u postojećim lukama) nego o manjku resursa.

Glavni problem unutarnje plovidbe i riječnih luka nije cijena lučke usluge, previsoka naknada, ili komplicirana procedura izdavanja odobrenja, već su to manjak kvalitetnih infrastrukturnih i suprastrukturnih resursa, ponuda kopnene komponente prijevoza, te iz tog razloga nezainteresiranost tržišta.

Vukovarska luka je jedna od pet hrvatskih riječnih luka, jedina je na Dunavu, kao jednom od najznačajnijih europskih plovnih puteva i plovna je svih 365 dana u godini.

Velik je interes talijanskih građevinara za buduće građevinske projekte u Hrvatskoj, posebice za modernizaciju i izgradnju željezničke mreže, izgradnju aerodroma te morskih i riječnih luka i projekte obnovljivih izvora energije, kaže Massimo Rustico iz ANCE-a.

1. javni naručitelji koji obavljaju jednu ili više djelatnosti, a to su plin, toplinska i električna energija, vodoopskrba, istraživanje ili vađenje nafte, plina, ugljena ili ostalih krutih goriva, prijevozne usluge (koje se pružaju javnosti u području prijevoza željeznicom, gradskom željeznicom, automatiziranim sustavima, tramvajem, autobusom, trolejbusom ili žičarom) zatim djelatnosti zračnih, morskih i riječnih luka te poštanske usluge u slučajevima kada nabavljaju robu, radove ili usluge za potrebe obavljanja tih djelatnosti. 2. trgovačka društva u kojima javni naručitelj ili više javnih naručitelja ima ili može imati neposredan ili posredan prevladavajući utjecaj na osnovi njihova vlasništva, financijskog udjela ili na osnovi pravila koja vrijede za društva i koja obavljaju jednu ili više prethodno navedenih djelatnosti, te kada nabavljaju robu, radove ili usluge za potrebe obavljanja tih djelatnosti, 3. subjekti koji na temelju posebnog ili isključivog prava koje im je dodijelilo nadležno tijelo obavljaju jednu od navedenih djelatnosti iz točke 1. ili kombinaciju tih djelatnosti kada nabavljaju robu, radove ili usluge za potrebe obavljanja tih djelatnosti, a nisu javni naručitelji ili trgovačka društva u smislu točaka 1. i 2.

U tom će slučaju, ako se izgradi, kanal Dunav-Sava postati i ostati« slijepo crijevo »na postojećem plovnom putu duž Dunava koji će eventualno poticati razvoj tranzitnog riječnog prometa kroz Hrvatsku i razvoj postojećih bosanskih riječnih luka, osobito kod Bosanskog Šamca.

Na prostoru velikih gradova međuovisnost prometne infrastrukture, autocesta, brzih cesta, željeznice, morskih i riječnih luka, plovnih puteva i zračnih luka u funkciji integralnog transporta roba i putnika posebno je složena.

Zmajlović je bar došao u neko malo ministarstvo u nastajanju, preko kojeg se vode frakcijsko-koalicijske borbe, a Hajdaš-Dončić u mega ministarstvo pomorstva, infrastrukture, telekomunikacije, željeznice, cesta, pomorskih luka, riječnih luka, zračnih luka, cestovnog transporta, kontrole leta itd.

Na sajmu transport se predstavija oko 50 zemalja, 1700 izlagača, više od 100 morskih i riječnih luka, 100 željezničkih poduzeća, 200 poduzeća iz zračnog prometa, 600 poduzeća iz područja pružanja usluga - špeditera, 350 informatičkih tvrtki, 100 poduzeća iz intralogistik-logistika unutar poduzeća, te više od 70 izlagača cestovnih i željezničkih vozila na površini od čak 100 000 m2.

Priprema se tehnička dokumentacija i natječaji za uređenje unutarnjih plovnih puteva, prvenstveno plovnog puta rijeke Save i gradnje novih dijelova riječnih luka u Vukovaru i Osijeku.

Stoga je u planu razvoja hrvatskih riječnih luka i usmjerenje Luke Sisak na nova tržišta, među kojima su transport krutih tereta, te putnički i turistički promet, također vrlo bitni za ukupan razvoj gospodarstva ne samo Sisačko-moslavačke županije nego i cijele Hrvatske.

Köln je jedna od najvažnijih riječnih luka na Rajni.

Program je namijenjen tvrtkama u privatnom i državnom vlasništvu koje se bave prijevozništvom, poput primjerice morskih ili riječnih prijevoznika, špeditera, terminala, zračnih luka, morskih i riječnih luka, velikih proizvođača koji sami organiziraju svoj prijevoz.

Uprava pomorske i unutarnje plovidbe, brodarstva, luka i pomorskog dobra priprema nacrte prijedloga zakonskih i podzakonskih akata iz područja pomorskog brodarstva i prometa, unutarnje plovidbe, pomorskog dobra, morskih i riječnih luka, agencija pomorske i unutarnje plovidbe, priprema i izrađuje nacrte međunarodnih ugovora i drugih akata iz područja pomorstva i unutarnje plovidbe, sudjeluje u radu međunarodnih organizacija u području pomorstva i unutarnje plovidbe, sudjeluje u izradi i prati propise Europske unije u području pomorstva i unutarnje plovidbe, osigurava usklađivanje zakonodavstva Republike Hrvatske u području pomorstva i unutarnje plovidbe s pravnom stečevinom Europske unije, sudjeluje u izradi strateških dokumenata, te predlaže razvojnu politiku iz područja pomorstva i unutarnje plovidbe, vodi prvostupanjski i drugostupanjski upravni postupak iz nadležnosti Uprave, daje mišljenja na zakonske prijedloge drugih nadležnih tijela, daje pravna mišljenja i tumačenja o pravnim pitanjima u području pomorstva i unutarnje plovidbe, obavlja poslove procjene učinka propisa iz svoga djelokruga, poduzima radnje u postupcima pred upravnim sudovima i Visokim upravnim sudom Republike Hrvatske iz svoga djelokruga, provodi upravni nadzor, prati i analizira gospodarenje i upravljanje morskim resursima, prostorom uz morsku obalu i sustavom unutarnje plovidbe, prati i analizira stanje, poslovanje i razvoj morskih i riječnih luka, koordinira, nadzire i daje upute za rad lučkih uprava, prati rad Agencija za obalni linijski promet i vodne putove, prati poslovanje pravnih osoba od interesa za Republiku Hrvatsku u području pomorstva, utvrđuje granice pomorskog dobra i vodi upisnik koncesija na pomorskom dobru za koje je davatelj koncesija Vlada Republike Hrvatske, obavlja sve pripremne radnje za koncesije na pomorskom dobru koje su od značaja za Republiku Hrvatsku, prati namjensko trošenje proračunskih sredstava iz razdjela Ministarstva za poslove brodarstva, pomorskog dobra, lučkog sustava i koncesija, predlaže mjere za unaprjeđenje položaja hrvatskih pomoraca i surađuje sa socijalnim partnerima.

Važno je da Hrvatska u idućim godinama bolje iskoristi i svoj geostrateški položaj u Europi jačanjem kapaciteta morskih i riječnih luka te željeznice, kao i da jasno odredi uvjete i želi li ili ne strane investitore i njihov kapital, a na da kao do sada to malo želi, malo ne, poručili su predstavnici velikih stranih tvrtki.

8. za građenje riječnih luka i lučkih uređaja,

U dijelu koji se odnosi na unutrašnji vodni promet to podrazumijeva: (i) integriranje unutrašnjih plovnih putova u europski plovidbeni sustav uređenjem i održavanjem postojećih vodnih putova sukladno međunarodnoj klasifikaciji plovnosti, (ii) uključivanje infrastrukture vodnoga prometa u prometnu mrežu razvojem riječnih luka.

Vladin prijedlog petogodišnjeg razvoja riječnih luka će se uskoro naći pred Hrvatskim saborom, a predviđa ulaganje oko 150 milijuna eura, što iz državnog proračuna što iz sredstava koncesionara luka.

Navedeni kapacitet nedovoljan je da opslužuje trenutačnu potražnju za prijevozom u i iz hrvatskih riječnih luka, tako da domaći brodari sudjeluju u tom prijevozu tek s 20 %, dok ostatak obavljaju strani brodari.