Istraživanja holocenskih sedimenata i tala u prostoru jadranskim slivova i priobalnih područja bit će provedena pomoću granulometrijskih, geokemijskih i mineraloških analiza te palinološko/palinofacijesnim analizama visokog stupnja rezolucije na izbušenim jezgrama.

Vodno područje iz stavka 1. ovog članka označava površinu kopna i mora (najmanje 1 nautičku milju od kopna), koja se sastoji od jednog ili više riječnih slivova s njihovim pripadajućim podzemnim i priobalnim vodama.

Na zaštitne šume koje služe za očuvanje tla, vodenih tokova, izvorišta važnih za vodoopskrbu i njihovih slivova, naselja te gospodarskih i drugih objekata u županiji otpada 12.778 ha.

Potpisivanju ugovora prisustvovali su i direktorica Jadranskog projekta Fani Bojanić te direktor Vodnogospodarskog odjela (VGO) za vodno područje primorsko-istarskih slivova sa sjedištem u Rijeci, Gordan Gašparović.

(1) U području obuhvata Plana nalaze se dijelovi slivova i vodnih tokova i to uglavnom gornjih dijelova sliva bez jasno formiranog toka.

Veća odstupanja prisutna su kod podzemnih voda na otocima Krku i Rabu i kod podzemnih voda lokalnih slivova u Gorskom kotaru.

Koliko je uzorkovano slobodnoživućih riba/skupnih uzoraka riba i iz kojih područja vodenih slivova

Tada su Hrvatske vode, njihov Vodogospodarski odjel za vodno područje dalmatinskih slivova u Splitu, uskratio Zadru suglasnost na Studiju o zaštiti okoliša za buduću tvornicu.

Pejakovićem iz Vodnogospo-darskog odjela za vodno područje dalmatinskih slivova u Splitu doznali smo da je uzrok ovako visoku vodostaju najviše stanje u akumulaciji Jablanica u koju su se u vrlo kratkom vremenu slile enormne količine vode pa je dotok nadmašivao istek iz akumulacije.

Na čak 60 posto riječnih slivova ne radi se kontrola kakvoće voda, a tamo gdje se provodi 80 posto vode onečišćeno je do neprihvatljive razine.

Na prostoru Hrvatske definirano je petnaest geotermijskih područja: Na dravskom slivu to su: Vučkovec, Varaždinske toplice, Kutnjak Luljkovec, Hlebine Molve Dravka, istočna Slavonija. Na savskom slivu to su: Hrvatsko zagorje, zagrebačko geotermijsko područje, ivanićgradsko geotermijsko područje, daruvarsko-lipičko geotermijsko područje, Velika, Žumberak i karlovačka depresija, sisačko-petrinjsko geotermijsko područje, Lešće, Topusko. Na području primorsko-istarskih slivova nalazi se istarsko geotermijsko područje.

U izgradnju uređaja, radi zaštite voda, najviše se ulagalo u turističkim područjima primorsko-istarskih slivova, i to u Istri i Kvarnerskom zaljevu.

Ukupna površina potencijalno ugroženih područja u Hrvatskoj iznosi oko 680 km2, od čega se oko 62 % nalazi na vodnom području slivova Drave i Dunava, oko 20 % na vodnom području dalmatinskih slivova, oko 13 % na vodnom području primorsko-istarskih slivova, te oko 5 % na vodnom području sliva Save.

Procesi intenzivne produkcije i pronosa nanosa karakteriziraju veliki dio bujičnih slivova, posebno fliških u srednjem dijelu Istre.

U svojim brdskim dijelovima bujični tokovi stvaraju, pokreću i pronose velike količine nanosa koji se zatim taloži u riječnim koritima na dolinskim dijelovima slivova i na ušćima u more.

Na vodnom području primorsko-istarskih slivova osnivaju se dva JVP za slivna područja sa sjedištima u:

Sustav se oslanja vodne resurse iz slivova Mirne i Boljunčice te izvora Blaz, odakle se voda za područje Pule kani dovesti putem akumulacije Marčana.

Na ostalim slivnim područjima postoje samo pojedinačne regulacijske i zaštitne vodne građevine koje ne mogu osigurati primjerenu zaštitu nizinskih dijelova slivova od poplava.

Na vodnom području dalmatinskih slivova osniva se šest JVP za slivna područja sa sjedištima u:

Znanstveno stručni simpozij sa sudjelovanjem međunarodnih stručnjaka održan je u Neumu, a tema simpozija bila je " Voda u kršu slivova Cetine, Neretve i Trebišnjice ".

Simpozij je trajao od 25. do 27. rujna u organizaciji Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru uz suradnju Javnog poduzeća Vodno područje slivova Jadranskog mora i Elektroprivrede HZ H-B iz Mostara.

Najveća prosječna povećanja stupnja opskrbljenosti bit će na vodnom području sliva Save (bez grada Zagreba) i na vodnom području slivova Drave i Dunava, što će se postići dogradnjom postojećih i gradnjom novih vodoopskrbnih sustava.

Unapređenje učinkovitosti postojećih vodoopskrbnih sustava postići će se njihovim uključivanjima u regionalne sustave s mogućnošću dopreme vode iz više smjerova (slivova).

Dok se s jedne strane ispiru plodna zemljišta na strmim i nezaštićenim poljoprivrednim površinama brdskih dijelova slivova i time izravno smanjuju prinosi poljoprivredne proizvodnje, s druge strane smanjuju se retencijski kapaciteti tala za zadržavanje oborinskih voda, čime se pospješuje stvaranje bujičnih tokova.

(1) Sustav uređenja vodotoka i zaštite od poplava na vodotocima općine Baška obuhvaća vodotokove i bujice sliva Suhe Ričine - Bašćanske (Vele Rike) i bujične tokove drugih slivova na području Općine.

Limski kanal i Bakarski zaljev područja su pod znatnim utjecajem podzemnih voda, a time i koncentriranog donosa hranjivih tvari s pripadajućih slivova.

Oborine na području istarskih slivova dovele su do uvođenja pripremnog stanja obrane od poplava.

Područje Hrvatske karakteriziraju i značajna močvarna područja, posebno na poplavnim dijelovima slivova Drave, Dunava, Save i Neretve.

Izvorišta rijeka ili izvori visokih krških polja najmanje su opterećeni onečišćenjem, a kakvoća vode se postupno smanjuje u nizvodnim dijelovima krških slivova.

Osnovno obilježje je pored obilnih izvora u području slivova Cetine, Krke i Neretve veliko podučje krša u Zagori i na otocima oskudno vodom.