Postoji stručno nazivlje koje je službeno zabilježeno u rječnicima, leksikonima, enciklopedijama i udžbenicima, dok se u praksi koristi drugo.

U rječnicima su riječi: otac, majka, sin-kći najsiromašnije obrađeni, jer se misli da je to općepoznato.

Pojmovi iz fizike u takvim su rječnicima rijetko zastupljeni, a nerijetko su i sasvim nerazumljivo ili čak pogrešno opisani

Nešto niže na ljestvici objektivnosti nalazi se opća situacija s propisivačkim priručnicima u nas, znači ponajprije s pravopisom, a zatim rječnicima, gramatikama, savjetnicima.

Ne da mi se s njemačkim online rječnicima.

Sadržaj je obogaćen bilješkama o piscu i djelu, rječnicima manje poznatih riječi, zanimljivostima, multimedijom.

Autor uz sliku o hrvatskim rječnicima jedinim pravim svjedocima razvoja jezika kroz stoljeća, donosi i zanimljive opaske o nastanku riječi, riječima koje razlikuju stare i mlade generacije, te o samom opstanku hrvatskih riječi kroz povijest, kao i o nekim zabludama vezanim za danas udomaćene riječi, te ga vrijedi svakako pročitati i u cijelosti.

Također, postoji podjela prema opsegu i veličini, a tada se govori o opširnim, sažetim i džepnim rječnicima.

Nije li krajnje vrijeme da onaj mali žniranac na kojeg inače nailazimo samo u enciklopedijskim rječnicima postane obavezna standardna oprema svake knjige?

Sva djela popraćena su rječnicima manje poznatih riječi, tumačima imena i objašnjenjima, a uza svakog autora CD sadrži i bilješku o piscu, odnosno kratki uvod za tematske cjeline kao što su srednjovjekovna drama ili narodna drama.

Ma, jok, Sedam smrtni grija. http://hr.wikipedia.org/wiki/Sedam_smrtnih_grijeha U Molitvenjaku pra Anđela Nujića (1989.) na 2. piše ' Lakomost ', a ne ' Škrtost ' ko na wiki članjku i na katolici.org (7 glavnih grijeha) http://www.katolici.org/molitve.php?action=c_vidi&id=12686 Meni, a ni online, ni offline rječnicima, to nisu baš potpune istoznačnice.

Zapravo, u oskudici sam sa rječnicima, pa rado pristajem i na onu pitkiju verziju dotičnoga, tzv. Carlos-Digest.

Kako objasniti činjenicu da već otprije ne postoji i kakve su prilike s takvim rječnicima u ostalim jezicima?

U današnjim rječnicima izrazi - " balkanac ", " balkanizam " i " balkanizacija ", imaju konkretna i prenesena značenja, a za potrebe ovog ogleda moramo se zadržati samo na prenesenim, simboličnim značenjima:

U rječnicima se često kombinira obrada sinonima s obradom antonima.

Prema postojećim rječnicima splitskoga govora, izraz refužo, odnosno arefužo, odnosi se na ljude u rasutom stanju.

Učenici su zatim značenje riječi solidarnost potražila u referentnoj zbirci, odnosno u rječnicima, leksikonima i enciklopedijama.

U svrhu unapređenja kvalitete podučavanja hrvatskoga jezika i književnosti, Ministarstvo redovito oprema lektorate, neovisno o tome jesu li u njegovoj nadležnosti ili ne, kroatističkom literaturom, rječnicima, filmovima te drugim nastavnim i multimedijalnim materijalom.

Jednoga tipičnoga za hrvatski književni jezik i književnost, koji su, prvo, imali svoj kontinuitet od srednjega vijeka pa je taj kontinuitet hrvatskoj filologiji bilo prirodno čuvati u jezičnim priručnicima, gramatikama i rječnicima, i koji su, drugo, imali stalni dijalog među narječjima i drugoga procesa, tipičnoga za situaciju u Srbiji, gdje se srpski književni jezik na kraju nije standardizirao na osnovama na kojima se počeo standardizirati u 18. stoljeću, nego je raskinuo svezu s tom baštinom, i nije imao potrebe za otvorenošću prema drugomu narječju (prizrensko-timočkomu ili torlačkomu).

Iako sam slučajno imao prilike vidjeti djelo u rukopisu, kada sam prvi put primio u ruke knjigu (likovno veoma lijepo uređenu, što je vjerojatno zasluga tehničkoga urednika, lingvistice također bliske dijalektologiji dr. Dunje Brozović Rončević) pomalo sam ostao iznenađen da je to relativno tanka knjiga, u usporedbi s nekim drugim i novijim dijalektološkim rječnicima.

Belostenčev rječnik bio je među prvim hrvatskim rječnicima koji je već imao obilato hrvatsko prirodoznanstveno i matematičko nazivlje.

No, nema ga ni u stranim rječnicima.

Vjerujem, uostalom, da Vam je poznato kako je sam Vuk pisao da se služio šokačkim gramatikama i rječnicima u kojima je taj srpski narodni jezik već dobrim dijelom bio standardiziran.

U novijim verzijama generativne gramatike gramatička se pravila (načela) svih jezika svijeta smatraju univerzalnima, dijelom ljudskoga biološkog evolucijskog naslijeđa, dok se pojedini jezici razlikuju samo parametrima, ograničenjima na djelovanje univerzalnih načela, i različitim rječnicima.

To je očito u hrvatskim rječnicima 20. stoljeća, gdje ćete često vidjeti naznake da je nešto provincijalno ili dijalektalno, ili da je nešto zastarjelo, što u obama slučajevima sugerira da to ne treba rabiti.

Hrvatski lingvisti se razilaze u pitanju vremena nastanka hrvatskoga standardnog jezika: jedna škola tvrdi da je to bilo oko 1750, s presudnom ulogom novoštokavske književnosti auktora Kačića Miošića i Relkovića; druga, da je to pojavom hrvatske književnosti na štokavsko-ijekavskom narodnom idiomu u Dubrovniku (Šiško Menčetić, Džore Držić) (1480 - 1500), ili, najkasnije, ostvarenjima razvijenoga jezika u prvoj polovici 17. stoljeća, ozbiljenim umjetničkim djelom Gundulića i gramatikama i rječnicima Bartola Kašića i Jakova Mikalje (1600 - 1650).

Delegati iz Trećega svijeta opet su listali po svojim rječnicima.

SAŽETAK: U članku se na temelju analize definicija astronomije, fizike i matematike u jednojezičnim rječnicima na hrvatskom i engleskom jeziku raspravlja o problemu definiranja znanstvenih pojmova općenito, kao i o problemu definiranja pojmova astronomija, fizika i matematika, te se traži način kako se definiranje znanstvenih pojmova u rječnicima može unaprijediti.

Ukratko, standardni jezik je nositelj društvenoga života zemlje i naroda, polifunkcionalan je (pokriva sva područja života, od prava do znanosti, od filozofije do vojske i diplomacije), i ima karakter prisile: u njemu su propisana pravila ispravne komunikacije, i ta dimenzija preskripcije koja odlučuje što je ispravno, a što ne - predstavlja bitnu značajku standardnoga jezika, u zrelome obliku kodificiranoga u gramatikama i rječnicima.

Barzonja živii u prašnim rječnicima i tuđinskim topografskim kartama i ulazi u rječnik onih koji se daju asimilirati (Resistance is futile).