Tu su i strogi rezervati prirode Hajdučki i Rožanski kukovi, a još nekoliko šumskih dijelova planine imaju status rezervata prirode.

Lukina jama sa svojih 1392 metra dubine spada među deset najdubljih jama svijeta, a zajedno sa Slovačkom jamom (1301 metara) nalazi se na području NP Sjeverni Velebit, Hajdučki i Rožanski kukovi.

Unutar Nacionalnog parka nalazi se i nekoliko zaštićenih područja u drugim kategorijama zaštite, kao što su: Strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, Posebni botanički rezervat Visibaba (nalazište endemične biljke hrvatske sibireje) te Posebni botanički rezervat Zavižan Balinovac - Zavižanska kosa, unutar kojega se nalazi i poznati Velebitski botanički vrt, proglašen spomenikom parkovne arhitekture, a cijelo se područje nalazi unutar Rezervata biosfere Planina Velebit.

Površina parka iznosi 109 km 2, a unutar istog nalazi se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, koji predstavlja specifičan geomorfološki fenomen na kojemu je do sada otkriveno više od 150 jama, od kojih je najpoznatija Lukina jama, jedna od najdubljih u svijetu uopće, otkrivena 1999. godine.

Na jednoj od naših najimpresivnijih planina nalazi se jedinstvena prirodna pojava poznatija kao Hajdučki i Rožanski kukovi, koji se prije svega smatraju područjem u kojem je priroda neizmjenjena ili neznatno izmjenjena ljudskom djelatnošću.

Primjer: Strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi ulazi u NP Sjeverni Velebit, a NP Sjeverni Velebit cijeli ulazi u PP Velebit.

Radi se o najdužoj i najzanimljivijoj planini koja sadrži stroge rezervate kao što su Hajdučki i Rožanski kukovi, šumski rezervat Štirovača, dva botanička rezervata Visibaba i širi okoliš Botaničkog vrta te poznate Cerovačke pećine s 3,5 km podzemnih hodnika i nalazima diluvijalne faune.

Ako govorimo o mogućnostima istraživanja dubokih, okomitih speleoloških objekata onda možemo reći da Rožanski kukovi imaju izuzetne perspektive u svjetskim razmjerima.

Kao i na drugim područjima u vršnim dijelovima Velebita koja pokrivaju ove naslage (Hajdučki i Rožanski kukovi, npr.), teren je intenzivno okršen i vrlo zahtjevan za istraživanje.

Sjeverni Velebit je poznat po strogim rezervatima Hajdučki i Rožanski kukovi, Lukinoj jami poznatoj kao jednoj od najdubljih na svijetu, botaničkom vrtu Visibaba s nalazištem endemične hrvatske sibireje, šumskom rezervatu Borov vrh, botaničkom rezervatu Zavižan-Balinovac-Velika kosa te Velebitskom botaničkom vrtu i posebnom rezervatu šumske vegetacije Štirovača, koji se nalazi na jugu.

U njemu je poznat rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, u kojem pronađeno više od 150 jama.

Strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi proglašen je 1969. godine i obuhvaća površinu od 1220 ha.

Unutar parka nalaze se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, Lukina jama - jedna od najdubljih jama na svijetu (otkrivena 1999.), botanički rezervat " Visibaba " s nalazištem endemične hrvatske sibireje (Sibiraea altaiensis ssp. croatica), šumski rezervat Borov vrh, botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa te glasoviti Velebitski botanički vrt.

Isto tako, 1999. g. na sjevernom dijelu velebitskog planinskog niza osnovan je i Nacionalni park ' ' Sjeverni Velebit ' ' unutar kojeg se nalazi strogi rezervat ' ' Hajdučki i Rožanski kukovi ' '.

U Hrvatskoj postoji samo još jedno područje s takvim režimom zaštite - Hajdučki i Rožanski kukovi na Velebitu

Područje strogog rezervata Hajdučki i Rožanski kukovi namijenjeno je isključivo znanstvenom istraživanju.

Kada je 1993. godine na području strogog prirodnog rezervata Hajdučki i Rožanski kukovi (sjeverni Velebit) istražena Lukina jama do dubine od - 1355 m postalo je jasno kakve mogućnosti za speleološka istraživanja pruža ovaj teren.

Obuhvaća i nekoliko ranije zaštićenih područja strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, Botanički rezervat Visibaba i Botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa, unutar kojega se nalazi poznati Velebitski botanički vrt, proglašen spomenikom parkovne arhitekture.

Rožanski kukovi smatraju se strogim rezervatom gdje prevladava neobično carstvo krša.

Rožanski kukovi smatraju se malo većim i pristupačnijim za razliku od teško prohodnog ljutog krša Hajdučkih kukova.

Velebit je park prirode, koji je podijeljen na Park prirode Paklenica te Nacionalni park Sjeverni Velebit, a u njemu rezervati prirode: Rožanski kukovi i Hajdučki kukovi, velebni blokovi stijena.

Jama se nalazi u strogom prirodnom rezervatu Hajdučki i Rožanski kukovi na sjevernom Velebitu, 150 m sjeverno od Gornjeg kuka.

Veliki Lubenovac je jedno od najljepših mjesta u NP Sjeverni Velebit - smješten je u krškoj udolini na samom rubu strogog rezervata Hajdučki i Rožanski kukovi,. Nekoć je na njemu bilo preko 50 ljetnih stanova, čiji se ostaci i danas mogu vidjeti.

Danas je Sjeverni Velebit najmlađi nacionalni park u Hrvatskoj, unutar kojeg se nalaze strogi rezervati Hajdučki i Rožanski kukovi, zatim rezervat šumske vegetacije Štirovača te botanički vrt na Zavižanu.

Posebno zbog strogih rezervata Hajdučki i Rožanski kukovi, botaničkom [ više ]

Rožanski kukovi su najzanimljiviji dio sjevernog Velebita.

Još daleke 1928. godine manji dijelovi Velebita (Štirovača i Paklenica) su proglašeni nacionalnim parkovima, 1949. proglašena je Paklenica u južnom Velebitu nacionalnim parkom, pa Hajdučki i Rožanski kukovi kao strogi rezervat, dva botanička rezervata (Visibaba i širi krug Botaničkog vrha) i Cerovačke pećine

U tom području opisat ćemo tri najznačajnije skupine, Senjsko bilo, Skupina Zavižan - Rajinac i Rožanski kukovi.

To je krška udolina smještena na samom rubu Strogog rezervata Hajdučki i Rožanski kukovi.

Unutar Nacionalnog parka Sjeverni Velebit nalazi se i strogi rezervat zatvoren za posjetitelje (izuzev za znanstvenike i grupe čija je svrha posjeta edukacija) pod nazivom Hajdučki i Rožanski kukovi - geomorfološki fenomen na području kojeg je 1999. godine otkrivena Lukina jama, jedna od najdubljih jama na svijetu.