Postoji 9 kategorija zaštićenih područja, koja se razlikuju prema kriteriju i strogosti zaštite: nacionalni park, park prirode, posebni rezervat, strogi rezervat, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture.

Ne treba zaboraviti ni njegove Urban utrke na kojima ste se zabavili kao niti na jednoj drugoj utrci, a svakako ni treking na Bjelolasici (tzv. White Weasel Contest) jer teško da će ikada više bilo koja utrka prolaziti kroz strogi rezervat prirode Bijele i Samarske stijene.

Ta je općina smještena ispod masiva Velike Kapele, a zajedno s okolnim planinama Bjelolasicom, Bitorajem, Bijelim i Samarskim stijenama (strogi rezervat prirode) idealno je mjesto za razvoj ljetnog i zimskog turizma.

Taj strogi rezervat prirode okrilje je naših najdubljih speleoloških objekata u kom se još nalazi i jama Patkov gušt (553 metra), druga po dubini najveća vertikala na svijetu.

Unutar Nacionalnog parka nalazi se i nekoliko zaštićenih područja u drugim kategorijama zaštite, kao što su: Strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, Posebni botanički rezervat Visibaba (nalazište endemične biljke hrvatske sibireje) te Posebni botanički rezervat Zavižan Balinovac - Zavižanska kosa, unutar kojega se nalazi i poznati Velebitski botanički vrt, proglašen spomenikom parkovne arhitekture, a cijelo se područje nalazi unutar Rezervata biosfere Planina Velebit.

Površina parka iznosi 109 km 2, a unutar istog nalazi se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, koji predstavlja specifičan geomorfološki fenomen na kojemu je do sada otkriveno više od 150 jama, od kojih je najpoznatija Lukina jama, jedna od najdubljih u svijetu uopće, otkrivena 1999. godine.

Primjer: Strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi ulazi u NP Sjeverni Velebit, a NP Sjeverni Velebit cijeli ulazi u PP Velebit.

O ljepotama i kvalitetama, istodobnoj divljini i pitomosti ovog područja te o njegovoj posebnosti dovoljno govori što se na njegovom području nalaze mnogobrojni prirodni fenomeni: čak dva nacionalna parka, Paklenica i Sjeverni Velebit, strogi rezervat Hajučki i Rožanjski kukovi, šumski rezervat Štirovača, botanički rezervati Visibaba, spomenik prirode Cerovačke pećine s 3.5 km dugim podzemnim hodnicima i nalazima koji nas vode do željeznog doba, te Lukina jama i jama Golubinka, jama s najdužom vertikalom na svijetu.

Zaštićena područja razvrstavaju se u devet kategorija: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, značajni krajobraz, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture.

Strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi proglašen je 1969. godine i obuhvaća površinu od 1220 ha.

Unutar parka nalaze se strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, Lukina jama - jedna od najdubljih jama na svijetu (otkrivena 1999.), botanički rezervat " Visibaba " s nalazištem endemične hrvatske sibireje (Sibiraea altaiensis ssp. croatica), šumski rezervat Borov vrh, botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa te glasoviti Velebitski botanički vrt.

Ljubitelje prirode i planinare čeka šetnja jednom od najljepših planinarskih staza na svijetu s pogledom na strogi rezervat prirode Hajdučke i Rožanske kukove.

Bijele i Samarske stijene su strogi rezervat i nalaze se u središnjem dijelu Velike Kapele u Primorskoj-goranskoj i Karlovačkoj županiji.

Isto tako, 1999. g. na sjevernom dijelu velebitskog planinskog niza osnovan je i Nacionalni park ' ' Sjeverni Velebit ' ' unutar kojeg se nalazi strogi rezervat ' ' Hajdučki i Rožanski kukovi ' '.

Zaštićena područja od državnog značenja su: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat i park prirode.

Bijele stijene i Samarske stijene jedini su strogi rezervat u Primorsko-goranskoj županiji.

(1) Područje Nacionalnog parka (u daljnjem tekstu: Park) određuje se kao izuzetno vrijedno u cjelini te se primjenjuju mjere zaštite sukladno kategoriji nacionalni park, a pojedini dijelovi Parka zaštićeni su kao: strogi rezervat, posebni floristički rezervat i spomenik parkovne arhitekture.

Obuhvaća i nekoliko ranije zaštićenih područja strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, Botanički rezervat Visibaba i Botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa, unutar kojega se nalazi poznati Velebitski botanički vrt, proglašen spomenikom parkovne arhitekture.

I. kategorija sanitarne zaštite izvorišta vode za piće - I. i II. zona sanitarne zaštite izvorišta vode za piće - vodoopskrbni rezervat zaštićeno poljoprivredno tlo - I. kategorije obala mora - zabrana gradnje II. kategorija sanitarne zaštite izvorišta vode za piće - zona djelomičnog ograničenja sanitarne zaštite izvorišta vode za piće - neistraženo područje zaštićena prirodna baština - nacionalni park i strogi rezervat III. kategorija sanitarne zaštite izvorišta vode za piće - III. zona zaštićena prirodna baština - park prirode i posebni rezervat obala mora - jaka ograničenja IV. kategorija ostalo područje

11. Za posebno štićena područja, poglavito na području priobalja, za svaki nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, park šumu, zaštićeni krajolik, spomenik prirode i spomenik parkovne arhitekture provoditi dodatne preventivne mjere zaštite od požara određene procjenom ugroženosti, te sustavno poboljšavati zaštitu od požara određenu odgovarajućim planovima.

Zaštićena područja su prema Zakonu o zaštiti prirode razvrstana u devet prostornih kategorija: strogi rezervat (2), nacionalni park (8), posebni rezervat (78), park prirode (11), regionalni park (0), spomenik prirode (103), značajni krajobraz (70), park šuma (38), spomenik parkovne arhitekture (135).

STROGI REZERVAT je područje kopna i/ili mora s neizmijenjenom ili neznatno izmijenjenom sveukupnom prirodom, a namijenjen je isključivo očuvanju izvorne prirode, znanstvenom istraživanju kojim se ne mijenja biološka raznolikost, praćenju stanja prirode te obrazovanju koje ne ugrožava slobodno odvijanje prirodnih procesa.

Nezakonito izgrađena zgrada ne može se ozakoniti ako se nalazi unutar arheološkog nalazišta ili zone, kulturno-povijesne cjeline upisane u Listu svjetske baštine, ili ako je evidentirana, odnosno registrirana kao pojedinačno kulturno dobro, odnosno ako se nalazi unutar područja zaštićenih u kategorijama strogi rezervat, spomenik prirode, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture.

Ovaj Zakon određuje osam kategorija prostorne zaštite (nacionalni park, park prirode, strogi rezervat, posebni rezervat, spomenik prirode, zaštićeni krajolik, park-šuma i spomenik parkovne arhitekture).

Biljne i životinjske vrste ili gljive koje nisu zakonom zaštićene, zaštićene su jedino kad obitavaju u nekome od zaštićenih područja u kategoriji: nacionalni park, strogi rezervat i/ili posebni rezervat.

Temeljni zakon koji regulira pitanja zaštite prirode je Zakon o zaštiti prirode (N. N. 70/05), gdje su određene i kategorije zaštićenih područja: strogi rezervat, nacionalni park, posebni rezervat, park prirode, regionalni park, spomenik prirode, značajni krajobraz, park šuma i spomenik parkovne arhitekture te kategorije zaštićenih svojti, minerala i fosila.

Još daleke 1928. godine manji dijelovi Velebita (Štirovača i Paklenica) su proglašeni nacionalnim parkovima, 1949. proglašena je Paklenica u južnom Velebitu nacionalnim parkom, pa Hajdučki i Rožanski kukovi kao strogi rezervat, dva botanička rezervata (Visibaba i širi krug Botaničkog vrha) i Cerovačke pećine

Strogi rezervat Bijele i Samarske stijene nalazi se na podrucju Velike Kapele, a proglašene su strogim rezervatom 24. sijecnja 1985. To je podrucje u kojem je priroda neizmijenjena ljudskom djelatnošcu, zabranjena je bilo kakva djelatnost ili obavljanje radova koji bi mogli narušiti slobodnu evoluciju prirode.Tu se priroda razigrala stvarajuci fantasticne forme u kamenu.

Unutar Nacionalnog parka Sjeverni Velebit nalazi se i strogi rezervat zatvoren za posjetitelje (izuzev za znanstvenike i grupe čija je svrha posjeta edukacija) pod nazivom Hajdučki i Rožanski kukovi - geomorfološki fenomen na području kojeg je 1999. godine otkrivena Lukina jama, jedna od najdubljih jama na svijetu.

Iza Rossijeva skloništa ulazi i u strogi rezervat prirode Hajdučki i Rožanski kukovi, koji, osim brojnih botaničkih i geoloških fenomena, obuhvaća i najpoznatije speleološke lokacije na Velebitu: Lukinu jamu, s 1421 m dubine 16. najdublju na svijetu i Slovačku jamu s 1320 m dubine 21. najdublju na svijetu.