Dok im dam listu nekih Srednjovjekovnih znanstvenika, među njima (neprevedeno); Albertus Magnus, Robert Grosseteste, Roger Bacon, John Peckham, Duns Scotus, Thomas Bradwardine, Walter Burley, William Heytesbury, Richard Swineshead, John Dumbleton, Richard of Wallingford, Nicholas Oresme, Jean Buridan i Nicholas of Cusa i pitam ih zašto su se ti ljudi mogli zadovoljno baviti znanošću u Srednjem Vijeku bez ugnjetavanja od strane Crkve, moji protivnici su u pravilu već pobjegli kako bi se sakrili i počešali po glavi pitajući se što je pošlo po krivu.

Spomenimo samo neke od njih: Roger Bacon, franjevac koji je predavao na Oxfordu, zbog svojeg rada na području matematike i optike i naglašavanja važnosti eksperimentiranja, smatra se pretečom suvremene znanstvene metode; Svetog Alberta Velikog Rječnik znanstvene biografije označava pretečom suvremene znanosti u visokome srednjem vijeku; Robert Grosseteste, koji je na Oxfordu bio kancelar i biskup Loncolna, najveće biskupije u Engleskoj, smatra se jednim od najučenijih ljudi na svijetu u srednjemu vijeku i prvom osobom koja je zapisala kompletan slijed koraka za izvođenje znanstvenog eksperimenta; otac Nicolaus Steno, luteranski obraćenik koji je kasnije postao katolički svećenik, postavio je većinu načela suvremene geologije, te ga se smatra ocem stratigrafije (grana geologije koja proučava slojeve zemlje).

Na ovaj neukusni način propovijedanja se žestoko obarao Roger Bacon.

Isti je tvrdio kako je autor rukopisa Roger Bacon (1214 - 1294).

Roger Bacon - potencijalni autor Voynićevog rukopisa

Prema caru Rudolfu II autor rukopisa bio je franjevac i naučenjak - Roger Bacon (1214 - 1294).

Upravo u srednjem vijeku potisnuta su iz narodne svijesti bezbrojna praznovjerja i besmislice koje su čovjeka starog vijeka držala u podložnosti stihijskim silama prirode, bajanju, vračanju, žrtvenim obredima, općenito iracionalnom, upravo u srednjem vijeku utemeljena je i eksperimentalna metoda kao jedini učinkovit put znanstvenog napretka, a utemeljio ju je franjevac Roger Bacon (1214. 1294.).

Osim već gore spomenutih naučitelja i franjevačkih učenjaka, navedimo samo neke: Fra Roger Bacon (umro 1294.) istakao se u eksperimentalnim znanostima i u matematici.

"... Gospode Života i Radosti, koji si moć čovjeka, koji si suština svakog istinskog boga koji je na Zemlji, koji održavaš slijed znanja iz generacije u generaciju, kojeg obožavamo na ledinama i u šumama, na planinama i u špiljama, otvoreno na javnim mjestima i tajno u odajama naših kuća, u hramovima od zlata i slonovače i mramora, kao i u ovim drugim našim tjelesnim hramovima, mi časno slavimo spomen na one vrijedne ljude, koji su od starina obožavali tebe i očitovali tvoju slavu pred ljudima; Laotze i Siddartha i Krishna i Tahuti, Mosheh, Dionisus, Mohamed i To Mega Therion, kao i Hermes, Pan, Priapus, Osiris i Melchizedek, Khem, i Amoun i Mentu, Heracles, Orpheus i Odysseus; i Vergilius, Catullus, Martialis, Rabelais, Swinburne, i mnogi sveti pjesnici; Apollonius Tyanaeus, Simon Magus, Manes, Pytagoras, Basilides, Valentinus, Bardesanes i Hippolitus, koji su prenijeli svjetlost i Gnoze nama njihovim baštinicima i njihovim nasljednicima; Merlin, Arthur, Kamuret, Parzival i mnogi drugi proroci, sveci i kraljevi, koji su protiv neznabožaca nosili Koplje i Pehar, Mač i Disk; kao i slijedeći, Carolus Magnus i njegovi vitezovi, William of Schyren, Frederick of Hohenstaufen, Roger Bacon, Jacobus Burgundus Molensis Mučenik, Christian Rosencreutz, Ulrich von Hutten, Paracelsus, Michael Maier, Roderic Borgia Papa Alexandar Šesti, Jacob Boehme, Francis Bacon, Lord Verulam, Andrea, Robertus de Fluctibus, Johannes Dee, Sir Edward Kelly, Thomas Vaughan, Elias Ashmole, Molinos, Adam Weishaupt, Wolfgang von Goethe, Ludovicus Rex Bavariae, Richard Wagner, Alphonse Louis Constant, Friedrich Nietzsche, Hargrave Jennings, Karl Kellner, Forlong dux, Sir Richard Payne Knight, Sir Richard Francis Burton, Paul Gauguin, Doctor Gerard Encausse, Doctor Theodor Reuss, i Sir Aleister Crowley.

U 13. st. spominje je i Roger Bacon, a u renesansi Leonadro da Vinci detaljno je opisao ovu napravu kojom se od tad sve više služe slikari da bi postigli što vjerniji prikaz realnosti.

Roger Bacon pišući o svom vremenu (13. stoljeće) kaže:

Po nalogu Pape Klementa IV. franjevac Roger Bacon je napisao svoje poznato djelo " Opus Maius " (1267.) kojim je uveliko pokrenuo razvoj optike u latinskom svijetu.

Njegov suvremenik, Roger Bacon, vjerovao je da se od alkemije itekako ima šta naučiti, pogotovo u praktičnom, kemijskom domenu.

Do 1250. alkemija je, čini se, več toliko bliska znanstvena oblast da je postalo moguče pisanje i izvjesnih enciklopedijskih djela, poput onoga Vincenta iz Beauvaisa, koji o njoj raspravlja prilično razumljivim jezikom, a prije 1300. ona je predmetom o kojemu raspravlja i engleski filozof i znanstvenik Roger Bacon i njemački filozof, znanstvenik i teolog Albertus Magnus.

Zato ne čudi da je primjerice otac prirodoznanstvene metode franjevac Roger Bacon, otac genetike redovnik augustinac Gregor Mendel, otac teorije velikog praska o postanku svemira isusovac Georges Lemaitre, otac relativnosti vremena sv. Augustin.

nino je napravio zanimljivu paralelu " mračnog " srednjeg vijeka sa današnjicom, koju je još bolje od njega napravio u svojoj seriji o srednjem vijeku terry jones. u nazadnom srednjem vijeku feudalac je uzimao desetinu ljetine kmetu, koji je godišnje trebao još odraditi i dva mjeseca gratis rada ili eventualno odraditi koji ratni pohod. danas si sretan ukoliko imaš uopće feudalca, tj. poslovođu, ravnatelja ili načelnika koji ti ima ovlasti prema kojima je franjo tahi dragovoljac crvenog križa. u krajnju ruku, ako sve propadne otišao si u šumu, pridružio se razbojnicima, hranio se bobicama i korijenjem. gdje će današnji kmetovi pobjeći iz kreditom opterećenih stanova? u mračnom srednjem vijeku crkva je bila pokretač znanosti, osnivač škola (roger bacon, engleski franjevac je utemeljitelj moderne znanstvene metode, prije newtona je otkrio lom svjetlosti, obavljao eksperimente iz optike, kemije - barutni prah...). u srednjem vijeku seksualne slobode su bile daleko razvijenije od jovanovićevog curriculuma... 21. stoljeće, hmmm...

Tu podjelu na tri principa (Tria Prima) poznavali su i razvili Geber (721. - 815.), Roger Bacon (1214. - 1294.) i Bazilej Valentin, a proslavio ju je Paracelsus (1493. - 1541.).

Roger Bacon je sjajni preteča kasnijeg znanstvenog shvaćanja i osvajanja svijeta.

Roger Bacon, izvrstan znanstvenik trinaestog stoljeća je dobar primjer takvog razvoja događaja.

Tako je npr. u 13. st. franjevac Roger Bacon dao temelje prirodoznanstvenog pristupa, koji je kasnije u 16. i 17. st. od njega preuzeo Galilei, a koji se i danas koristi.

Godine 1266. Roger Bacon je povećavao slova stavljajući na knjigu dio staklene kugle.

Bez obzira ili čak, uprkos tome, sredinom 13. stolječa, Roger Bacon, u svojim djelima u potpunosti prihvata mogučnost metaličkog preobražaja i podsječa na mnogostruke koristi koje bi čovječanstvo iz toga moglo imati za ublažavanje opčeg siromaštva.

U najmanjem, od tog trenutka, uprkos svemu, alkemija če postati opčeeuropska opsesija najmanje slijedečih 500 godina, a imena koja su svoj rad vezala za ovu tradiciju su, prema Mary Anne Atwood, izuzetna, Michael Scot, Albertus Magnus, Thomas Aquinas, Roger Bacon, i Raymond Lully, gotovo da su najznačajnije ličnosti 13. stolječa; Nicholas Flamel iz 14., Elias Ashmole, George Ripley, Thomas Norton, Basilus Valentinus iz 15., te Paracelsus iz 16. stolječa; i svi su bili alkemičari

Poznati engleski filozof i znanstvenik Roger Bacon vjerovao je da je zlato otopljeno u kraljevskoj vodi pravi eliksir života (kraljevska voda ili aqua regia je mješavina koncentrata klorovodika i nitritne kiseline, koja ima sposobnost otapanja plemenitih metala).

Roger Bacon ne samo da je opisao više različitih šifri, već je i zapisao: " Čovjek je lud ako zapisuje tajnu na bilo koji drugi način od onog kojim će ga sakriti od očiju vulgarnih. "

Ipak, nije baš točno reći da je Cantor u ludnici završio zbog Kroneckera, iako je njihov sukob utjecao na razvoj Cantorovih depresija koje su kulminirale ekscentričnim ponašanjem krajem njegove karijere, kad je na matematičkim konferencijama izlagao teoriju da je Roger Bacon napisao Shakespearove drame.

Roger Bacon je, motreći društvene prilike onog vremena rekao da svećenici u crkvi " ponavljaju tuđe riječi ne znajući što uopće znače, kao papige i svrake ", dok su se isti izvan Crkve opijali, bavili krivolovom i imali djecu.

Optikom u Europi bavio se Roger Bacon (1220. - 1292.) naročito tumačenjem duge i konstruiranjem različitih optičkih uređaja

U 13. st. protiv nekritičkih prihvaćanja Aristotelovih tumačenja ustaje engleski franjevac Roger Bacon koji smatra da pokus treba biti temelj znanosti i jedina mjerodavna metoda u donošenju zaključaka.

Naziv Merkurij Filozofa daje Roger Bacon, slavni Alkemičar iz 13. st. koji kaže: Mogu i na Morima izvršiti pretvorbu, tamo gdje ima dovoljno Merkurija. Tajna Vatra je muška i ženska, solarna i lunarna, po prirodi vatrena i vodena.