Rashladni sušači KAESER kombiniraju sve ove karakteristike unutar robusnog površinski zaštićenog metalnog kućišta zbog osiguranja izvanredne pripreme zraka u skladu s EN 60204 - 1, što znači pouzdano održavanje ravnomjernog tlačnog rosišta od 3 C čak i na visokim temperaturama okoline do 45 C.

Sloj toplinske izolacije, recimo one od pluta ili HD-polistirena - bolje će izolirati podlogu, tako da će se u njoj stupanj rosišta pomaknuti i parket gotovo više niti neće biti dostupan toplinskim razlikama.

Ugrađeni uređaj za sušenje plina treba osigurati da točka rosišta plina u uvjetima punjenja u spremnik pod tlakom na vozilu iznosi manje od minus 20 oC.

A) Magle zračnih masa: advekcijski tip magle nastaje horizontalnim premještanjem zraka iz jednog područja u drugo dolaskom toplog zraka na hladnu podlogu ili hladnog zraka na toplu podlogu radijacijski tip magle nastaje kada se prizemni sloj zraka jako ohladi u dodiru s podlogom koja se dugovalnom radijacijom noću ohladi ispod rosišta (najpovoljniji uvjeti takvog tipa magle postoje u anticiklonama) uzlazna magla nastaje kada vlažan zrak naiđe na neku reljefnu prepreku pa je prisiljen na uzdizanje; na određenoj visini zbog hlađenja zraka počet će kondenzacija i stvaranje kapljica vode

Nadalje, T w, i se razlikuje od rosišta T d i općenito je T w, i T d.

Stanica mjeri temperaturu zraka, temperturu rosišta, vlagu, tlak, količinu kiše, smjer i brzinu vjetra......

SLIKA BR. 3: Mehanizam navlaživanja zidova komore 1. Početno stanje dobra izolacija 2. Vanjske temperature su pale ispod temperature rosišta na vanjskoj se strani izolacija počinje navlaživati. 3. Radi povećane provodnosti topline, temperatura rosišta se pomiče prema unutrašnjosti. 4. Zbog navlaženosti izolacijskog sloja toplinska učinkovitost komore se jako smanjuje.

Tijekom izvedbe moraju se u prostorijama osigurati odgovarajući klimatski odnosi, a naročito temperatura u podlozi i okolini te relativna vlažnost zraka (točka rosišta).

Kada se takav vlažan zrak dovoljno podigne i ohladi, dostiže točku rosišta, temperaturu pri kojoj dolazi do depozicije, odnosno kondenzacije vodene pare.

Unutarnja temperatura zraka između susjednih prostorija može pasti i ispod točke rosišta.

Temperatura pri kojoj počinje kondenzacija sumporne kiseline naziva se točkom kiselinskog rosišta.

Točka kiselinskog rosišta viša je od točke vodenog rosišta i ovisi o količini sumpora u loživom ulju i konverziji sumpornog dioksida u sumporni trioksid.

Korozija postiže svoj maksimum kod koncentracije kiseline od cca 30 % što odgovara temperaturi koja je za 150 C do 400 C niža od točke kiselinskog rosišta.

Zbog tog svojstva korozivno djelovanje kiselina je veće u temperaturnom području rosišta vode.

" Točka rosišta " je temperatura, pri kojoj iz zraka na određenoj osnovnoj temperaturi i određenoj vlagi nastupa kondenzacija kapi vode.

Instrument za mjerenje vlažnosti (higrometar) se može temeljiti na termodinamičkoj metodi (izračunavanje pomoću psihrometra), na promjeni dimenzija higroskopskih tvari (vlasi), na mjerenju temperature rosišta.

ECO CONTROL: upravljački sklop za prepoznavanje trenda tlačne točke rosišta ECO CONTROL značajno smanjuje potrošnju energije kroz promjenjive parametre količine protoka, tlaka i temperature.

Upravljački sklop za prepoznavanje trenda točke rosišta financijski je pristupačniji i pouzdaniji od uobičajenih sustava jer odmah reagira na temperaturne razlike u adsorpcionom sredstvu, a ne na povećanja u tlačnom rosištu na izlazu sušača.

KAESER-ov sustav ne čini samo skupe uređaje za mjerenje tlačne točke rosišta suvišnima, nego i uklanja redovite troškove kalibracije i održavanja.

Druga prednost u usporedbi s uređajima za mjerenje tlačne točke rosišta je da se rad temperaturnih senzora može jednostavno provjeravati putem pouzdanog nadziranja otvorenog strujnog kruga.

Ovaj pojam označava mjesta, kod kojih se temperatura približava se kritičnim vrijednostima, a to je točka rosišta uslijed:

Prilikom dodira toplog zraka iz prostora sa limenim pločama zrak se hladi zbog čega se povećava relativna vlažnost zraka uz lim te u slučaju da se dostigne točka rosišta dolazi do pojave kondenzata.

Oblaci nastaju kada se vlažan zrak ohladi ispod temperatura rosišta.

Magla nastaje kada je razlika između temperature zraka i temperature rosišta manja od 2.8 C.

Frontalna magla nastaje nakon što oborina padne u suši dio zraka te ispari, vodena para se hladi te se na temperaturi rosišta pretvara u maglu.

Advekcijska magla se javlja kada topao i vlažan zrak nošen vjetrom prelazi preko hladne površine (hladno more ili snijeg) i posljedično se ohladi ispod temperature rosišta.

Thortex Corro - Tech G. P. ne primjenjivati ako relativna vlažnost prelazi 90 % ili ako je površina koju treba premazati manje od 3 C iznad točke rosišta.

Mraz nastaje sublimacijom vodene pare na ohlađenim predmetima kada je temperatura rosišta manja od 0 C. dobro je znati da do pojave mraza dolazi na više načina, a to su advekcijom, radijacijom ili istodobno advekcijom i radijacijom.

Kad zrak prijeđe prepreku, počinje se spuštati i zagrijavati čime se udaljava od rosišta, pa se naoblaka raspada.

Jer, čim se topli i hladni zrak u dodiru s hladnim staklom ohladi ispod temperature rosišta, na staklima, krilu i doprozorniku pojavljuju se kapljice kondenzata, i to najprije u obodnom pojasu stakala.