U matičnjacima loznih podloga trsov ušenac se redovito kemijski suzbija, jer jači napad na lišću usporava rast i dozrijevanje rozgve pa lakše smrzne tijekom zime.

S kore jednogodišnje rozgve bolest prelazi u staro drvo i truli te odumire zaraženi čokot.

Važne su također promjene na drvu, manja dužina internodija, drvo slabo dozrijeva i ostaje mekano, rozgve se objese i loza dobiva oblik vrbe.

U matičnjacima nanosi veće štete jer usporava rast i odrvenjavanje rozgve pa se ona lakše smrzne tokom zime.

Stručnjaci vjeruju da malčiranje i ostavljanje rozgve u nasadu potiče razvoj bolesti.

Spore bujaju do ljeta Uzročnik bolesti patogena je gljivica koja prezimi u staroj rozgvi na trsu ili u ostacima rozgve na tlu.

- od tla do rašljanja rašlja se u krakove i ogranke - nastaje iz jednogodišnjih mladica koje na kraju vegetativnog perioda odrvene, te zatim dolazi do njihovog debljanja i rasta u širinu - osnovna funkcija je da provodi vodu i u njoj otopljene mineralne tvari od korijena do listova - po cijeloj svojoj dužini je pokriveno korom, koja se uzdužno cijepa lupi i otpada, pa se zato kora zove lup ili lila - skladišti hranjive tvari pred kraj vegetacije da bi imalo rezervu za početak iduće vegetacije - svi su višegodišnji dijelovi stabla bez mladica na njima postoji puno spavajućih pupova koji su nevidljivi i koji u izuzetnim okolnostima (pojačana gnojidba, oštriji rez, oštećenja) mogu potjerati u mladicu (smrzavanje pupa na jednoj mladici) - debljina i visina stabla varira - stablo zajedno sa krakovima i ograncima čini uzgojni oblik trsa Mladice rozgva - mladice (rozgve) razvijaju se iz pupova na bilo kojem dijelu trsa mogu biti rodne i nerodne najvažnije su one koje se razvijaju iz zimskih pupova na jednogodišnjoj rozgvi - u jesen su mladice većim dijelom svoje dužine odrvenjele - kada s njih otpadne lišće, tada su mladice zrele, tj. jednogodišnje drvo - mladica je podijeljena na međukoljence ili internodije između kojih se nalaze nodiji (koljenci) - sortno svojstvo dužina nodija i internodija, obojenost mladice - na internodiju nema organa, na nodiju su svi važni organi na mladici loze 1 po jedan list 2 u pazušcu lista pup zimski 3 ljetni ili zaperkov pup 4 nasuprot lista može se nalaziti (ukoliko je mladica rodna) grozd, a bez obzira da li je rodna ili nije na određenom broju nodija se nalaze vitice - grozdovi se nalaze između 2 i 8 nodija iza zone grozda kod rodnih mladica se počinju javljati vitice - na 1 mladici 1 3 (vrlo rodna sorta, više no rijetka) - listovi kod mladice se nalaze nasuprot jedan drugome, ali samo za mladice vinove loze koja se razvila iz reznice - sorte Vitis vinifera grozdovi su na susjednim nodijima - iza dva nodija sa grozdovima dolazi jedan nodij bez grozda zatim ponovo 2 nodija sa grozdovima ukoliko nema grozda onda se na tim nodijima nalazi vitica - uzdužni presjek mladice vidi se srž spužvasto tkivo - na svakom nodiju se srž prekida dijafragmom tkivo koje se sastoji od velikih stanica i u njima se skladište rezervne tvari - na nodijima u kojima se razvio grozd dijafragma potpuno presjeca srž - na onim nodijima koji ne nose grozd dijafragma je jače razvijena na onoj strani na kojoj se nalazi pup - zaperci mladice koje se razvijaju iz ljetnog pupa mladice drugog reda po svojoj građi su slični mladicama iz zimskih pupova, a po izgledu se razlikuju od glavne mladice kraći su i tanji pri dobroj ishranjenosti u zaperkovu pupu se mogu razviti grozdovi koje kasnije dozrijeva ili uopće ne dozrijeva - indikator stanja trsa količina zaperaka - ako ima malo zaperaka trs je opterećen, ima malo hraniva, tj. slabo je ishranjen - ako ima puno zaperaka trs je preishranjen ili smo ostavili premalo pupova kod rezidbe

S kore jednogodišnje rozgve micelij prelazi u staro drvo, što dovodi do truljenja i odumiranja zaraženog dijela čokota.

Također se kao simptom bolesti ponekad javlja i izbjeljivanje rozgve kao i kod fomopsisa. Ä esto uslijed razvoja bolesti može doći i do sušenja cijelih trsova.

Također vidimo promjene na drvetu, na zaraženom dijelu je na okomitom presjeku rozgve sredina drva omekšana, na starom drvu se pojavljuju odumrli tamno smeđi dijelovi u obliku trokuta.

Reznice se postavljaju tako da se u prvu rupu jednog reda stavi reznica s pupom koji se nalazio na najnižem dijelu rozgve, a u zadnju rupu istog reda stavi se reznica s pupom koji je na rozgvi zauzimao najviši položaj.

Nadalje, moramo obratiti pažnju na debljinu rozgve koju ćemo ostavljati za lucanj ili reznik.

Smatra se da je idealna debljina rozgve debljine olovke (8 12 mm).

Dugi redovi nisu prikladni ni za izvlačenje rozgve zbog više praznih hodova.

Biologija: Voćni crveni pauk prezimi kao zimsko jaje, kojih katkada na 1 dužnom metru rozgve ima i više tisuća.

Stoga je glavna preventivna mjera suzbijanja ove bolesti kompletno uklanjanje zaražene rozgve iz vinograda prilikom rezidbe te njeno zaoravanje ili spaljivanje.

Prilikom rezidbe mogu se na vanjskim i unutarnjim dijelovima rozgve i trsova uočiti određene promjene koje u nekim slučajevima mogu upućivati na razvoj opasnih bolesti, odnosno zarazu s uzročnicima bolesti ili parazitima.

Ako se bolest u vinogradu pojavi u jačem intenzitetu, vrlo teško se suzbija, što dovodi do velikih teškoća, osobito prilikom rezidbe, jer praktično nemamo mogućnosti ostavljanja zdrave rozgve za reznike i lucnjeve.

Štete koje uzrokuje bolest Pepelnica napada sve zelene dijelove biljke (pupove, rozgve, listove, grozdiće i grozdove).

Siva prevlaka se nakon odrvenjavanja rozgve pretvara u crveno-smeđe ili smeđe mrlje vidljive na drvu.

Rozgve s pepelnicom obično su oslabljene, a ako ih za sljedeću godinu koristimo kao rodno drvo, infekcija s pepelnicom je na takvim rozgvama u sljedećoj sezoni vrlo opasna jer spore koje prezime u pupovima vrlo lako napadaju mladice već u ranim fazama rasta.

U zimsko vrijeme simptomi se na odrvenjenoj rozgvi očituju izbjeljivanjem vanjskog dijela ili kore rozgve, iako to ne mora uvijek biti slučaj kod zaražene rozgve, jer simptome izbjeljivanja rozgve mogu uzrokovati i druge fitopatogene gljive koa npr.

Na tržištu postoje različiti modeli za ljevake, zatim s okretnom ručicom za zaštitu ruku i zglobova itd. Pilom u obliku luka s pokretnim listom služi za eliminiranje deblje rozgve i starijih, često osušenih dijelova trsa.

Nakon rezidbe, u vinogradu ostaje velika količina orezane rozgve, koja se često ručno iznosi i spaljuje, međutim postoje i drugi načini i iskorištavanja orezane mase.

naziv jednogodišnje rozgve, najčešće od 6 do 10 pupova, koja postane dvogodišnja kad u sljedećoj godini iz nje izrastu rodni ljetorasti na kojima u pravilu loza rodi.

Pupovi rozgve se podijele tako da se režu 1 - 1,5 cm iznad pupa.

Slika 1. Tako se dobije 10 reznica od jedne rozgve.

S trsa se odrežu dvije-tri rozgve, nose kući i stave u vodu pa se gleda kad će propupati.

Vinova je loza, zahvaljujući dugoj vegetaciji u protekloj sezoni dobro ishranjene rozgve, ušla u zimski period pa se nadamo da neće biti šteta ni u vinogradima koji su ranije orezani.

Rezanje brandusa i površinskih žilica; radovi na postavljanju i popravcima armature i kolja; rezidba loze i uklanjanje odrezane rozgve iz vinograda te uništavanje paljenjem (prilikom rezidbe voditi brigu o opterećenosti pupova, obzirom da povećani urod znači nižu kvalitetu grožđa); proljetna prihrana tla dušičnim gnojivima, npr.