U pratnji gospodina Prašelja prijamu su nazočili i predsjednik odbora proslave Aleksa Ladavac, predsjednik inicijalnog odbora proslave Ante Simonić, predsjednik Stručnog vijeća Ustanove " Ivan Matetić Ronjgov " Ivan Jardas, članica odbora proslave, muzikologinja Lovorka Ruck te tajnik odbora Darko Čargonja.

O njima pišu brojni autori, među kojima Miroslav i Slaven Bertoša, Vladimir Pernić, Bruno Cotić, Siniša Žulić, Lovorka Ruck, Josip Žgaljić.

Ruck), sažetak na engleskom jeziku, vrlo kratak pregled povijesti zagrebačke katedrale te sažetak istog na engleski jezik.

Urednici izdanja su Miloš Zlatić i Lovorka Ruck.

Dana 11. ožujka u Rijeci je predstavljena nova knjiga u izdanju ICR-a riječke muzikologinje Lovorke Ruck pod nazivom Glazba s/bez granice u kojoj je autorica skicirala glazbeni život u Rijeci i Sušaku od 1918. do 1941. godine.

Na pitanje o identitetu Rijeke u ovom broju Rijeka infa govore: Julija Lozzi-Barković, povjesničarka umjetnosti, Milorad Stojević, sveučilišni profesor i književnik i Lovorka Ruck, muzikologinja.

Prema odluci prosudbene komisije koju su činili: muzikologinje Lovorka Ruck i Arnea Kamenarović, glazbeni publicist i kritičar Davor Schopf te glazbeni urednik i kritičar Ramiro Palmić nagrade za dostignuća u opernom programu dobili su:

Referenti će biti dr. sc. Koraljka Kos, mr. sc. Mirna Marić, u ime izdavača Franjo Butorac, a program će voditi Lovorka Ruck.

Urednica monografije je Vlasta Hrvatin-Smetko, a o monografije će govoriti njeni autori Irvin Lukežić, koji je obradio povijesni i Lovorka Ruck za glazbeni dio.

Promotori monografije " Glazba Trsat 1906 - 2006 " autori Irvin Lukežić - Lovorka Ruck i urednica Vlasta Hrvatin-Smetko.

Povijesni dio knjige pod nazivom Na vrelima tradicije, obradio je Irvin Lukežić, dok je autorica glazbenog dijela monografije pod naslovom " Glazba Trsat kronika prvog stoljeća " Lovorka Ruck.

Povodom obilježavanja obljetnica Ivana Matetića Ronjgova, profesorica Lovorka Ruck iz Glazbene škole Ivan Matetić Ronjgov govorila je o životopisu ovog poznatog skladatelja i glazbenog pedagoga, uz opis značajki istarsko-primorske narodne glazbe i Matetićeve istarske ljestvice.

Tako Austrijance vodi Zoltan Ribli, Mađare Robert Ruck, a Hrvate Zdenko Kožul

Lovorka Ruck: " Boris Papandopulo u Rijeci "

18. Slobodan dan Ferrisa Buellera (Ferris Bueller s Day Off) I Oscara za ulogu najvećeg i najzabavnijeg depresivca dobiva Alan Ruck kao Cameron Frye u Slobodnom danu Ferrisa Buellera

U radu simpozija sudjelovat će muzikologinja Erika Krpan, Mo Vladimir Benić, akademik Nedjeljko Fabrio, mr. sc. Mirna Marić, dr. sc. Marija Riman, muzikologinja Dijana Grgurić (koordinatorica simpozija) i muzikologinja Lovorka Ruck.

Lovorka RUCK: Glazbeni život u Rijeci u 19. stoljeću

Duisburg U Wilhelm Lehmb ruck Museumu u Duisburgu otvorena je izložba njemačkoga slikarstva nakon Drugog svjetskog rata pa do 1970. Predstavljena je zbirka tog muzeja s dvadesetak umjetnika, među kojima su Heinz Trökes, Willi Baumeister, Fritz Winter, Ernst Wilhelm Nay i Gerhard Hoehme.

Ilustracija L. Ruck str. 97 radionica

Austrijski su mediji prošli tjedan objavili da je na milanskoj burzi sve više glasina o tome da Unicredito dovršava pregovore o preuzimanju 18,4 posto udjela u HVB-u koji sada drži muenchenski Ruck.

Ima ti jedna izreka, doruckuj kao bogatas.. ruck podijeli s prijateljem.. a veceru daj siromahu.. ima nesto i u tome...

PREDAVAČ: Lovorka Ruck, Glazbena škola Ivana Matetića Ronjgova Rijeka ODRŽANO, 25. siječnja 2007.

Lovorka Ruck u izlaganju je iznijela neke probleme s kojima se suočila prigodom potrage za djelima hrvatskih skladatelja.

Jedini naprotiv, na putu k sebi, vraćajući se iz rođenosti u cjelini otuđenja sebeporobljavajuće slobode u mišljenju, prirodi i Duhu natrag u izvornost svoje jedinosti zna (mni,« moji »), da je apsolutna znanost tek ono najviše što filozofirajuća sloboda, poimajući sebe kao ono apsolutno, može postići:« Nešto uzvišenije filozofija više ne može izvršiti, jer njeno najuzvišenije jest svevlast Duha, svemoć Duha. »ono što apsolutna znanost zapravo zna, jest to, da je sloboda« bitstvo »apsolutnoga duha. ali ono što ona kao znanost onog apsolutnog niti zna, niti hoće da zna, niti može znati, jest to, da apsolutni duh nije« bitstvo »slobode. ili drugačije: sloboda jest« bitstvo »apsolutne istine, ali apsolutna istina nije« bitstvo »slobode. sloboda je više i od Duha i od prirode i od ideje. ono apsolutno kao sebeproizvodeće Jedno-Sve ne odgovara apsolutnosti slobode. ono apsolutno je sebeporobljavanje slobode onim apsolutnim. sistem je cjelina mogućih načina robovanja slobode. i zato samo ono, takoreći, apsolutno ne-apsolutno, koje nije niti Nešto, niti Jedno, niti Sve, ali može iz sebe sama kao Ništa Svega sebe sama i svoje Sve stvarati, i u tome sebestvaranju vraćati se k sebi, rastvarajući se u svojoj stvorenosti, može, kao Jedini, odgovoriti onom jedinom, slobodi samoj u njenoj apsolutnosti. u trenutačnosti, neponovljivosti, jednokratnosti Jedinog izlazi na vidjelo pravi karakter apsolutnosti slobode kao« veličina (velebnost) konačnosti »(die Größe der Endlichkeit). krik boli slobode nije nikakova« Stirnerova filozofija ». taj krik/zov je poziv na pomak (ein Ruck), odmak od sebeporobljavanja, na odvažnost za skok (wage den Sprung) u izvornost (Ursprung, izvor,« praskok ») apsolutnosti slobode, poticaj na bunu, ustanak (die Empörung), naime, na uzdizanje sebe sama (emporkommen) gore, u vis, k sebi samome. taj i takav ustanak nije revolucija. revolucija obrće ili Nešto ili Sve u slobodu. slobodna država, slobodno društvo, kao produkt revolucije, nisu slobodnost od državnosti i društvenosti. sloboda religije je« tolerancija », mogućnost izbora između ove ili one« ravnopravne »religije, ali nije slobodnost od religioziteta. sloboda mišljenja je osamostaljenost mišljenja za mišljenjem proizvedive misli (« slobodno mišljenje »), no nije slobodnost od osamostaljenog mišljenja i njegovih« objektivnih »,« znanstvenih »,« apsolutnih »misli za moje mišljenje,« mojenje », mnijenje. sloboda Svega je Sve kao Jedno, ono apsolutno, i time slobodom kao onim apsolutnim (« svjetska revolucija ») samo sobom porobljeno Sve. revolucija kao takova je zapravo reforma, reformiranje svega opstojećeg iz bilo prirodne bilo povijesne neslobode u slobodu, ili sebeporobljavanje slobode slobodom Svega. (po) buna, ustanak u odvažnome skoku i odmaku nije ontologička revolucija niti, na toj razini, tek puko suprotstavljanje slobodovanju-robovanju Svega i svakog Nešto, nego je mimo Svega i Nečega, prepuštanjem svega opstojećeg njemu samome, hiperontologičko uzdizanje, povratak k sebi, uskok u slobodu kao sebestvaranje-seberastvaranje Jedinoga i njegovoga Svega u njegovoj jedinosti. dok filozofija kao« ljubav prema znanju »sebe nadilazi i kao ljubav sebe zadovoljava u apsolutnoj znanosti, ili što je isto, u apsolutnoj istini kao kroz sebe samu umrtvljenoj slobodi, u ovoj se pobuni, ustanku (« uzavrelosti »), ljubav, oslobođena od slobode kao onog apsolutnog, vraća k sebi samoj i biva ljubavlju onoga za slobodu samu jedino ljubavi dostojnoga, ljubav moći, Svojskosti, stvaralačkog Ništa slobode ili čisto sebeljublje. istom samooslobođena od apsolutne znanosti, onoga apsolutno biti i apsolutno misliti, od apsolutnoga duha, ali iskusivši svoju moć kroz ono sebeapsolutizirajuće apsolutno, sloboda sama se u sebeljublju vraća svojoj čistoj apsolutnosti. njeno ja (ne« apsolutno Ja »), Ja kao otjelovljeni trenutačni Jedini, zna sebe sama kao sebeljublje ili egoizam slobode. egoizam slobode razlikuje se kako od velikog tako i od malog egoizma. svako slobodno Nešto jest sebi« Sve u Svemu », jest svoja svrha, i utoliko egoist. veliki, najveći egoist jest Bog.

Zahvaljujući njezinom nasljedniku Božidaru Iskri Kaftaniću, koji je dozvolio uvid u njezinu ostavštinu, objavio sam, dio i u suradnji s kolegama Lovorkom Ruck, Borisom Zakošekom i Igorom Žicom, veći broj tekstova o njoj u časopisima i novinama.

Kao jedna od najznačajnijih osoba iz umjetničkog kruga Polića, Paula Julija nezaobilazna je u proučavanju literarne koncepcije i senzibiliteta kojeg je on afirmirao u nacionalnoj kulturi, vidi knjigu Urem/Ruck/Zakošek/Žic: Pavica Julija Kaftanić, Glosa, Rijeka, 2005).

Izuzev partiture djela, notno izdanje sadrži predgovor, životopis Dušana Prašelja, sažeti tekst o Staroslavenskoj misi (tekstovi Lovorke Ruck) te popis glazbenih izdanja Ustanove Ivan Matetić Ronjgov.

Urednici izdanja su Miloš Zlatić i Lovorka Ruck.

Stefansson - Bacrot remi, Movsesjan - Ragger remi, Nevedniči - Navara 0:1, Vallejo Pons - Ruck 1:0, Adams - Janković 1:0, Aleksejev - Minasjan remi, Sulskis - Jobava 0:1, Naiditsch - Sanikidze 1:0, Sedlak - Akopjan remi, Iotov - Bologan 1:0, Šebenik - Stević remi, Horvath A.

Važniji rezultati 4. kola: Kožul-Cvitan remi, Dražić-Bosiočić 0:1, Kovačević A. - Šarić A. 1:0, Battaglini-Ruck remi, Martinović-Kazgalejev 1:0, Predojević-Neubauer remi, Lenič-Kovačević B. 1:0, Dorić-Safarli remi, Palac-Debray 1:0, Čatalbašev-Skrbin 1:0, Rukavina-Cebalo 0:1 itd