Bas se veselim rucku danas, cini se da cu na lunch breaku danas biti nesto duze:)

Dok se vozimo zaobilaznicom oko grada, zove ona Fotografkinja s kojom smo bili na rucku da je Francuz ostavio neke stvari kod nje pa se okrecemo u njezinom smjeru.

Upravo to, mene moji roditelji financiraju i zahvalna sam im na tome, sigurna sam da bi mi dali na koristenje stan kad se udam da imaju bez da bi mi naplatili.Al eto ima svakakvih ljudi, u ovom slucaju nije bitna snaha i to vole li je oni ili ne, bitan je sin... to je ko da ja svojoj mami naplatim sta peglam robu ili stavim sudje u masinu, skuham rucak... ma gust mi je to napravit kada znam da cu joj pomoc i da ce doc sposla umorna i iznenadit se i rucku i svemu... tako bi iz ljubavi dala stan na koristenje i svom bratu i njegovoj zeni, da ja imam drugi u kojem zivim

Ne mislim tako samo ja, stavise, tako je mislio i sam Hulio sto ga je nagnalo da napise novu pricu - Apokalipsa u Solentinameu - gde se, pomalo cinicno, osvrnuo na Antonionijevu obradu njegove price.Kortasar se i pojavljuje u filmu na jednoj od fotografija koje Hemings pokazuje uredniku na rucku u restoranu.Tada Hemings izgovara recenicu (posle fotosa izmorenih i razocaranih radnika) I got something fab for the end, very peaceful, very still.

Nakon povratka u dom prionuli smo rucku jer nas je jos cekao spust do kuce na izvoru Savice.

Ma nesto me stalno kopka, kolika je zasluga Mesica i Markovica koji su bili na rucku kod Predsjednika Tudjmana, nakon kojega su Banski Dvori tako precizno bombardirani?????

Hmm jednom bijah kod roditelja na rucku (buduci izbacih tv to je jedino kad ga gledam) i bila neka emisija s nekom debilardijom i njihovim modnim ufurima pa su fantazirali oko sojih modno-zivotnih filozofija: rolleyes:

Mi vise nemamo kredita i vremena za filozofiranje i natezanje te drzavne sise i izdrzavanje tolikih parazita i nadobudne studentarije koja usprkos jasnoj cinjenici kako nece biti posla za njih i dalje inzistira na suludom besplatnom rucku, a kasnije ce sa diplomama i na izmisljanju nekakvih poslova i ureda bez prave svrhe i koristi.

prvi susret Deana Sinovcica i Johnnyja Deppa na rucku u Cannesu 2002.

Na rucku su se obicno izmjenjivale ideje, savjeti i informacije vezane za zadatke koji bi nas cekali poslijepodne.

Danas smo dragi i ja bili tamo na rucku i pritom uvjezbavali jesti sa stapicima i super nam je islo.

jao, ako ces probavati zivjeti s njegovima, onda barem to ucini svjesno, tj. nemoj da vam se " desi " beba dok ti sama sa sobom nisi nacistu po pitanju stanovanja a roditelji kakve si opisala... normalna cura im ne bi ni prismrdila, osim nedjeljom na rucku i slicno. koja njuskala: eek:: eek:: eek:

Ali postoje, najmanje jedna konvencija socijalna koja implicira LAZ upotrebljava LAZ definira u normalnome ne tromatiziranome drustvu kaj zovemo \ " uctivost \ " ili \ " savoir-vivre \ " Toj i tim osobama koje preziremo, ne slazemo bilo politicki ili drugih domena, mi se obracamo sa postovanjem, dragi prijatelju prijateljica, ili na dosadnome rucku, izlozbi koji nas ostavlja hladno kao mramor. To nema nikakvih posljedica za osobe i drustvo, vec toleranciju, sprecava mrznju i vrijedenje.

Sutradan na svecanom rucku sam ipak strpnula komad jer mi je stari uvalio u tanjur i iz susjednih tanjura lijepo ugrabila tri socne velike koscurine s obiljem mesa i zlundri na njima za Maggie.

Ovaj sad sto je jucer stavljen je bas ono, jak, i bole me svi zubi, i jos k tome stavljena je i jaca (citaj: deblja) zica, tako da se fakat veselim rucku (sarkazam).

stapovi za planinarenje nisu isti kao stapovi za nordijsko hodanje imaju drugaciju rucku i nesto su duzi; oni za planinarenje su trodjelni i moze im se stimati visina (sto je zgodno ako su jako strmi usponi), mogu se skroz smanjiti tako da stanu u ruksak, te im je vrh obicno spicast i metalan tako da se ne sklize, a mogu imati i plasticne pahuljice na dnu, kako ne bi propadali u snijeg

2) imam decka s kojim zivim, njegovi su starci neki dan bili kod nas na rucku, prvi puta u kuci u kojoj mi zivimo.... nakon rucka se ona ustala i htjela samnom prat sudje, prije rucka je tri put pitala jel trebam pomoc u kuhinji

Ljudi koje smo tamo vidjeli su od tri fele jedni svjesni svoje vaznosti i opusteni, neupadljivi, to je vjerovatno treca generacija novca; drugi su poslovni ljudi i to se na njima vidi i po izgledu, ponasanju i po odabiru hrane s menija jede se minimalno, treci - zeljni biti videni i glasni, prva generacija novca i najekstravagantnija cak i na obicnom rucku radnim danom - jede se kavijar, pije se gin, ima se para, ima se s cim...

E sada sta se tice oceve mame (moje bake), vec sam opisala koja je tortura to bila i nek zvuci kako zvuci al drago mi je da vise ne dolazi i da nemoram slusat stvari tipa " trosak je gledat tv, trosak je ukljucit bojler i trosak je peglat po danu, peglaj po noci " imala je i ova nasa faze " tvoja kcer je bila kod nas na rucku, plati nam 20 kuna da mozemo kupit i sutra ".... netrebam ni rec da mi vise nebi palo na pamet niti ju zvat, niti ic kod nje a pogotovo ne jest nesto kod nje... takvi sitnicavi, pohlepni, skrti ljudi, neodgojeni, nekulturni, kojima je pedigre najbitnija stvar kada procjenjuju osobu, a da negovorim kako im moja mama nije valjala jer je " obicna seljanka, bez diplome, ciji su roditelji bezvrijedni seljaci "... eh takvi mi netrebaju ni priblizno.

Svitu, neznam sta cu rucku danas a ovdje gubim vrime s vama...

- Dragi pater Luka danas opet nema propovjedi za mene - a to mi jako fali.To mi je nedjeljom pravi pocetak dana-dusevna hrana.A-poruka jasna i tako snazna.Oprosti sto je kasno ali moji na rucku, kcer, unuka, sestra, kolac, pa hrpa suda... Pa sam navecer otisla na krunicu i na misu ali mi nesto fali-TVOJA RIJEC-propovjed BB... jos uvijek te imam zelju cuti da malo porazgovaramo a nije ni nemoguce da se upoznamo.

Setali, sjedili na rucku-veceri.Vozili se bez cilja i uzivali u muzici i vremenu.

dakle, bili nedavno na rucku. s obzirom da je drustvo puno opasnih ljubitelja sushija, smatrali smo da valja probati i taj novi restoran iako smo od pocetka imali 1 problemcic - griznja savjesti zbog odanosti Takenoku. na ulazu u restoran docekao nas je neki osamnaestogodisnji " klinjo ". automatski bod manje - 9/10. rezervacija je bila za 4 osobe no slijedom dogadjaja doslo nas je 3 (4 - tog smo odlucili pricekati u restoranu). nastao je problem jer " vi ste rezervirali za 4, a tu vas je 3 " - ok, cekamo cetvrtog. 8/10. sjeli za stol (stolice laganini uncomfortable, inace sve ok). postava na stolu ok izuzev posudica za soy sauce. svaki munjo zna da posudice moraju biti takve da se na njih odlazu upotrebljeni stapici. well, posudice u Sori nisu za to dizajnirane jer su kose (7.5/10?). e... sad slijedi the real show. stize konobar. prvi gaf - jeste li za aperitiv? ok, moze 1 campari, 1 jeger, 1 cynar? nema camparija, nema jegera, nema cynara. automatski 6/10. ok, imaju amaro. dajte nam 2 amara jer jedna osoba nije htjela. lik ponavlja - znaci 3 amara. ne monkeyboy, 2 amara. idemo dalje - konobar se trudi biti nametljiv narocito u prilazenju gostu s desne strane tako da se doslovno moramo izvijati. urucuju nam se meniji - jeste li znali da zene dobivaju menu bez cijena, a muskarci sa cijenama? nije nam bila jasna ta vrsta diskriminacije, ali to je valjda ciljana publika, " p1cke ne placaju ". 5/10. nakon toga narucujemo sushi big set x3 radi kojeg smo, uostalom, i dosli. na to konobar pise narudjbu i kada je zavrsio zbunjenim pogledom pita - a sta cemo za glavno jelo? vjerojatno smo trebali reci - 3 kg janjetine. izignorirali smo, ali 4/10. tu moramo napomenuti da je sama hrana bila ok, standard kaze da hrvati i hrvatice ne vole wasabi u svojem sushiju pa smo tako i mi dobili nigiri without wasabi. tijekom cijelog rucka, konobar je vrlo nametljiv, prekida razgovor svojom pojavom i tijekom tocenja vina i vode, mozemo reci da je solidnih dec i pol ostalo na stolu zbog toga sto se konobaru opasno tresu ruke. na pitanje sto je u ponudi od deserta, ne daje menu nego slusamo recitaciju (inace, desert lista je apsolutna kopija deserta u Takenoku, samo sto za razliku od Sore, Takenoko zna sta radi). konobar je neupucen u znacenje rijeci souffle ili panna cotta pa iste objasnjava rijecima - to vam se dize 20 minuta. uzimamo panna cottu koja na stol dolazi gumena i bljutava, ostavljamo ju polupojedenu. 3/10. usput, jesmo napomenuli da nas konobar, pri odnosenju ogromnih sushi tanjura pita ako ce uzeti stapice ili ce ih pustiti za, pogadjate, glavno jelo? (2/10) za kraj, racuncic je way too big, ali jelo lakrdija u reziji Majoli Maric hired help u obliku konobara je bila vrijedna te cetveroznamenkaste cifre. nasmijali smo se pa nije svo zlo za zlo. na koljenima se vracamo u Takenoko nadajuci se da nas nitko nije vidio na ulazu u lobby nebodera u Ilici 1.

Brasno 850 ili 1100, bogatija verzija jedno jaje na 100 gr brasna (kolicina brasna ovisi koliko vas ima na rucku), siromasnija je zamijeniti koje jaje s vodom koliko ti stane u ljusku.

ovo ce sigurno nekima zvucati cudno i ne zelim nikoga uvrijediti. jucer sam imala iskustvo kakvo nisam ne sjecam se od kad.vozila sam se u tramvaju.i to pune dvije stanice.hvala, ne bi opet.za sve su " krivi " mala necakinja i necak, 5 i 3 godina.provodila sam lijepo popodne s njima, razgledavali ducane, obavili lijepi shopping (za njih, ne bi vjerovali, ja sam dobila samo mali privjesak), cak se muski dio nije zalio na zensko (ako se tako moze nazvati netko od 5. god) visesatno isprobavanje malih haljinica, sandalica... kako je bila preslatka bili smo na rucku, slatkacu, mali je dobio kokice, sokici... na svu srecu ovo njihova mama nece procitati jer ne znam koliko bi bila zadovoljna ovom prehranom.ali tako smo u svom drustvu odmaknuli od auta a vec je bila predvecer i malenima se nikako nije dalo pjesaciti.a di cu ja protiv dva klinca i nista, idemo na tramvaj.pao mi je na pamet taxi ali mi je bilo neugodno za tih 10 min hoda.a bas je bila neka guzva, vruce, neugodan smrad, puno starih ljudi koji se guraju, tu i tamo neka skitnica... najsimpaticniji su mi bili mladi koji od reda imaju slusalice na usima i u nekom su svom filmu.to im je valjda jedini nacin da prezive tako nesto.onda je na iducoj stanicu usao kontrolor (imala kartu:)). ali kao su oni neugodni.sve sam mislila kuda da sklonim klince jer je doslo do neke svade i bilo me strah sta ce iduce biti.pa zar moraju tako? vjerujem da su ljudi neugodni ali....???

Osim obilaska, isprobao sam palestinsku kuhinju (janjetinu u jogurtu) na rucku kod Tabarijevih, tipicne palestinske obitelji koja je nakon odlaska iz rodnog Tiberiasa krenula od nule, preko skolovanja u tadasnjoj Jugoslaviji i dugog " gastarbajterskog rada ", da i se danas skrasili u velikoj cetverokatnoj vili u elitnom zapadnom predgradja Ammana, odmah pored rezidencije bivseg kralja Husseina.

Kad je udario demonstrirat: te povuci rucku; te sad vidi sta se desava, te prati mehanizam punjenja vode; te obrati paznju na posljednju stvar (dakle, to bi znacilo da je nekad davno tu bila i prvotna stvar??).

Do nedavno smo skoro svaki drugi vikend visili u mađarskoj u shoppingu i na rucku... al danas se to vise ne isplati.. evo, bas sam danas bila tamo.. i iskreno... nema bas smisla ici tamo od kad su u EU.. izbor im i nije bas nesto kao sto je bio.. a cijene su takoder ako zelite nesto posteno kupit iste kao i kod nas samo je kod nas veci izbor i modela i brojeva.. jedina stvar koja mi se kod njih vise svida nego kod nas je odnos prodavaca sa kupcem.. kod nas samo kaj vas ne steraju u p. m. i pocnu grist dok kod njih skacu oko vas, daju vam sto pozelite i stvarno su ljubazni i susretljiivi.. to nema sta al.. eto.. jos jedan primjer vam je rucak.. prije smo se nas 4 najeli u restoranu za kojih 200 kn ukljucujuci i piće i napojnicu dok danas u istom tom restoranu smo nas 3 platile negdje oko 300 kn.. vjerovatno ista stvar i nas ceka kad udemo u EU i ako udemo al to valjda mora bit tako..

Rucak je prosao cisto okej, za ne vjerovati: mig: Nitko me nije nista pitao, nije bilo nekih prevelikih komunikacija samnom tako da sam popapala u miru i spokoju bez nekih trzavica: s Mozda zato sto su jos bili neki njihovi prijatelji na rucku pa su se htjeli pokazati u pravom svjetlu: ne zna: Uglavnom, proslo je jako mirno i sto je najbitnije, nije mi psiha otisla k vragu:)

ja u troskove hrane nisam racunala klopanje vani, rubelj dostavu jednom tjedno, ono sto se pojede na poslu i sl racunala sam samo ono sto kupimo na karticu petkom ili subotom kad obavljamo tjedni soping (u zamrzivacu su nam samo sladoled i grasak) kod staraca smo na rucku max jednom u dva mjeseca