Njegovo poznavanje ruske avangarde i talijanskih futurista, prijateljevanje s Archipenkom, Chagallom, Delaunayjem, Soutineom, a poslije i Le Corbusierom te kontakt s Bauhausom također su vidljivi, unatoč činjenici da je i sam priznao da je na njegovo slikarstvo najviše utjecao jedan običan vojnički top u vrijeme Prvoga svjetskog rata.

Likovi, njihove priče, kao i situacije u koje su gurnuti, plutaju po površini, čekajući kraj komada/predstave, koji isforsirano skreće u loše imitiranu maniru ruske avangarde koju u knjižici priziva Šnajder, ne bi li time opravdao svoj repertoarni izbor. (»Odjednom se drama posuvraćuje, isklizne iz realističkih šablona i potpuno se približi šašavosti oberiuta, odnosno snovitim, nadrealnim procedeima post-oktobarske avangarde...«) Nadrealistične slike oniričkoga prizvuka poput one u kojoj baka Božena, uz metateatralni komentar, promatra vlastiti sprovod, neorganski izrastaju na dramaturški mrtvu tkivu isprazna, kozmetičkog kaosa koji mu prethodi.

Sjajno to potvrđuje Natalija Marković, jedna od najtalentiranijih pjesnikinja koja ima osmišljen radikalni koncept: poziva se na utjecaj ruske avangarde, igra se jezikom i eksperimentira; važan je i utjecaj bitničke poezije na njezin rad, zanimljivo je da ona s lakoćom mijenja identitete može biti mističarka, filmska glumica i strip junakinja.

1. Ruska avangarda II, Aleksandar Flaker (Profil) Nastavak kultne knjige koja se afirmirala u svjetskim razmjerima, čuvene Flakerove Ruske avangarde objavljene 1984. godine.

Nebojša Borojević voditelj »Daske«, odgovoran je za dramaturšku obradu i usaglašavanje ideja, dok u predstavi uz njega igraju Katarina Bistrović Darvaš, Damir Borojević, Maro Martinović, Urša Raukar, Mirjana Rogina, Doris Šarić Kukuljica, Ksenija Ugrina i Vili Matula, kojem ovo nije prva suradnja sa sisačkim kazalištarcima čija se poetika i inače većinom oslanja na kazališno nasljeđe ruske avangarde.

Redateljica se, želeći pridonijeti vizualnoj prepoznatljivosti osječke Jalte te time rasteretiti glazbeni dio produkcije, odnosno pripomoći da hitovi, tercet sobara Zelena livada, song Nine Filipovne Što će biti s nama sutra dal ' to netko zna ili pak završni prizor Neka cijeli ovaj svijet još sja u suncu dobiju prikladan kontekst, odlučuje da koncept predstave posveti »divnom i hrabrom razdoblju ruske avangarde« kako sama ističe u redateljičinom zapisu u programskoj knjižici naslovljenom Kako skupiti hrabrost za ponovnu vjeru u čovjeka ili zašto moja osječka Jalta nosi žarke boje.

Ujedno, riječima Nade Beroš, on je ' kratki pregled povijesti moderne umjetnosti, od Matissea i Kleea, ruske avangarde i konstruktivizma, preko slikarstva obojenog polja i pop-arta sve do tada aktualne nove slike u osamdesetim godinama '.

Iako bi se moglo primijetiti da je dizajn u nekim svojim idejnim ishodištima osobito u vrijeme njemačke i ruske avangarde slijedio umjetnost u njezinoj želji da radikalno preoblikuje postojeći svijet i društvo, razvidna je činjenica da su se njihovi putovi iscrpljenjem avangardnih tendencija potpuno razišli.

U umjetnosti konstruktivnoga pristupa taj je kontinuitet osnovna teza, a očituje se u prostorno-vremensko-stilskom sustavu omeđenu s jedne s t rane trećim desetljećem i odjecima europske avangarde od dade i ruske avangarde do Bauhausa, a s druge strane ekovski »otvorenim« djelom nedovršenoga projekta moderne u čijem su žarištu Exat i Nove tendencije.

Kao teoretičarka i prevoditeljica najpoznatija je po Novoj ruskoj prozi (1980), te Pojmovniku ruske avangarde (1984) u suradnji s Aleksandrom Flakerom.

Napokon, nezaobilazno je Flakerovo terminološko č edo termin pojmovnik, nastao u svjetski poznatoj seriji izdanja Pojmovnik ruske avangarde na hrvatskome i ruskome jeziku (do 1990 - ih) te u novoj seriji pod širim naslovom Zagreba č ki pojmovnik kulture 20. stolje ć a (nakon 1990 - ih).

Kazimir Severinovič Maljevič (1878. 1935.) bio je teoretičar umjetnosti, pionir geometrijske apstrakcije te jedan od glavnih predstavnika ruske avangarde.

Kao što je u ranim svojim fazama u europsku (i svjetsku) književnu znanost uvodio važnu temu ruskoga formalizma, tako sada zapo č inje velik posao prou č avanja još kompleksnije, još zanimljivije i važnije teme ruske avangarde.

Nastaju dugogodišnji, veliki projekti Pojmovnik ruske avangarde (sveukupno devet svezaka) i Zagreba č ki pojmovnik kulture 20. stolje ć a (sedam svezaka), za koje ć e se pokazati uvjeren sam da imaju svjetsko zna č enje.

Naime, s velikom dozom sigurnosti mogu ustvrditi kako u osamdesetim godinama prošloga stolje ć a ni u Europi, ni u Americi, ni u Rusiji nije bilo kompleksnijega, opsežnijega, sveobuhvatnijega projekta koji bi se bavio fenomenom ruske avangarde od Flakerova Pojmovnika.

Hrvatske intermedijalne studije, 1995; prošireno izdanje Rije č, slika, grad, rat, 2009; Književne vedute, 1999; Živopisnaja literatura i literaturnaja živopis, Moskva, 2008), a zaokružuje se i stara tema ruske avangarde (Ruska avangarda 2, 2009).

' Riječ je o jednom malom segmentu koji treba promatrati u kontekstu cjelokupne ruske avangarde i zbivanja koji su nastajali u Rusiji i Sovjetskom Savezu negdje od početka 20. stoljeća pa sve do kraja sa Staljinovom erom ', kazao je Koščević.

Sam razvoj, uspon i pad ruske avangarde zanimljiv je.

Djelima kronološki grupiranima i podijeljenima prema cjelinama od impresionista preko postimpresionista do fovista, skupine Most, ruske avangarde, Plavog jahača, nadrealizma i apstraktnog ekspresionizma, te pojedinaca koje ne možemo svrstati u - izme, a obilježili su umjetnost 20. stoljeća autori izložbe vrhunskim su djelima Degasa, Cézannea, Matissea, Kirchnera, Maleviča, Kandinskog, Brancusija, Giacomettija, Bacona i mnogih drugih na dva kata bečke Albertine sumirali gotovo čitavu povijest moderne umjetnosti.

Bio je jedan od najaktivnijih i najpoznatijih sudionika pokreta ruske avangarde, a svoj je pjesnički i slikarski talent započeo kao futurist i stavio ga u službu Oktobarske Revolucije.

Istaknuto mjesto pripada mu i u povijesti hrvatske suvremene scenografije, gdje je, na tragu ruske avangarde, ostvario neka od najradikalnijih rješenja svoga vemena.

Uostalom, već je nakon objave Flakerove svjetski poznate Ruske avangarde (1984) bilo jasno, da taj bard hrvatske slavistike i komparatistike »mijenja kurs« za 180. Posvećen dotad pretežito oblikovanju povijesnih sinteza ruske, posebice hrvatske književnosti; pretraživši, s tim ciljem, mnoštvo pojedinačnih opusa u jednoj i drugoj; osvrćući se, nerijetko, na analogne pojave u drugim, ne samo slavenskim književnostima; izloživši i niz pouzdanih metodoloških naputaka u užem, književnoznanstvenom smislu; današnji je nestor hrvatske slavistike (i svima nama kadšto učitelj kadšto uzor) obavio »za sebe« sve predradnje, koje su ga mogle osposobiti za »idealna čitatelja«; za užitnika književnosti, za otkrivatelja njezinih inherentnih estetičkih vrjednota.

Inače to je muzej s najznačajnijom zbirkom ruske avangarde i ima tri tisuće zaposlenih, a ove godine otvorio je i odjel suvremene umjetnosti.

ZAGREB Umjetnici ruske avangarde djelovali su kako bi promijenili svijet, predstavnici surovog stila na demokratizaciji ruskoga društva, a svi zajedno kako bi popravili svijet kazala je zagrebačka gradonačelnica Vlasta Pavić, otvarajući u četvrtak navečer u atriju Klovićevih dvora izložbu Umjetnici ispred svog vremena - Iz povijesti ruske avangarde i surovog stila.

Ministar kulture Antun Vujić je kazao kako je povlastica imati izložbu ruske avangarde, te podsjetio na izuzetno dobru kulturnu suradnju Zagreba i Moskve.

U sklopu izložbe predstavljeno je dvjestotinjak radova: slika, grafika, crteža i plakata nekih od glavnih protagonista ruske avangarde, kao što su Vladimir Majakovski, Kazimir Maljevič, Natalia Gončarova i Vasilij Kandinski, te materijali koji rekonstruiraju društvene aspekte života u to doba u Rusiji, kasnije u SSSR-u.

Iako sam imao sreće da u najranijoj mladosti na polici s knjigama nađem djelo čudnovatog formata pod imenom Nomadi ljepote, nad kojim sam bdio mjesecima nakon toga, baš kao što sam imao sreće i da mnogo godina kasnije uživo slušam kako govori ovaj veliki književni znalac i čovjek koji je moćnom gestom strgnuo ideološku plahtu pod kojom se skrivena nalazila zgrada ruske avangarde te je prikazao kulturnoj Europi, moja uspomena na Aleksandra Flakera, na žalost, mnogo je mračnija.

Ovaj izvanredni kulturološki projekt obuhvaća dvjestotinjak vrhunskih eksponata koji predstavljaju sveobuhvatno stvaralaštvo - likovna umjetnost, kazalište, arhitektura, književnost, primijenjena umjetnost, film..., iz razdoblja ruske avangarde, a u ovome konceptu po prvi puta izlazi izvan granica Rusije.

- Ovo je sam vrh ruske avangarde rekao je ministar savjetnik u ruskom veleposlanstvu u Rimu Dimitri Štodin. Ove radove treba promatrati kao proizvod društvenog prevrata koji se događao tih godina u Rusiji - dodao je on.

Iskustvo ruske avangarde, neoplasticizma, Novih tendencija, Nove geometrije i drugih geometrijskih stilova duboko je usađeno u Jurićeve radove.