Na rubu lijepe književnosti stvara svoje djelo splitski crkveni velikodostojnik i gradski pisar Toma Arhiđakon (oko 1200. ⠀ 1268.), autor Âťpovijesti salonitanskih i splitskih prvosvećenika, od sv. Domnija do RogerijaÂŤ, zvane Historia Salonitana, koja predstavlja glavni izvor podataka o vladarima narodne dinastije i o povijesti 150 godina nakon njihove vladavine.

Skupne nagrade dobili su Književni krug Split za izdavanje historiografskog djela Tome Arhiđakona " Historia Salonitana, Povijest salonitanskih i splitskih prosvjećenika ", Osnovna škola Lučac za zaštitu okoliša i širenje ekološke svijesti među učenicima, Ekonomski fakultet u Splitu za znanstveno - istraživački rad na području ekonomskih znanosti, Gradsko kazalište mladih za uspješan rad na okupljanju mladih i širenju kulture među mladima i Veslački klub Gusar za izuzetne sportske uspjehe.

- Prošlogodišnja jednodnevna kolonija bila je organizirana u centru Solina, a ovogodišnju, dvodnevnu, odlučili smo organizirati na Manastirinama kako bismo i na taj način dorinijeli promociji vrijednih salonitanskih lokaliteta kazao je akademski slikar i kipar Duško Aničić, predsjednik LU Salona art.

I u Poglavarstvu grada Solina organiziran je sastanak u povodu priprema za obilježavanje 1700. obljetnice smrti svetog Dujma i ostalih salonitanskih mučenika.

Sastavio je kronotaksu salonitanskih biskupa i mučenika, i objavio ju zajedno sa suradnikom J.

Papa Ivan IV. dao je 641. prenijeti njegovo tijelo u Rim s ostatcima ostalih salonitanskih mučenika te ih pohranio u kapeli sv. Venancija u lateranskoj bazilici.

Riječ je o tihoj i samozatajnoj predstavi koja je na otvorenome, u veličanstvenom okruženju salonitanskih spomenika dobila jednu posebnu dimenziju

MARTYTVM SALONITANORVM SERVANS REVERENDA LIMINA SANCTORVM. (Ovdje počiva Frane Bulić, grešnik i nedostojan svećenik, čuvajući časne pragove svetih salonitanskih mučenika).

Uz 17 - stoljetni jubilej Dujma i salonitanskih mučenika, Dujmova nadbiskupija još će više učvrstiti zajedništvo s Petrovim nasljednikom s jubilejskim hodočašćem naše mjesne Crkve Vječnom Gradu u rujnu ove godine.

Podsjetio je na Franićev 56 - godišnji biskupski staž, najdulji u povijesti salonitanskih i splitskih biskupa.

Podrijetlo Hrvata još uvijek nije razjašnjeno.Razna su se mišljenja u povijesnoj znanosti iskristalizirala u četiri osnovne teorije o podrijetlu Hrvata, dok ostala mišljenja predstavljaju više ili manje uspješne varijacije jedne od ovih teorija.Slavenska teorija koju je postavio Franjo Rački govori da su Hrvati jedno od slavenskih plemena koje doseljava u seobi Južnih Slavena.Teoriju o socijalnom dualizmu postavio je Vjekoslav Klaić.Po njegovu je mišljenju pleme Hrvata doselilo na prostor današnje domovine i potčinilo Slavene svojoj vlasti, pri čemu su Hrvati stvorili vladajući sloj, dok su Slaveni bili njihovi podložnici.Gotska teorija smatra Hrvate potomcima slaviniziranih gota.Ta je teorija bila zasnovana na pogrešnome tumačenju djela splitskog arhiđakona Tome " Povijest salonitanskih i splitskih biskupa ", važnog izvora za najstariju povijest Hrvata nastalog u 13. stoljeću.Četvrta teorija, ujedno i najpopularnija, iransko-kavkaska, tvrdi da su se Hrvati doselili iz Irana, a zasnovana je na nalazu dvaju natpisa na području ušća Dona u Azovsko jezero, tzv. Tanaiskim pločama, s imenima Horoathos i Horuathos koji se mogu povezati s hrvatskim imenom, te na sličnosti imena Hrvat s imenom perzijske pokrajine Harahvatije (područje današnjeg Afganistana oko grada Herata) U blizini afganistanskoga grada Kandahara, na mjestu nekadašnjega glavnoga grada države Harahvaiti (Harahvatije), danas se nalazi selo Haravacija.

Prepozit Prvostolnog kaptola msgr. dr. Drago Šimundža naveo je kako će se kroz sljedeće razdoblje održavati hodočašća na Manastirine, u splitsku katedralu i na koncu u Rim, gdje se također čuvaju relikvije salonitanskih mučenika. Iz svih župa naše nadbiskupije, koja se proteže od Vrlike do Neuma, očekujemo hodočasnike na sam blagdan svetog Dujma, koji će u Split doći, nadamo se, sa župnim barjacima i u nošnjama svoga kraja.

- Riječ je o tihoj i samozatajnoj predstavi koja je na otvorenome, u veličanstvenom okruženju salonitanskih spomenika dobila jednu posebnu dimenziju jer su Clara i Robert komunicirali na drugim frekvencijama istaknula je Prohaska dodajući kako ju je priča o Clari duboko dirnula.

I sam sv. Dujam nas odavno povezuje, jer je poslije pada Salone papa Ivan IV, i sam Dalmatinac, poslao Ivana Ravenjanina da pokupi relikvije salonitanskih mučenika, te je u središtu kršćanstva uz Lateransku baziliku sagradio kapelicu posvećenu svetim salonitanskim mučenicima, gdje se na mozaiku nalazi najstariji lik sv. Dujma.

Da se naglasi antička tradicija, klijenti se se kupali u šest salonitanskih sarkofaga, u koje su ulazili drvenim stubama.

Tu se nastavilo štovanje salonitanskih mučenika sve do konačnog rušenja grada pa se ova crkva s pravom naziva " basilica martyrum ".

Stoga je za izlaganje salonitanskih nalaza neophodna gradnja zbirke Arheološkog muzeja na samom ulazu u arheološki prostor Salone, na ulazu u Manastirine.

On se odazvao sveopćoj želji, primio na sebe novu dužnost te odmah ishodio papinsku posvetu i odobrenje, da bude nastavljač i nasljednik prijašnjih salonitanskih nadbiskupa i dalmatinskih metropolita, pa da na njega prelaze sva prava i sve dužnosti salonitanskih nadbiskupa.

Kao kršćani pozvani smo činiti ovaj svijet bogatijim duhovno i materijalno ", poručio je nadbiskup Barišić zazvavši zagovor salonitanskih svetaca, sv. Dujma i sv. Staša. (ika/gk)

Braćo i sestre, mi smo životvorno sjeme biskupa-mučenika Dujma i tolikih salonitanskih mučenika.

Od kamenih spomenika domaćeg podrijetla potrebno je istaknuti nekoliko salonitanskih portreta - među njima je i glasovita glava djevojke, " Solinjanka ", vjerojatno portret carice Plautile, koju mnogi smatraju najljepšim ženskim portretom u rimskoj umjetnosti - zatim brojne nadgrobne spomenike, sarkofage i stele i sl.

Mjesto pokopa sv. Dujma izvan salonitanskih bedema postalo je prostorom štovanja.

Početkom 19. st., za vrijeme Napoleonove vladavine, general Marmont trasira cestu preko salonitanskih spomenika.

O Tomi i njegovu djelu pisalo je niz autora, a ovdje ističem - Vladimir Rismondo: Toma Arhiđakon " Kronika ", Čakavski sabor Split 1977., a Književni krug 200. objavljuje zbornik Historia Salonitana, Toma Arhiđakon: Povijest salonitanskih i splitzskih prvosvećebnika, Olga Perić (predgovor, latinski tekst, katolički aparat i prijevod na hrvatski), Marijana Matijević Sokol: Povijesni komentar i Radoslav Katičić: Studija Toma Arhiđakon i njegovo djelo.

Osobito se posvetio iskapanju salonitanskih ruševina, 1894. godine pripremio je prvi Međunarodni kongres starokršćanske arheologije, a njegovom zaslugom otkriveni su i prezentirani lokaliteti poput Manastirina, Marusinca, Kapljuča, Amfiteatra, zatim brojni spomenici, natpisi i sarkofazi, a brigu je posvećivao i spomenicima iz doba hrvatskih narodnih vladara.

Don Frane je umro u dubokoj starosti u zagrebačkoj bolnici 29. srpnja 1934. godine, a pokopan u sarkofagu što ga je još za života postavio na Manastirinama, uz grob svetog Dujma i salonitanskih mučenika.

I mi poput Dujma želimo vidjeti svoju stvarnost u svjetlu Gospodinova uskrsnuća, hodeći stopama vjere biti vjerovjesnici radosti života, ističe Dujmov nasljednik na katedri salonitanskih i splitskih biskupa.

Međutim, on nam je ipak preostao kao dragocjeno svjedočanstvo i kockica u mozaiku arheoloških ostataka i povijesnih izvora u vezi s pitanjem salonitanskih mučenika.

Mjesto pokopa sv. Dujma izvan salonitanskih bedema, na sjevernim padinama današnjeg Solina, postalo je prostorom osobitog štovanja.

Nadbiskup im je posebnim izaslanstvom izrekao svoju hvalu, a ujedno je naredio da se u starodavnoj rimskoj knjizi, u kojoj su se zapisivala imena salonitanskih nadbiskupa i svjetskih poglavara kneževskih, svečano upiše ime kneza Hrvata kao prvoga vrhovnog vladara hrvatskog naroda, pa je o tom upisu javio papi u Rim.