Narudžbu za Stabat Mater talijanski skladatelj Giovanni Battista Pergolesi, jedan od glavnih predstavnika napuljske škole, primio je od svećenika reda San Luigi di Palazzo kako bi se zamijenila sa staromodnom Scarlattija te izvodila svakog Velikog petka.

Na programu su djela Bacha, Mozarta, Scarlattija, Beethovena, Clare Schumann, Chopina, Mendelssohna.

I tako ova kompaktna ploča na kojoj se Scarlattijeve barokne arije smjenjuju s ulomcima iz Bachovih i Händelovih kantata, a na kojoj se još može čuti kantata Su le sponde de Tebro Alessandra Scarlattija, te briljantna Simfonija za trubu, gudače i basso continuo Alessandra Stradelle (usput rečeo, na ovim snimkama muzicira orkestar St Luka ' s pod ravnanjem Johna Nelsona) nudi atraktivni eksperiment zajedništva lemenitog umijeća interpretacije dvoje iznimnih glazbenika.

Bach, Mozart i talijanski majstori poput Vivaldija i Scarlattija posebno su zdravi.

Godine 2012. godine izdao je kompilacijski CD s djelima Bacha, Scarlattija, Schuberta, Chopina i Scriabina zabilježenih na koncertima u Hrvatskom glazbenom zavodu 2002. i 2006. Na Muzičkoj akademiji u Zagrebu predaje klavir od 1978. godine.

Renata Pokupić otpjevala je dvije kantate, Correa nel sento amato Alessandra Scarlattija (oca još znanijeg Domenica) te kao završni prilog Vivaldiejvu kantatu Cessate, omai cessate.

Mogla su se tako čuti djela Antonia Smareglie, ali i Elde Krajcar Percan i Baskhima Shehua te svjetski poznatih kompozitora, koji su napisali neka od najljepših i najznačajnijih djela duhovne glazbe, od Domenica Scarlattija do Carla Marie Von Webera.

Prije dodjele nagrada u Circolu nastupio je Domagoj Mišković, vrsni mladi gitarist i nastavnik klasične gitare u Glazbenoj školi Ivana Matetića Ronjgova koji se u polusatnom nastupu predstavio skladbama Scarlattija, Barriosa, Piazzolle, Vicente Amiga i Albeniza. (Napisao i snimio Mladen RADIĆ)

Slijedio je izbor pet od 555 sonata Domenica Scarlattija, začetnika moderne tehnike sviranja na glazbalima s tipkama.

Mustonenov posebni način sviranja ipak ima utjecaja na oblikovanje tona, koje nije postiglo onu perfekciju finog glazbenog tkanja koja se traži kada se Scarlattija svira na glasoviru, zapazivo posebno u nedovoljno finom pletu muziciranja u posljednjoj petoj, naročito poznatoj, Sonati u E-duru, K. 380. Za drugi dio izabrana 1. sonata za glasovir u d-molu, op. 28. Sergeja Rahmanjinova, najbolji Mustonenov tumačiteljski ostvaraj večeri, bila je izvrsnim predloškom za umjetnikovo snažno, perfekcionističko i dojmljivo sviranje kakvim njegov pijanistički stil obiluje.

Bilo da je u rasprostranjenu glazbenobaroknom svijetu za poznavatelje riječ o repertoarnim Händelovim arijama i kantatama (L ' alma mia iz opere Il Floridante, kantatama Mi palpita il cor te Fille, già più non parlo) ili pak o onima silno ekspresivnim, zakučastim i raritetnim Domenica Scarlattija, ponajprije poznatog kao autora petstotinjak sonata za čembalo (Fille, già più non parlo i Qual pensier, quale ardire).

Hendersonove Early History of Singing, zatim Baroque Venice: Music of Gabrielli, Bassano, Monteverdi (Decca, 1972) te Garden of Love Alessandra Scarlattija.

Njegov se repertoar proteže od Scarlattija, preko Piazolle do suvremenih skladatelja.

Program prvoga scenskoga kolaža, koji tematizira 18. stoljeće kroz djela Mozarta, Bacha, Scarlattija i Weissa, stavljen je u imaginarni prostor koji se nalazi između sadašnjeg vremena i pseudopovijesnoga susreta ta četiri skladatelja na zabavi u palači Sponza u 18. stoljeću.

Od kompozitora ozbiljne glazbe Nikolina posebno voli Scarlattija i Beethovena.

Krajem prošle godine izašao je njihov drugi CD sa skladbama Scarlattija, Bacha, Granadosa, Castelnuova-Tedesca i Tan Duna.

Dvoržaka, Čajkovskog, Schuberta, Scarlattija, Glucka itd, a kao maturalni rad na završnom koncertu izvela sam ariju iz gluckove opere Orfej).

U rasporedu Stipe Bilića, na 6. koncertu ovosezonskog ciklusa Mladih, u ponedjeljak, 23. veljače u Matici hrvatskoj, našle su se Sonate Domenica Scarlattija, u c i f-molu te u G i D-duru, a slijedila ih je Sonata u D-duru, op. 10, br. 3 Ludwiga van Beethovena, zatim skladba Drive hrvatske skladateljice Sanje Drakulić, i na kraju Mađarska rapsodija u a-molu, br. 13, glasovirskog virtuoza i skladatelja Franza Liszta.

Iako je glazba univerzalna i nadilazi jezičnu komunikaciju, o njoj je ponekad potrebno progovoriti pa program ovoga scenskog kolaža tematizira razdoblje 18. stoljeća, kroz likove i djela Wolfganga Amadeusa Mozarta, Johanna Sebastiana Bacha, Domenica Scarlattija i Silviusa Leopolda Weissa.

Nakon njega je, na koncertu koji su snimale i kamere Hrvatske televizije, uslijedilo tumačenje kantate Correa nel seno amato Alessandra Scarlattija u kojem im se pridružila njihova cijenjena suradnica, mlada hrvatska mezzosopranistica, nova zvijezda svjetskih koncertnih podija Renata Pokupić.

U njoj je osvajala svojim lijepim glasom, tamnog timbra u svim dijelovima širokog registra, dok se u tumačenju Scarlattija činio da ove odlike sadržava samo u gornjim lagama i da je mezzosopranistica koja nema razvijene dubine.

Kod Scarlattija joj je nedostajalo dikcije, dok je kod Vivaldija ona bila izraženija.

Na kompaktnim pločama zabilježene su njegove majstorske i osebujne interpretacije skladbi Beethovena, Schumanna, Chopina, Čajkovskog, Prokofjeva, Ravela, Liszta, Skrjabina, Haydna, Scarlattija, Brahmsa, Mozarta, Bacha, Musorgskog.

Moš mislit kako bi glavna junakinja razmišljala o potpisu ugovora da je frajer profesor zemljopisa, knjigovođa ili kotlokrpa, makar i Scarlattija svirao u sumrak

Uvježbavali smo djela poznatih kompozitora: Scarlattija, Dvoržaka, Branka Stareka, Gershwina, Prohaske, Renata Buia..., a naučili smo svirati i popularne zabavne melodije, koje rado izvodimo na koncertima.

Ludlum je karijeru počeo u kazalištu gdje je radio kao glumac i producent, sve dok 1971. godine nije objavio svoju prvu knjigu " Nasljedstvo Scarlattija ".

U prvom dijelu recitala Ida Gamulin predavala je djela trojice velikih skladatelja i vršnjaka (rođenih 1685.) Domenica Scarlattija, Johanna Sebastiana Bacha i Georga Friedricha Händela, a u drugom, manje poznatu Rossinijevu glasovirsku glazbu iz kasnog razdoblja majstorova pariškog stvaralaštva te prvi put u Zagrebu izvela djelo Igora Kuljerića temeljeno na Rossinjevoj melodiji.

Tumačenje glasovirom djela Scarlattija, Bacha i Händela izazovna je i zahtjevna zadaća.

Na koncertu će biti predstavljen i novi kompilacijski CD s djelima Bacha, Scarlattija, Schuberta, Chopina i Scriabina zabilježenih na koncertima u Hrvatskom glazbenom zavodu 2002. i 2006.

Bacha, Domenica Scarlattija, Franza Liszta i Roberta Schumanna, u izdanju etikete Albany Records, te dva CD-a - Schumann Salon i Beethoven Quintets koja bilježe izvedbe na fortepianu.