Tu možemo spomenuti još i 60 - 70 tisuća katolika koji žive u Banatu (zovu ih banatski Bugari, a dijele se u dvije skupine: pavline, koji su došli prije tisuću godina, i unijate, koji su u Bugarskoj posljednjih 150 godina), tri do šest tisuća Židova (uglavnom Sefardi, koji su prije 500 godina tu došli iz Španjolske) i mali broj protestanata.

Sefardi i Aškenazi, braćo Židovi, Nećete u Jasenovac već u Maksimir...

Etnografski se danas razlikuju tri glavne skupine: Aškenazi, Sefardi i tzv. istočne zajednice.

Aškenazi i Sefardi naziv su dobili po zemlji koja ih je najviše obilježila tijekom duge migracijske povijesti (na hebrejskom jeziku Njemačka se naziva Aškenaz, a Španjolska Sfarad).

U Hrvatskom je kulturnom centru u Sarajevu predstavljen Zbornik o Frani Petriću, a u Jevrejskoj je općini prof. Ivana Burđelez održala predavanje na temu " Dubrovnik i sefardi ".

Židovski problem, dakle, mora se promatrati kroz višestruku optiku zapadno i istočno židovstvo, europsko i izvaneuropsko, aškenazi i sefardi, tradicionalisti i reformisti.

Sam popis kruhova koje knjiga spominje bio bi opsežno štivo: srednjoeuropske delicije i orijentalna peciva, suhi mornarski dvopek i tvrdi vojnički kruh, slatki pan di Spagna (kod nas: ' patišpanja ') kojeg su Sefardi, bježeći iz Španjolske, odnijeli sve do Sarajeva i dalje, poseban dvopek od rogača koji su davali galijotima jer je " od njega izmet ostaje posve suh i tvrd ", pa se potpalublje može lako počistiti, bez odvezivanja zatočenika i riskiranja njihove pobune: " Nečistoća bi se lako skupila i gurnula metlom u more a da pritom ne ostavi traga za sobom.

Nakon španjolske rekonkviste i protjeravanja Židova iz Španjolske i Portugala u 16. stoljeću, mnogi su Židovi - Sefardi - našli utočište u Dalmaciji.

Većina Židova u Hrvatskoj bili su aškenazi, a tek manji dio sefardi (najviše u Dalmaciji), dok je u istočnijim krajevima Jugoslavije prevladavalo sefardsko židovstvo.

1922. u Zagrebu je osnovano društvo Narodni rad, židovskih asimilanata i anticionista u Hrvatskoj, pod vodstvom pisca i knjižara dr. Mirka Breyera. 1925. osnovana je samostalna ortodoksna židovska općina u Zagrebu, a sljedeće godine i sefardi istupaju iz Židovske općine i stvaraju vlastitu.

Ne zaboravimo da i unutar samog židovstva postoje dvije skupine, sefardi i aškenazi, koji također predstavljaju dva različita svijeta.

Duh tolerancije, koji nije ostao ovjekovječen samo na spomeniku, nego je omogućio da su proganjani Sefardi baš u Dubrovniku našli utočište.

Kako pričati o specifičnostima židovskoga plesa kada nema dovoljno građe, ne postoje zapisi, slike, kad su sjećanja vezana uz različita područja i utjecaje, gdje se stoljećima živjelo uz druge kulture, pa se već sefardi međusobno dijele i razlikuju, da i ne uspoređujemo s hasidima

Priča u sebi nosi rušenje krutih i nasljeđenih tradicija te običaja da se Sefardi vjenčavaju isključivo sa svojima kako ih ne bi stigla kletva i prokletstvo njihovih

Poput Europljana u izumiranju, putopisne knjige Karla Markusa Gaussa koji esejima o raznolikosti europskih manjina (Sefardi iz Sarajeva, Kočevski Nijemci, Arbereši, Lužički Srbi, Arumunji) čitateljima približava svu raznolikost Europe, njenu multietničku i multikulturalnu složenost, tako i nizozemski sociolog, povjesničar i publicist Geert Mak putopisima po Europi populistički zapisuje ključna razdoblja povijesti dvadesetog stoljeća Staroga kontinenta.

O tome da se Sefardi, Falaši ili Jemeniti npr. sele u Njemačku, da ne govorim.

Stoljeće poslije stigli su u Bosnu i Sefardi, španjolski Židovi, koji su po Davidu Kahmiju bili u čitavom Otomanskom Carstvu " najbolji reprezentanti tolerancije među ljudima i narodima ".

Ako je sevdah, kao naslijeđe koje su u bosanske gradove donijeli sefardi iz Španjolske, izvođeno na bečkome dvoru, a zadnjih godina i po cijelome svijetu, onda valjda više ne treba ništa dokazivati...

Druga grana Židova poznata je kao Sefardi (Sephardi), u hebrejskom označava Španjolca, njih ima danas u Španjolskoj, Portugalu, Sjevernoj Americi i na cijelom području gdje se nekad prostiralo Tursko Carstvo, kamo su se odselili nakon progona iz Španjolske.

2 nadeem: 20:46 03.01.12 ' _______________________________ Bez namjere da ikoga ili ičiju vjeru vrijeđam, odgovori mi na pitanje, koliko bogova ima?? - reći ćeš samo je jedan bog, i ja ću reći da je samo jedan, vidiš da vjerujemo u istoga, samo ga drugačije zovemo.... zato jednostrano govoriti da je Kur ' an ispravan, a Biblija ili recimo indijske Vede nisu je glupa tvrdnja koja nema temelja...... osobno sam proučio mnoge vjerske knjige kao i porijeklo i običaje mnogih naroda, stoga mogu reći da većina knjiga ukoliko se gleda s distance govore o istome, o vrhovnome biću, stvoritelju, bez obzira da li se zvao Jahve, Bog, Alah, Buda, ili netko treći.... značajna razlika je u Talmudu koji ima izrazito negativan stav prema svim drugim narodima bez obzira na vjeru, odnosno sve druge izuzev Židova smatra životinjama koje imaju ljudski oblik da Židovima bude ugodnije nego da ih služi životinja koja izgleda kao životinja, ovdje bih opet podijelio Židove na one sefardskog porijekla koji su daleko sekularniji, time prihvatljiviji, i Židove aškenjaze koji su slijepi sljedbenici Talmuda, samim time opasni za druge vjere..... na žalost većina predsjednika Izraela su aškenjazi koji imaju političku i financijsku moć u rukama, bez obzira što su sefardi brojniji, ovo često dovodi do tenzija u samome Izraelu o kojima ćemo na žalost, zahvaljujući kupljenim medijima, rijetko čitati na " zapadu " prikaži cijeli komentar

i ti izvrćeš i skačeš sam sebi u usta, vidi si post dolje to nije potpuno točno jer ovaj neznalica kaže da su sefardi u većini ti aškenjazi liče na sve, azijate, turčine, ruse, pa i na nas doplazili su odsvakuda, pa i iz amerike u koju su se useljavali već prije dvjesto, tristo godina

Kako su Židovi tada živjeli u međusobno udaljenim svjetovima, s vremenom su nastale razlike u hebrejskom jeziku kojim su se služili sefardi (Španjolska i potom Osmansko carstvo), aškenazi (Srednja i Istočna Europa) i jemenski Židovi.

Naslijedili smo duh tolerancije koji je omogućio da proganjani Sefardi baš u Dubrovniku nađu utočište.

... netanjahu, barak i sl..... sve odreda hazarski židovi... zapravo potomci etničkih turkmena koji su primili judaizam u 9. st. iz, e to je upravo misterij, apsolutno nejasnih razloga.... to je dakle povijesna enigma.... dakle, ovi ljudi sa semitskim židovima imaju isto onoliko zajedničkog koliko hrvati imaju s eskimima... od tih 12 izgubljenih židovskih plemena, potomaka je relativno malo (sefardi) u usporedbi s ovim drugima (aškenazi), koji su predominatna židovska etničko-vjerska podsekta... prikaži cijeli komentar

mogli su jedino sa svojim obiteljima stanovati izvan zidina (iznimka su bili ' žudjeli '/židovi sefardi/koje je republika primila kad su prognani iz španjolske i portugala i nastanila ih u žudioskoj ulici i getu na pelinama s ograničenim kretanjem izvan dopuštene zone).

23.03.2013. u 07:06 h ploto " TM " je napisao/la: 22.03.2013. u 09:24 h Alfons_x je napisao/la: Činjenično iako u izraelu većinu čine Židovi Sefardi..... stvarnu političku, vojnu i ekonomsku moć u rukama drže manjinski aškenjazi za koje se već po fizionomiji lica vidi kako NE MOGU biti pripadnici semitskog naroda (neki govore o hazarskom porijeklu ovih " židova " i prelasku na judaizam) To je potpuno točno

U studiji su sudjelovali Židovi iz tri najveće zajednice u dijaspori: aškenaški Židovi Evrope, Sefardi i Mizrahimi iz Sirije, Irana i Iraka.

Činjenično iako u izraelu većinu čine Židovi Sefardi..... stvarnu političku, vojnu i ekonomsku moć u rukama drže manjinski aškenjazi za koje se već po fizionomiji lica vidi kako NE MOGU biti pripadnici semitskog naroda (neki govore o hazarskom porijeklu ovih " židova " i prelasku na judaizam) Između ove dvije skupine vlada veliki animozitet pa čak i segregacija u vidu odvojenih škola, autobusa u pojedinim mjestima (pazite govorim o židovima, autohtonim i došljacima odnosno cionistima) Dok su Sefardi za suživot sa svojim susjedima, mir i diplomatske odnose s Iranom i ostatkom svijeta, do tada krvoločni aškenjazi (cionisti) izrađuju planove napada, prijete....

Jako si aktivan na topicima o islamu i Izraelu pa bi bilo dobro da vladaš pojmovima kao što su sefardi i aškenazi

Sefardi su se naselili u Fezu, Rabatu, Meksenu, Tetuanu, Larachiju, Alkazarkiviru, to jest u svim velikim gradovima ove sjevernoafričke zemlje.