DHMZ, 20. 1. 2012. - Andrija Mohorovičić jedan je od najznamenitijih hrvatskih znanstvenika svih vremena, te svjetski velikan seizmologije i geofizike.

Ukupno je referirano 112 priopćenja iz povijesti prirodoslovnih istraživanja, meteorologije, fizičke oceanografije, seizmologije, kemije tla, voda i atmosfere, geografije, geologije, paleontologije, biologije kopna i mora te zaštite prirode i okoliša.

Od velikih seizmologa još se ističu John Milne, Beno Gutenberg, Charles Richter, a među ljudima istaknutim za razvoj seizmologije zasluženo mjesto ima i jedan Hrvat.

Na diplomskom studiju predaje kolegije Seizmologija, Spektralna analiza, Odabrana poglavlja geofizike, Inženjerska seizmologija, Geofizički praktikum i Seminar iz seizmologije.

Neki su geofizičari stručnjaci za područje fizike čvrstog dijela Zemlje, čija su istraživanja i rad usmjereni na probleme seizmologije, seizmotektonike, geologije, Zemljina magnetskog polja, sile teže itd.

Uz kompetencije koje se stječu na preddiplomskoj razini, diplomski studijski program studentima nudi temeljito teorijsko i praktično upoznavanje osnovnih geofizičkih struka (meteorologije, fizičke oceanografije, seizmologije, geomagnetizma i aeronomije) te osposobljenost za početak znanstveno-istraživačkog rada u području odabrane discipline: meteorologije i fizičke oceanografije ili seizmologije i fizike čvrste Zemlje, kao i upis doktorskog studija.

Nakon završenog doktorskog studija fizike (smjer: geofizika), studenti će steći kompetencije potrebne za početak ili nastavak znanstvene karijere u područjima meteorologije, fizičke oceanografije, seizmologije te geomagnetizma i aeronomije.

Za studij s naglaskom na seizmologiju, kolegiji kao što su teorija elastičnosti, osnove fizike unutrašnjosti Zemlje, napredni kolegiji seizmologije te inženjerska seizmologija, su preduvjet.

Iste je godine započelo u Državnom arhivu u Rijeci i istraživanje rodoslovlja obitelji Mohorovčić kojoj, pored istaknutog velikana seizmologije 20. stoljeća, pripadaju i druge ugledne osobe hrvatske kulture i znanosti.

Naslovi prate interese svojeg/ih prethodnog/ih vlasnika na području matematike, fizike, meteorologije i seizmologije, ali isto tako pokazuju pripadnost općem intelektualnom kulturnom krugu svojeg vremena.

Unatoč napretku seizmologije i novim saznanjima, teško je predvidjeti pojavu potresa i njegove posljedice. prikaži cijeli opis

Umro je znanstvenik profesor doktor Andrija Mohorovičić, član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti, jedan od utemeljitelja moderne seizmologije.

Bio je u Zagrebu općepoznata i poštovana ličnost, a svojim znanstvenim radovima na području seizmologije došao je na svjetski glas, te se danas smatra u svijetu jednim od utemeljitelja moderne seizmologije.

Andrija Mohorovičić istaknuti je hrvatski znanstveni djelatnik na području meteorologije i seizmologije, s kraja 19. i početka 20. stoljeća.

Tako je ušao u povijest svjetske seizmologije i postao, po mome mišljenju, najveći hrvatski znanstvenik svih vremena.

Isto tako, spada među najznamenitijie hrvatske znanstvenike, svjetske velikane seizmologije i geofizike.

Glavni je istraživač na jedinom znanstvenom projektu iz seizmologije u Hrvatskoj (Seizmičnost Hrvatske), a sudjeluje u izvođenju brojnih međunarodnih znanstvenih projekata.

ANDRIJA MOHOROVIČIĆ (1857 - 1936) Geofizičar, istaknuti hrvatski znanstveni radnik na području meteorologije i seizmologije.

Početkom 20. stoljeća Mohorovičićev znanstveni interes okreće se isključivo problemima seizmologije.

Riječ je o jednom od najvećih postignuća u području seizmologije svih vremena, a za njega je zaslužan Andrija Mohorovičić, seizmolog i izniman znanstvenik rođen u Voloskom.

Google je svoj logotip danas posvetio osnivaču moderne seizmologije, hrvatskom znanstveniku Andriji Mohorovičiću, povodom 156. godišnjice njegovog rođenja.

Još otprije na srcu mu leži briga o tome kako zgrade učiniti što sigurnijima od potresa, dapače smatra to jednim od glavnih zadataka seizmologije: Jedan je dakle od najvažnijih zadataka sizmologije, da prije svega teoretski prouči, kako djeluje gibanje zemlje na zgrade, te da na osnovu rezultata toga proučavanja i na osnovu iskustva kod raznih katastrofalnih potresa pokaže putove i načine, kako se imaju graditi zgrade po mogućnosti otporne protiv potresa....

Time je utro put važnoj primjeni seizmologije, u skladu s onim što je zapisao 1913. godine: Zadatak je seizmologije, da prouči unutrašnjost zemlje i da nastavi ondje, gdje geolog prestaje, a ima u modernim seizmografima neku vrst dalekozora, kojim može posmatrati najveće dubine... Doista, današnja se geologija umnogome oslanja na rezultate seizmoloških studija te se može ustvrditi da gotovo sve što znamo o građi i fizikalnim svojstvima unutrašnjosti Zemlje dublje od nekoliko stotina metara zahvaljujemo interpretaciji seizmoloških podatka.

Ona se bavi proučavanjem procesa u atmosferi - za razliku od seizmologije koja se bavi procesima unutar zemaljske kugle.

Zagrebački Veliki potres doživio je i Đuro Pilar, a to ga je potaklo na proučavanje seizmologije, što je dovelo do njegova djela o tekućoj Zemljinoj unutrašnjosti i tankoj čvrstoj kori.

Stručne spoznaje i i iskustva stečena u svakodnevnom rješavanju najrazličitijih problema iz domene mehanike tla, mehanike stijena, geologije, hidrogeologije, geofizike, seizmologije i najčešće područja u kojima se te znanosti isprepliću, djelatnici Geotehničkog studija redovito objevljuju na stručnim skupovima u zemlji i izvan nje.

Na postdiplomskom studiju geofizike organizirao je i izvodio nastavu kolega iz seizmologije i fizike Zemljine unutrašnjosti.

Skoko na dodiplomskoj nastavi iz područja su seizmologije, Zemaljskog magnetizma i fizike Zemljine unutrašnjosti, a većinu njih uveo je i uhodao.

Trenutno radim na proučavanju magnetskoga polja Zemlje u sklopu diplomskoga rada na studiju seizmologije Geofizičkoga odsjeka PMF-a u Zagrebu.

Diplomski studijski program studentima nudi temeljito upoznavanje osnovnih geofizičkih struka, (meteorologije, fizičke oceanografije, seizmologije, geomagnetizma i aeronomije) te osposobljenost za početak znanstvenoistraživačkoga rada u području odabrane discipline: meteorologije i fizičke oceanografije ili seizmologije i fizike čvrste Zemlje, kao i upis doktorskoga studija.