5. Potrebne mjere za suzbijanje seksualnog nasilja i pomoć i podršku žrtvama

Izlaganje " Važnost koordinacije stručnjaka u radu sa seksualno zlostavljanom djecom " održala je prof. dr. sc. Gordana Buljan Flander, ravnateljica Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba, Sanja Brajković s Pučkog otvorenog učilišta " Korak po korak " održala je izlaganje " Osvrt na fokus grupe s djecom: Što kažu djeca? ", prof. dr. sc. Aleksandar Štulhofer, s Filozofskog fakulteta u Zagrebu, izlaganje " Seksualni odgoj i prevencija seksualnog nasilja ", sutkinja za mladež Lana Petö Kujundžić izlaganje " Procesuiranje i kažnjavanje počinitelja kaznenih djela protiv spolne slobode kad su djeca žrtve ", dr. sc. Bruna Profaca s Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba " Što seksualno zlostavljano dijete treba nakon razotkrivanja? ", Marijana Valjan-Harambašić iz MUP-a " Uloga policije u prevenciji seksualnog nasilja nad djecom " te prof. dr. sc. Marina Ajduković s Pravnog fakulteta u Zagrebu " Smjernice za planiranje, provedbu i evaluaciju prevencijskih i tretmanskih programa zaštite djece od (seksualnog) nasilja ".

Broj prijava seksualnog nasilja je, kao što vidimo iz procjena o brojkama, izuzetno nizak, a ovisi o čitavom nizu faktora.

Neki od razloga neprijavljivanja seksualnog nasilja leže u širokom društvenom kontekstu, koji je kontaminiran postojanjem tipičnih mitova i predrasuda vezanih uz seksualno nasilje.

Ustanovljavanje sustavnih i učinkovitih mehanizama zaštite i pomoći žrtvama seksualnog nasilja.

Kazneni postupak generalno je neosjetljiv prema žrtvama seksualnog nasilja.

Usprkos uvriježenom vjerovanju da silovanje na spoju/u vezi nije ozbiljno i teško djelo, većina stručnjaka/inja, kao i istraživača/ica se slaže kako i ovaj oblik seksualnog nasilja može biti jednako traumatizirajući kao i svaki drugi oblik, a možda i jači s obzirom da uvijek uključuje osjećaj izdaje i potpuni gubitak povjerenja u blisku osobu.

Achnas Svevremeni film o mladoj djevojci i njezinoj majci koje žive na indonezijskoj obali u svijetu seksualnog nasilja i napuštenosti.

53 % muškaraca požalilo se na stres zbog posla 36 % muškaraca smatra da je ženina glavna uloga brinuti o kućanstvu i kuhati 29 % ih smatra da je hranjenje, kupanje i mijenjanje pelena majčin posao 20 % smatra ih da muškarac ima zadnju riječ kod donošenja odluka o kućanstvu 6 % muškaraca u Hrvatskoj smatra da bi žena trebala trpiti nasilje kako bi održala obitelj na okupu 12 % muškaraca smatra da postoje situacije u kojima žena zaslužuje batine 32 % ih smatra da je muškarcima seks potrebniji nego ženama 25 % smatra da muškarci ne razgovaraju o seksu, već ga jednostavno prakticiraju 34 % ih smatra kako su muškarci uvijek spremni za seks 31 % ih nikada ne bi imalo gay prijatelja 62 % posto ih smatra da ako želiš biti pravi muškarac, trebaš biti snažan 16 % Hrvata smatra da je ženin posao da se pobrine da ne ostane trudna 12 % muškaraca bi se razbijesnilo da ih žena zamoli da stave kondom 92 % ih smatra kako bi muškarac i žena trebali zajednički odlučiti koju kontracepciju će koristiti 63 % muškaraca u Hrvatskoj osjećalo bi se neugodno u društvu homoseksualaca 63 % muškaraca u Hrvatskoj osjećalo bi sram da im je sin homoseksualac 93 % Hrvata razgovara s partnericom o osobnim problemima 61 % muškaraca obavlja kućanske poslove 93 % muškaraca zadovoljno je s trenutnom podjelom kućanskih poslova i zaduženja 77 % muškaraca osjeća seksualno zadovoljstvo s trenutnom partnericom (dok 78 % žena isto osjeća s trenutnim partnerom) 54 % muškaraca nije bilo prisutno tijekom rođenja posljednjeg djeteta, 28 % ih je bilo negdje na bolničkim hodnicima, a samo 17 % u rađaonici sa suprugom ili partnericom 92 % muškaraca pratilo je suprugu pri odlascima s bebom pedijatru 63 % muškaraca prijavilo je da vrši svakodnevnu njegu beba (dok je samo 17 % žena prijavilo kako im partner pomaže svakog dana) 76 % muškaraca s djecom se igra 45 % muškaraca djeci kuha 52 % mijenja mališanima pelene 42 % muškaraca redovito pije alkohol (i 24 % žena), odnosno pet ili više pića za redom barem jednom mjesečno 11 % muškaraca testiralo se na HIV i samo 9 % žena 20 % muškaraca kazalo je da su im partnerice jednom abortirale tj. namjerno prekinule trudnoću (dok je istovremeno to priznalo 27 % žena) 72 % Hrvata zadovoljno je svojim tijelom 74 % smatra da imaju zbog čega općenito biti ponosni 65 % muškaraca kaže da ima dobar seksualni život 6 % smatra ih da njihov život nikome nije od nikakve koristi 16 % muškaraca u Hrvatskoj osjeća se inferiorno kada je u društvu prijatelja 33 % muškaraca u Hrvatskoj ponekad se osjeća depresivno 5 % muškaraca barem je jednom u posljednjih mjesec dana pomislilo na samoubojstvo 33 % muškaraca u Hrvatskoj barem je jednom u životu bilo agresivno prema partnerici (dok je istovremeno 38 % žena potvrdilo da su barem jednom bile fizički napadnute od partnera) 9 % muškaraca u Hrvatskoj počinilo je barem jednom akt seksualnog nasilja nad nepoznatom ženom u životu, a 4 % ih je bilo seksualno nasilno prema partnerici (barem jednom u životu) 1 % muškaraca u Hrvatskoj bilo je seksualno nasilno u posljednjih godinu dana i to prema partnerici ili supruzi 36 % Hrvata sudjelovalo je u pljački 18 % Hrvata sudjelovalo je u tuči 11 % muškaraca u Hrvatskoj posjeduje vatreno oružje 18 % muškaraca bilo je uhićeno 6 % Hrvata bilo je u zatvoru 12 % muškaraca spavalo je s prostitutkom (od čega 11 % s ženskom prostitutkom, dok nitko nikada nije koristio usluge muške prostitutke ili transvestita; čak 5 % muškaraca sumnja da je prostituka bila maloljetna, a čak 8 % ih sumnja da je prostitutka prisiljena na taj posao ili trgovana iz neke druge zemlje) 81 % muškaraca u Hrvatskoj smatra da je bavljenje prostitucijom osobna odluka svake osobe, 67 % ih smatra da je to nemoralno 6 % muškaraca smatra da nema ništa loše u tome da djevojke mlađe od 18 godina rade kao prostitutke 90 % muškaraca u Hrvatskoj poštuje prava žena 12 % muškaraca smatra da žena ponekad zavređuje da je se istuče 97 % muškaraca upoznato je sa zakonom protiv nasilja nad ženama te ih 85 % smatra da žene tim zakonom nisu dovoljno zaštićene 33 % muškaraca barem je jednom u životu bilo agresivno prema partnerici

Potaknute/ti ovom situacijom odlučile/li smo pokrenuti ove akcije jer smatramo da bi uvođenje edukacija koje bi za cilj imale prevenciju seksualnog nasilja trebale biti sustavno obrađivane kroz nastavne kurikulume.

Centar za prevenciju, istraživanje i suzbijanje seksualnog nasilja i žensku seksualnost Ženska soba publicirao je vježbanku, odnosno radnu bilježnicu, Kreacija spola? roda? o kreiranju pojmova spola i roda na društvenom i individualnom nivou.

19. Podržava li Vaša stranka osnivanje i financiranje centra za žrtve seksualnog nasilja koji će biti usko specijaliziran za pružanje pomoći i podrške takvim žrtvama?

Ministarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti kao koordinator na nacionalnoj razini u suradnji s Uredom za ljudska prva, Uredom pravobraniteljice za djecu, Uredom UNICEF-a u Hrvatskoj, Koordinacijom udruga za djecu usvojilo je Akcijski plan provedbe Kampanje Vijeća Europe za zaustavljanje seksualnog nasilja nad djecom.

S obzirom na važnost koju UNDP pridaje borbi protiv nasilja nad ženama, Clark će 21. siječnja prisustvovati potpisivanju projekta vrijednog 175.000 američkih dolara, kojim se želi pomoći žrtvama seksualnog nasilja u Domovinskom ratu u ostvarivanju njihovih prava.

Sliškovićka između ostaloga piše: Kao što danas osjeća da se treba boriti za prava drugačije seksualne orijentacije, na poziciji državnog službenika prioritetno bi bilo da se na isti način založila za žrtve seksualnog nasilja. Pusićka joj je odgovorila da njeno pismo nije dobila, da će ih primiti, da je u siječnju bila zauzeta referendumom, a mediji su prenijeli i to da je dodala kako očekuje od članica udruge da one kao žrtve nasilja imaju solidarnosti sa svim drugim žrtvama ili potencijalnim žrtvama nasilja te očekujem da budu u prvim redovima na Split Prideu.

Navedeno istraživanje je provedeno 2005. na uzorku od 1.491 žene i dalo je uvid u rasprostranjenost seksualnog nasilja.

Seksualno uznemiravanje/napastovanje je jedan od najčešćih oblika seksualnog nasilja, koji se najlakše tolerira i za koji većina zakonodavstava nema mehanizam sankcioniranja.

Maja Mamula je nagradu dobila za svoj rad kojim je ostvarila značajan doprinos afirmiranju problema rodne ravnopravnosti i zaštiti ženskih ljudskih prava, prije svega suzbijanju seksualnog nasilja.

Godine 2003. pokrenula je specijaliziranu organizaciju civilnog društva koja se bavi isključivo problematikom seksualnog nasilja " Ženska soba - Centar za seksualna prava ".

Ovim putem obaviještavamo sve zainteresirane da će Ženska soba tijekom ožujka provoditi trening za volontere/ke Centra za žrtve seksualnog nasilja u trajanju od 26 sati.

U Centru za žrtve seksualnog nasilja znamo da može biti vrlo teško započeti razgovor o proživljenom iskustvu i zbog toga smo ovdje kako bi Vas saslušale kad se budete osjećale spremno za razgovor.

Nove spoznaje o razmjerima traume seksualnog nasilja dovela su do toga da se promijenio zakon, a djeca i žene izborili su pravo na nepovredivost svoje seksualne autonomije.

Krenuvši od roditelja, škole, konflikata, srama, dosade, komplekasa, preko sveprisutnog pitanja Što me ovo snašlo? i flerta, zaljubljenosti, ljubavi, ljubomore, telefoniranja, kompjutora u službi seksa, samozadovoljavanja, polucije, poljubaca, milovanja, petinga pa sve do odluke reći da ili ne te erogenih zona, orgazma, nevinosti, poza, homoseksualnosti, oralnog seksa, analnog seksa, zadovoljstva, trudnoće, produžetka ljudske vrste, sredstava za kontracepciju, abortusa, spolnih bolesti, side, seksualnog nasilja i incesta... zabavno kazališno iskustvo koje će mladima odškrinuti vrata prema skrivenim područjima objasnivši im što ih čeka iza njih.

Osim toga, ostvaren je još jedan, izuzetno važan korak ustanovljena je Regionalna mreža protiv seksualnog nasilja, koja uključuje 18 nevladinih organizacija iz svih spomenutih zemalja, a koja planira sa nastavkom i intenziviranjem zajedničkog rada na prevenciji i suzbijanju seksualnog nasilja, kao i zaštiti žrtava.

Osobe koje su preživjele čin seksualnog nasilja često skrivaju to od drugih iz mnogo različitih razloga.

Navedene su tri kategorije promjena vezanih uz prijedlog zakonskih promjena, promjene u zaštiti žrtava seksualnog nasilja, te prijedlozi razvoja prevencijskih programa.

U Hrvatskoj su najčešće žrtve seksualnog nasilja žene i djevojke u dobi od 15 do 24 godine, a najbolji način borbe protiv seksualnog nasilja jest učinkovit kazneni progon počinitelja, poručeno je danas s okruglog stola " Ukidanje stereotipa i diskriminacija žena - seksualno nasilje u zakonskim procedurama u Hrvatskoj ".

Ispitivanjem u SAD-u na 796 studenata, utvrđeno je da je 19 % žena i 8,6 % muškaraca bilo žrtvom seksualnog nasilja, od čega na incest otpada 28 % žena i 23 % muškaraca.

Osim toga, Udruga je tijekom 2011., 2012. i 2013. godine održala radionicu " Prevencija seksualnog nasilja " - doprinos Kampanjei Vijeća Europe " Jedno od pet " u 15 gradova, gdje su redovito sudjelovali CAP timovi i na taj način bili dodatno educirani i osnaženi u preventivnom djelovanju u svojoj lokalnoj sredini.

Nakon svega možemo zaključiti kako nam za sada dostupni podaci policije, Državnog odvjetništva i sudova tek ukazuju na trend kaznenih djela seksualnog nasilja, a ne na stvarne brojke.