U ovoj knjizi poznati povjesničar i publicist Roberto de Mattei progovara o značajnim i aktualnim stvarnostima današnjice: sekularizaciji, diktaturi relativizma, relativizmu u međunarodnim institucijama, perspektivama laicizma i religije u Europi, a sve to podcrtava govorom o značenju, mjestu i ulozi kršćanske odgovornosti.

Velik dio predavanja usmjerio je prema glavnom problemu današnjeg vremena sekularizaciji, odnosno sekularnom svijetu u kojem živimo.

Ustavno određena kao sekularna država, njene kleptomanske elite mazohistički traže pokoravanje stada vrhovnom pastiru koji u gostinskoj sobi drži prodiku domaćinu o sekularizaciji i potrebi netolerancije spram istospolnih zajednica.

Moj je dojam da kada usporedimo podatke iz cijelog svijeta, oni još uvijek daju zapanjujuće jako pokriće zagovarateljima teze o sekularizaciji.

Ta činjenica da je mnogo mladih uključeno u pastoralni rad s mladima u suprotnosti je s razmišljanjima nekih mislioca koji su proricali slabljenje i nestajanje religije u zemljama koje su napredovale u sekularizaciji.

Dvadeseti vek, vek paradoksa u kome je pored fenomenalnog razvoja nauke i tehnike, shvatanja religioznosti kao privatne stvari i sekularizaciji države, došlo do vraćanja srednjovekovne uloge poglavaru Katoličke crkve u svetskoj politici i ulaska religije u politiku kroz širom otvorena vrata. (3) Reč je o novoj stvarnosti, o spoju politike i religije i u sklopu toga nastanka velikog broja fundamentalnih religiozno-političkih organizacija različitih profila. Opus Dei, u prevodu Delo Božije, je naziv tajne, konzervativne i elitističke katoličke organizacije sveštenika i laika sa središtem od 1946. u Rimu, u luksuznoj Ecriva-Villa Tevere, osnovane po zvaničnim aktima 2. oktobra 1928. godine.

Ako je Bog u-ograničenosti ljudskoga uma-mrtav, onda nema više optimističkoga naboja u masama, koji proizlazi iz kategorije spasenja i bezsmrtnosti, stoga su mase u sekularizaciji izgubile oslonac i prestale su gledati u budućnost pune ufanja.

Razmišljanja o Liturgiji i sekularizaciji, koje je ujedno i tema novoga broja, imaju za cilj da sekularizacijski tragovi, prisutni u našim slavljima, budu uočeni i prosuđivani iz eklezijalnog i teološkog gledanja, a ne samo iz potrebe da vjera Crkve po liturgiji bude prisutna i privlačna u javnome životu, ističe urednik.

No, stručnjaci smatraju izglednijim da će Europa slijediti trend »povratka religioznosti« prisutan u ostatku svijeta, nego da će svijet slijediti Europu u sekularizaciji.

Zanimljiva je medijska kampanja pokrenuta u Velikoj Britaniji koja cilja na nereligiozne osobe i one koji se kao takvi (ateisti ili agnostici) namjeravaju izjasniti u nadolazećem popisu stanovništva ove europske zemlje; a čak je i za Britance izgleda bila prevelik korak k sekularizaciji kada se u društvu koje se opako protivilo nedavnom posjetu Benedikta XIV masovnim prosvjedima spomenuta reklama zabranila u metroima daleko najuočljivijem i najidealnijem mjestu u multimilijunskoj metropoli za oglašavanje.

Nakon prošlog, desetog ovogodišnjeg, broja liturgijsko-pastoralnog lista Živo vrelo kojemu je tema bila Liturgija i sekularizacija, novi broj nastavlja promišljati o sekularizaciji u liturgiji progovarajući o liturgijskoj glazbi.

Vatikanski lobi svoj smanjeni utjecaj pripisuje sekularizaciji.

Za nekoliko godina gotovo da ni neće biti većih razlika između europskih zemalja, jer će sve imati iste probleme zahvaljujući ubrzanoj sekularizaciji i divljoj duhovnosti na ogromnom tržištu koje se stalno povećava.

Hrvatska zaista ništa ne gubi na svojoj sekularizaciji ako za izborni predmet nudi svjetonazorski predmet religijske organizacije za pripadnost kojoj se odredilo osamdesetak posto pučanstva.

13. Ujedinjeni katolički kršćanski svijet (prije 16. stoljeća) nije bio okužen tragičnim religijskim ratovima kršćana protiv kršćana što je za uzvrat vodilo Prosvijetiteljstvu, u kojem je čovjek odbacio licemjerstvo međukršćanskog ratovanja i odlučio biti indiferentan prema religiji radije nego da joj dozvoli da mu ona vodi život. 14. Katoličanstvo je sačuvalo (do najširih razmjera) elemente misterija, nadnaravnog i svetog u kršćanstvu, na taj način se suprostavljajući sekularizaciji, gdje djelokrug religijskog u životu postaje uvelike ograničen.

Naciju se sada prikazuje kao zastarjelu i što je još važnije kao protivnu univerzalnim ljudskim vrijednostima, a jednako loše prolaze i vjerske zajednice, koje je zalažući se za slobodu savjesti, a unatoč snažnoj sekularizaciji, tradicionalni liberalizam ipak čuvao.

Dr. Željko Mardešia održao je predavanje o sekularizaciji društva i obitelji, istieuai kako su uzroci sekularizacije urbanizacija, industrijalizacija, pluralizam i produktivnost kao mjera vrijednosti.

Možda po stavu pape Benedikta o sekularizaciji treba izopćiti sve građane Hrvatske iz vlastite države, odnosno oni sami sebe ako ne žele biti članovi Katoličke crkve.

Pa i pastoralni teolozi danas govore o sekularizaciji, ali i povratku vjere, iako se religija u postmoderni posve transformira.

U određenom smislu, radi se o sekularizaciji države radi očuvanja " šerijata ", to jest kanonskih normi u crkvi. prikaži cijeli komentar

Spremić s historiografskog stajališta misli o sekularizaciji jer sam kao i Goran primijetio da se gosp.

Ovo pitanje postavljaju stručnjaci kad govore o sekularizaciji da bismo saznali odgovore na neka njihova pitanja, porazgovarali smo s dr. Edwinom Hernandezom, sociologom koji ima doktorat Sveučilišta Notre Dame i predaje na Sveučilištu Andrews u Sjedinjenim Američkim Državama.

Iako zastupamo odvojenost crkve od države, visoki čelnik IRLA-e je apelirao da ne dopustimo sekularnom društvu da nas predvodi. Kada vjera postaje svjetovna, vjerujem da je tada vjerska sloboda u najvećoj neprilici, jer dopušta sekularizmu da definira što vjeroispovijesti trebaju vjerovati, rekao je Lotz sudionicima kongresa. Kada dopustimo sekularizaciji naše vjere na nadmaši transcedentno, vjera gubi svoje značenje, dodao je Lotz.

Pozvao je vjernike da ne podlegnu sekularizaciji.

No, stručnjaci smatraju izglednijim da će Europa slijediti trend »povratka religioznosti« prisutan u ostatku svijeta, nego da će svijet slijediti Europu u sekularizaciji.

Ne govorimo ovdje o sekularizaciji, koja je zasluženo postignuće, samo po sebi pravedno i legitimno te nipošto nekompatibilno s vjerom ili religijom.

S druge strane, ne treba zanemariti niti činjenicu da se danas vjeru nastoji preoblikovati, odnosno učiniti ju fleksibilnijom njezinom otvorenošću sekularizaciji pri čemu sekularizacija pokazuje svoje pravo lice ne samo u netrpeljivosti prema vjerski uređenom društvenom životu već i prema progonu onih koji nastoje vjerno živjeti dar vjere u svim sferama ljudskoga života i rada, koji žele svoju vjeru živjeti i izvan četiri zida.

Papa je pozvao obitelji da se odupru sekularizaciji i širenju vrijednosti potrošačkog društva koje u drugi plan guraju vrijednosti života i istinskog zajedništva.

Postoji opasnost da upravo teolozi i predstavnici Crkve precijene proces »povratka duhovnosti« i da stoga zanemare tezu o sekularizaciji Europe, upozorio je Körtner.

Ta sloboda vodi k sekularizaciji društva, modernizaciji, liberalizaciji i individualizaciji stavova i ponašanja.