Za hrvatske poduzetnike poglavito je bitan pojam sekuritizacije odredjenih stvarnih vrijednosti i financijskih aranžmana (nekretnina, prava, kredita itd.).

Ali, ta se kreditna kriza zbog razvijenosti američkoga financijskog tržišta preko postupka sekuritizacije, odnosno prodaje kreditnih izvedenica zasnovanih na portfelju hipotekarnih kredita, prenijela i na tržište kapitala i uzrokovala krizu investicijskih banaka i ostalih investitora koji su ulagali u financijske instrumente zasnovane na drugorazrednim hipotekarnim kreditima.

(1) Hrvatska narodna banka može pobliže propisati: 1) u vezi s izračunom jamstvenoga kapitala na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi: karakteristike i vrste stavki koje se uključuju u izračun jamstvenoga kapitala, način i obujam u kojem se pojedinačne stavke uključuju u izračun pojedinih dijelova jamstvenoga kapitala, način i rokove izvješćivanja Hrvatske narodne banke; 2) postupke procjenjivanja, način i rokove izvješćivanja Hrvatske narodne banke o adekvatnosti internoga kapitala kreditne institucije i izračun internoga kapitala na pojedinačnoj i konsolidiranoj osnovi; 3) u vezi s pravilima o upravljanju rizicima: opća pravila o upravljanju rizicima, pravila o upravljanju kreditnim rizikom, pravila o upravljanju tržišnim rizicima, standardni kamatni šok, način izračuna ekonomske vrijednosti kreditne institucije, izvješćivanje Hrvatske narodne banke, te ostale postupke i načela za upravljanje kamatnim rizikom u knjizi banke, način izračuna likvidnosnih pozicija i pravila o upravljanju likvidnosnim rizikom, pravila o upravljanju operativnim rizikom, pravila o upravljanju ostalim rizicima; 4) u vezi s praćenjem portfelja koji nose kreditni rizik: kriterije raspoređivanja izloženosti u skupine prema nadoknadivosti, način provođenja vrijednosnog usklađivanja, ispravaka vrijednosti za bilančne stavke te rezerviranja za izvanbilančne stavke; 5) u vezi s izračunom kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik: vrste i karakteristike kategorija izloženosti, način izračuna izloženosti, pravila za izračun iznosa izloženosti ponderiranog kreditnim rizikom za pojedine vrste izloženosti te za izračun kapitalnih zahtjeva za kreditni rizik i iznosa očekivanih gubitaka, uvjete i postupak za priznavanje vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika od strane Hrvatske narodne banke, način praćenja vanjskih institucija za procjenu kreditnog rizika kao i opseg i način objavljivanja informacija o rezultatima provedenog postupka priznavanja, uvjete i pravila uporabe ocjene vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika u svrhu izračuna iznosa izloženosti ponderiranog kreditnim rizikom od strane kreditne institucije, te način izvješćivanja Hrvatske narodne banke i objavljivanja od strane vanjske institucije za procjenu kreditnog rizika, uvjete i pravila uporabe procjena kreditnog rizika agencija za kreditiranje izvoza, kriterije za uporabu kreditne zaštite i izračun učinka njezine uporabe, minimalne zahtjeve za izdavanje odobrenja za IRB pristup, opseg i način primjene IRB pristupa, način i uvjete postupnog uvođenja IRB pristupa te trajnih izuzeća, pravila o načinu uključivanja sekuritizacije pri izračunu kapitalnog zahtjeva za kreditni rizik, metodologiju, faktore i pondere rizika za kapitalne zahtjeve za rizik namire i rizik druge ugovorne strane, izračun bonitetnih zahtjeva na konsolidiranoj osnovi; 6) u vezi s izračunom kapitalnog zahtjeva za tržišni rizik: odrednice knjige trgovanja, način izračuna izloženosti, metodologiju i pondere rizika za izračun kapitalnog zahtjeva za pozicijske rizike, način izračuna ukupne otvorene devizne pozicije te način izračuna kapitalnog zahtjeva za valutni rizik, metodologiju za jednostavni pristup ili pristup ljestvice dospijeća pri izračunu kapitalnog zahtjeva za robni rizik, upute u vezi s metodama i uvjetima za uporabu pojedinih metoda za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike, uvjete za uporabu te upute u vezi s opsegom i načinom uporabe internih modela za izračun kapitalnih zahtjeva za tržišne rizike, izračun bonitetnih zahtjeva na konsolidiranoj osnovi; 7) u vezi s izračunom kapitalnog zahtjeva za operativni rizik: izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik, uvjete i način kombiniranja pristupa, postupak izdavanja odobrenja za prelazak sa standardiziranog pristupa na jednostavni pristup te postupak izdavanja odobrenja za prelazak s naprednog pristupa na jednostavni pristup ili na standardizirani pristup, pojedinačne elemente, ograničenja i isključenja za izračun relevantnog pokazatelja koji se koristi pri izračunu kapitalnog zahtjeva za operativni rizik, način i parametre za izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik prema jednostavnom pristupu, poslovne linije, način i parametre za izračun kapitalnog zahtjeva te kvalifikacijske uvjete za uporabu standardiziranog pristupa, način i parametre za izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik prema naprednom pristupu, kvalifikacijske uvjete za primjenu naprednog pristupa kao i postupno uvođenje naprednog pristupa, uvjete za priznavanje učinaka osiguranja i drugih mehanizama za prijenos rizika te odobravanje uporabe naprednog pristupa za izračun kapitalnog zahtjeva za operativni rizik, izračun bonitetnih zahtjeva na konsolidiranoj osnovi; 8) u vezi s izračunom velike izloženosti: način izračuna izloženosti, pravila o postupcima pri izračunavanju koncentracijskog rizika, uključujući i velike izloženosti, izloženost prema osobama u posebnom odnosu s kreditnom institucijom te izloženost prema davateljima instrumenata osiguranja, druga izuzeća od ograničenja iz članka 150. i 151. ovoga Zakona, metodologiju i odgovarajuće faktore izračuna kapitalnog zahtjeva za prekoračenja dopuštenih izloženosti, izračun bonitetnih zahtjeva na konsolidiranoj osnovi; 9) u vezi s ulaganjima u kapital i ulaganjima u materijalnu imovinu: način procjenjivanja i uključivanja pojedinačnih ulaganja u izračun ograničenja ulaganja u kapital nefinancijskih institucija i u materijalnu imovinu, način izračuna ograničenja ulaganja te postupke u slučaju prekoračenja tih ulaganja, način i rokove izvješćivanja Hrvatske narodne banke o ulaganjima kreditnih institucija u kapital nefinancijskih institucija i drugih pravnih osoba te o ulaganjima u materijalnu imovinu, izračun bonitetnih zahtjeva na konsolidiranoj osnovi, postupak i način izdavanja prethodne suglasnosti; 10) obvezu rezerviranja sredstava za sudske sporove i pravni rizik i 11) u vezi s izvješćivanjem Hrvatske narodne banke: sadržaj izvješća i obavijesti, rokove i način izvješćivanja. (2) Hrvatska narodna banka može propisati formiranje rezervi za opće bankovne rizike, način izračuna stanja pojedinačnih i svih otvorenih stavki i najveće dopuštene razlike između tih stavki i ograničenja kojima se određuju posebni uvjeti poslovanja kreditnih institucija.

Kod sekuritizacije potraživanja jedna se vrsta potraživanja pretvara u obvezu koja će biti ispunjavanja u iznosima, dospijećima, dinamici isplata glavnice i prinosa i sa svim drugim karakteristikama koje vrijede za sekuritizirano potraživanje.

Tehnikom sekuritizacije nelikvidna ili zaleđena potraživanja (dijelovi aktive) transformiraju se u utržive instrumente financijskog tržišta.

U procesu sekuritizacije na osnovi skupa potraživanja jedne institucije ili korporacije emitiraju se udjelni papiri na taj skup potraživanja ili obveznice kojima se kupcima novoemitiranih vrijednosnih papira obećavaju priljevi po otplatama standardnog sekuritiziranog potraživanja i prinosi (kamate) koji će se na temelju prihoda od standardnog potraživanja kroz vrijeme ostvarivati.

Druga stvar na koju moramo upozoriti je da iako smo, u ovih 250 godina koliko je prošlo od lude ideje Wallace-a i Webster-a, ponudu osiguranja proširili do nevjerojatnih ekstrema (od američkog potpuno privatiziranog zdravstvenog osiguranja, preko japanske socijalne supervelesile, od sekuritizacije kredita do osiguranja desnog palca i live sise), svo to marketinško šarenilo se dalje od osnovnog principa nije pomaklo ni milimetar.

(1) Profesionalnim ulagateljem smatra se klijent koji posjeduje dovoljno iskustva, znanja i stručnosti za samostalno donošenje odluka o ulaganjima i pravilnoj procjeni s time povezanih rizika. (2) Subjekti koji se smatraju profesionalnim ulagateljima prilikom pružanja svih investicijskih usluga i obavljanja aktivnosti iz članka 5. ovog Zakona i svih pomoćnih usluga u odnosu na sve financijske instrumente jesu: 1. subjekti koji za djelovanje na financijskom tržištu podliježu obvezi odobrenja ili/i nadzora nadležnog regulatornog tijela: investicijska društva, kreditne institucije, ostale financijske institucije s odobrenjem za rad izdanim od nadležnog tijela sukladno zakonskim propisima koji uređuju njihov rad, društva za osiguranje, subjekti za zajednička ulaganja i njihova društva za upravljanje, društva za upravljanje mirovinskim fondovima i mirovinski fondovi, mirovinska osiguravajuća društva, trgovci robom i izvedenicama na robu, lokalna društva, ostali institucionalni ulagatelji čija glavna djelatnost nije obuhvaćena alinejama 1. do 8. ovog stavka, a podliježu obvezi odobrenja ili nadzora za djelovanje na financijskom tržištu. 2. pravne osobe koje, u odnosu na prethodnu poslovnu godinu, zadovoljavaju najmanje 2 od sljedećih uvjeta: ukupna aktiva iznosi najmanje 150.000.000 kuna, neto prihod u iznosu od najmanje 300.000.000 kuna, kapital u iznosu od najmanje 15.000.000 kuna. 3. nacionalne i regionalne vlade, javna tijela za upravljanje javnim dugom, središnje banke, međunarodne i nadnacionalne institucije kao što su Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond, Europska središnja banka, Europska investicijska banka i slične međunarodne organizacije. 4. ostali institucionalni ulagatelji čija je glavna aktivnost investiranje u financijske instrumente, a koji ne podliježu obvezi odobrenja ili nadzora za djelovanje na financijskom tržištu od strane nadležnog tijela, uključujući i subjekte osnovane u svrhu sekuritizacije imovine.

Nakon velikog uspjeha sekuritizacije hipotekarnih kredita, tehnika se širi na sekuritizaciju automobilskih zajmova, potraživanja po kreditnim karticama, leasing potraživanja, hipotekarnih kredita u brodogradnji, potraživanja po bankovnim akceptima pa sve do sekuritizacije svih oblika kredita ili cjelokupne aktive.

Kreditna institucija dužna je utvrditi primjerene politike i uspostaviti postupke za upravljanje rizicima koji proizlaze iz poslova sekuritizacije, kod kojih je kreditna institucija inicijator, sponzor ili drugi sudionik, te osigurati njihovo provođenje.

Upravljanje rizicima koji proizlaze iz poslova sekuritizacije mora se zasnivati na ekonomskom sadržaju posla.

Globalna financijska kriza, prvenstveno u SAD-u, a onda i u dijelu EU, izazvana je klasičnom kreditnom krizom u kreditnim institucijama, koja se poslovima sekuritizacije prenijela na investicijske banke, pa onda i na tržište kapitala.

Laurenz je dobitnik Rektorove nagrade za stručni rad Pravednost i pravičnost u filozofiji prava, Dekanove nagrade za stručni rad Neki pravni aspekti sekuritizacije u Hrvatskoj i Dekanove nagrade za najuspješnije studente.

Na našoj nedavnoj web stranici www.stopostonovac.com pisao sam o načinima financiranja poduzetništva putem sekuritizacije (čak sam i spremio jednu za Projekt: Banka malih poduzetnika, koji se, neshvatljivim odustajanjem tadašnjem MOMSP-a, odgodio).

Kod postupka sekuritizacije vlasnici vrijednosnih papira, odnosno društvo koje organizira upravljanjem emisije ili investicijskog fonda, preuzima sva prava za vrijeme trajanja vrijednosnog papira i prihoda usmjerava prema vlasnicima vrijednosnih papira u suglasju s obvezama definiranih prigodom emitiranja vrijednosnog papira i tijekom trajanja vrijednosnog papira.

U pripremi su detaljni blog-postovi fokusirani na financije poduzetništva na početku poslovanja); http://dopisi.blog.hr (neki od prijedloga očitovani državnim agencijama, institucijama i fondovima nakon privremenog pasiviziranja rada Hrvatskog društva za razvoj i poduzetništvo do danas o projektima i djelatnostima s ciljem omogućivanja potpunije financijske podrške novim poduzetnicima); http://projekti.blog.hr (projekti u cilju poticanja poduzetničkih programa, kao i izvoznih projekta temeljne informacije); http://ivanostoja.blog.hr (životopis s opisom šteta koje je RH nanijela Ivanu Ostoji putem svojih sudova od 1992. godine do danas); www.stopostonovac.com (konstrukt web stranice); www.sekuritizacija.blog.hr (obradjuje model sekuritizacije kao načina financiranja novog poduzetništva temeljenog na intelektualnoj imovini)

Tehniku sekuritizacije razvijaju financijske organizacije ili velike korporacije da bi iz bilance izbacile ona potraživanja koja su podložna promjenama kamatnih stopa, kreditnom riziku ili su općenito nepovoljnih ili rizičnih karakteristika.

Na taj način je Vlada poticala i zajmodavce da ne traže baš svu dokumentaciju prilikom odobravanja kredita, a zajmodavci su (poznavajući CDS i druge financijske instrumente iz novog, uzbudljivog područja sekuritizacije) zaključili da je to dobro, jer sad konačno mogu zaraditi i od onih koji novca nemaju što više drugorazrednih kredita odobre, to je zarada veća.

Ako jeste, molim vas da dajte mi sve pojedinosti u vezi njegove sekuritizacije.

Nakon uvodnog poglavlja u kojem autorica nabraja i analizira vrste vrijednosnih papira koji služe kao instrumenti na tržištu novca cijelo jedno poglavlje posvećeno je analizi i obradi sekuritizacije i to kako s teorijskog tako i s praktičnog stajališta.

Švicarski reosiguratelj Swiss Re objavio je da je, zbog povećana rizika smrtnosti, prebacio 75 milijuna dolara na američko i britansko tržište kapitala kroz Vita program sekuritizacije.

Toksični krediti, financijski derivati, sekuritizacije... Ne, ne, ne... stvari bi trebalo vratiti na početak i pojednostaviti ih.

U dokumentu se navodi kako su ključni identificirani rizici makrofinancijski rizici (pogoršanje fiskalne situacije u nekim zemljama i bilancama banaka te porast investicija u riskantne i/ili nelikvidnu imovinu koja može dovesti do porasta mjehura), rizici vezani uz tržište sekuritizacije i financiranje banaka, rizici koji proizlaze iz kretanja na tržištima roba, rizici vezani uz formiranje cijena (utjecaj algoritamskog i visokofrekventnog trgovanja te razvoj pasivnog investiranja što uključuje i ETF-ove), rizici poslovnog financiranja, rizici reforme tržišta OTC izvedenica, prijenos rizika iz bankarskog sektora te rizici vezani uz kompleksne proizvode (npr. certifikate).

Početkom dvijetisućitih kombinacija politike niskih kamatnih stopa Federalnih Rezervi i sve veće oslanjanje na postupke sekuritizacije motiviralo je banke i tvrtke koje čine financijski sektor da povećaju vlastite tržišne udjele nudeći drugorazredne kredite različitim društvenim skupinama.

Nastala je odmah nakon debakla hipotekarne sekuritizacije, sve se odvija ekstremno brzo, špekulira se na veliko sa zemljištima, predatori su našli zajednički jezik sa dobrovoljnim, pohlepnim žrtvama, velika lova je skrenula od nekretnina prema kupovini zemljišta i svrdlanju, a nova nalazišta nastaju tako brzo da uoće nema dovoljno vremena za kvalificiranu procjenu rezervi.

U slučaju sekuritizacije, vaš pravni položaj u banci se promijenio.

Pojam tzv. IP sekuritizacije (definicije sekuritizacije kasnije u tekstu) odnosi se na sakupljanje sredstava (novca; kapitala) putem izdavanja emisije vrijednosnih papira koji su kolaterizirani s Intelektualnom imovinom.

Glede sekuritizacije glazbene i filmske industrije obzirom (osobno već osam mjeseci radim na pripremi sadržaja imovine i načina sekuratizacije navedenog Kataloga, a početak neposredne javne ponude očekuje se u ožujku 2006.), napominjem da je talijanska kompanija 1999. sekuritizirala (prihode) nekoliko filmova, medju inim i neke filmove o tajnom agentu James Bondu.

Još uvijek bilo je to doba tzv. novih financija, derivata, sekuritizacije, prepakiravanja financijskih aranžmana i njihovo prepuštanje tržištu koje je imalo zadnju riječ u ocjenjivanju što vrijedi, a što ne.

Osnovne karakteristike sekuritizacije su: 1) plaćanja u sekuritizaciji ovise o naplati iz dotične izloženosti ili skupa izloženosti i 2) podređenost tranša određuje distribuciju gubitaka tijekom trajanja sekuritizacije. (2) Tradicionalna sekuritizacija je, u smislu ovoga Zakona, sekuritizacija koja se provodi: 1) prijenosom vlasništva ukupnosti sekuritiziranih izloženosti s inicijatora na sekuritizacijski subjekt posebne namjene, koji na temelju prenesene imovine izdaje vrijednosne papire, a po kojima inicijator nema obvezu plaćanja ili 2) podsudjelovanjem. (3) Sintetska sekuritizacija je, u smislu ovoga Zakona, sekuritizacija u kojoj se tranširanje postiže uporabom kreditnih izvedenica ili garancija, a skup izloženosti ostaje u bilanci kreditne institucije inicijatora. (4) Tranša je, u smislu ovoga Zakona, ugovorno uspostavljen segment kreditnog rizika povezan s izloženošću ili većim brojem izloženosti, pri čemu pozicija u segmentu nosi kreditni rizik koji je različit od rizika pozicije istog iznosa u bilo kojem drugom segmentu, a pritom se ne uzima u obzir kreditna zaštita koju pružaju treće strane izravno imateljima pozicija u tom segmentu ili u drugim segmentima. (5) Sekuritizacijska pozicija je, u smislu ovoga Zakona, izloženost u sekuritizaciji. (6) Inicijator, u smislu ovoga Zakona, jest: 1) osoba koja je sama ili preko povezanih osoba, izravno ili neizravno, sudjelovala u izvornom ugovoru na temelju kojeg su nastale obveze ili potencijalne obveze dužnika, odnosno potencijalnog dužnika koje se sekuritiziraju ili 2) osoba koja kupuje izloženosti treće osobe i iskazuje ih u svojoj bilanci, a zatim sekuritizira. (7) Sponzor je, u smislu ovoga Zakona, kreditna institucija koja nije kreditna institucija inicijator i koja uspostavlja program komercijalnih zapisa osiguranih imovinom ili neku drugu sekuritizacijsku shemu kojom se kupuju izloženosti od trećih osoba i upravlja njima. (8) Kreditno poboljšanje je, u smislu ovoga Zakona, ugovorni odnos kojim se poboljšava kreditna kvaliteta sekuritizacijske pozicije u odnosu na kvalitetu koju bi ta pozicija imala da joj nije omogućeno kreditno poboljšanje, uključujući kreditno poboljšanje koje se daje tranši s nižim mjestom u redoslijedu naplate u sekuritizaciji, odnosno kreditno poboljšanje podređene tranše, te ostale vrste kreditne zaštite. (9) Sekuritizacijski subjekt posebne namjene (u nastavku teksta: SSPN) je, u smislu ovoga Zakona, subjekt koji zadovoljava sljedeće uvjete: 1) nije kreditna institucija, 2) osnovan je radi provođenja jedne ili više sekuritizacija, 3) njegova djelatnost je ograničena samo na djelatnosti koje su prikladne za postizanje cilja iz točke 2. ovoga stavka, 4) svrha njegove organizacijske strukture jest odvojiti obveze SSPN-a od obveza kreditne institucije inicijatora i 5) ulagači u vrijednosne papire koje je izdao SSPN imaju pravo založiti ili razmijeniti te vrijednosne papire bez ograničenja.