Osamadesetdevetogodišnji maestro Horvat na koncertu dirigirat će 7. simfoniju Antona Brucknera, što je još jedna poveznica s maestrom Matačićem budući je među njegovim mnogim nagradama i priznanjima i Brucknerova medalja koju mu je dodijelilo Međunarodno Brucknerovo društvo i Brucknerov prsten.

Izvodeći po prvi put sve simfonije Antona Brucknera u originalnim verzijama, zaslužio je epitet ' Brucknerova orkestra ' i interes dirigentskih veličina kao što su Hermann Abendroth, Eduard van Beinum, Fritz Busch, Eugen Jochum, Joseph Keilberth, Erich Kleiber, Hans Knappertsbusch, Arthur Nikisch i dr. Nakon 1945. šefovi dirigenti bili su Heinz Bongartz, Horst Förster, Kurt Masur, Günther Herbig, Herbert Kegel, Jörg-Peter Weigle, Michel Plasson i Marek Janowski.

Na rasporedu su djela Igora Stravinskog Koncert za glasovir i puhače te Misa u e-molu Antona Brucknera.

Poznata je njihova suradnja u Te Deumu Antona Brucknera.

Iza naslova Na hrvatsko-austrijski način repertoarno su se poredali Dvostruki koncert za violinu i violončelo uz pratnju orkestra Borisa Papandopula i 7. simfonija u E-duru Antona Brucknera.

U č ast Mata č i ć u ovoga je puta bila prire đ ena izvedba Osme simfonije u c-molu Antona Brucknera, autora kojega je posebno volio i bio jedan od neupitnih tuma č a.

Drugi dio večeri Antona Brucknera ispunila je Misa u e-molu za osmeroglasni zbor i puhački ansambl. To veliko djelo, praizvedeno 1869. u Linzu, izvedeno je kod oltara.

U čarobnom koncertu nabijenom emocijama publika se uz zvuke posljednjeg remek djela velikog simfoničara Antona Brucknera - 8. Simfonije u c-molu iliti misterija " kako ju je opisao sam autor, prisjetila veličanstvenog Lovre von Matačića.

Program je pritom bio pomno izabran dvije skladbe Richarda Wagnera, skladatelja čije je četiri opere isti orkestar praizveo u 19. stoljeću, te Č etvrta simfonija Antona Brucknera, autora koji zauzima osobito važno mjesto u Naganovoj dirigentskoj karijeri.

Prije ljetne stanke, prvi dio festivalske sezone bit će zaključen koncertom koji se nalazi u središtu EU-projekta GLAGO: Orkestar Purpur će 26. lipnja zajedno s ansamblom Festivala Kvarner i Akademskim zborom Ivan Goran Kovačić izvesti Te Deum Antona Brucknera, Lohengrin Richarda Wagnera i Uvertiru 1812. P.

Viktor Parma (1858 - 1924), po ocu Slavonac, po majci Talijan, a po vlastitu izboru Slovenac, rođen u Trstu, pravnik po zvanju, državni službenik po zanimanju, glazbenik u slobodno vrijeme, osnovna znanja iz glazbe stekao je za studentskih dana u Beču slušajući predavanja Antona Brucknera.

Među njegovim prvim dirigentima bili su Hans Winderstein i Feliks Weingartner, kao i Ferdinand Löwe, učenik skladatelja Antona Brucknera.

Sve do zagrebačkoga gostovanja na čelu s novim glazbenim ravnateljem Kentom Naganom i u diptihu djela Wagnera i Antona Brucknera, kojima je otvorena nova stranica među Zagrepčanima omiljena ciklusa Lisinski subotom.

Štefan je, inače, rođen u Beču, gdje je na Muzičkoj akademiji bio učenik velikog Antona Brucknera.

1. studenog1902. rođen je Eugen Jochum, njemački dirigent, jedan od najvećih interpreteta djela Antona Brucknera.

Na rasporedu su bili Beethovenov Koncert za violinu i orkestar u D-duru, op. 61 i Sedma simfonija u E-duru Antona Brucknera.

Birani program s jednim kvartetom Antona Brucknera i dva glasovirska kvinteta Rubena Radice i Johannesa Brahmsa ostvaren je u suradnji s mladim pijanistom Danijelom Detonijem, koji je zaraznom svježinom i mladenačkim nervom pridonio uspjehu izvedbi.

Zagrebački kvartet u sastavu Goran Končar, Davor i Hrvoje Philips i Martin Jordan iznenadio je na početku večeri izborom gotovo nepoznatog djela austrijskog simfoničara i orguljaša Antona Brucknera.

U drugom dijelu koncerta zagrebački su filharmoničari pod Sieghartovim vodstvom izveli monumentalnu Sedmu simfoniju u E-duru Antona Brucknera, jedno od njegovih najljepših i najpopularnijih orkestralnih djela.

Vjeruje se da je puno slavnih ljudi imalo ovaj sindrom, uključujući Alberta Einsteina, Thomasa Jeffersona, Antona Brucknera i Andyja Warhola.

Opsežna diskografska aktivnost obuhvaća niz albuma zabilježenih za etiketu Harmonia Mundi; u razdoblju od 1992. do 2009. objavljeno je dvadesetak albuma, a posljednji za tu etiketu sadrži Petu simfoniju Antona Brucknera pod ravnanjem Philippea Herreweghea.

Naredne - vrlo jednostavno uređene prostorije su mali spomen muzej na Antona Brucknera, velikog Austrijskog kompozitora i svirača crkvenih orgulja.

Kao dječak, zborski pjevač, kao predavač u školi otvorenog tipa i kao svirač na orguljama dvorske crkve, koje su danas, njemu u čast nazvane: " Orgulje Antona Brucknera ".

Nakon puno godina provedenih u egzilu, praška publika je Jiřía Kouta imala prigodu vidjeti na koncertnom podiju tek 1992. kada je ravnao Osmom simfonijom Antona Brucknera s Češkom filharmonijom.

Međunarodno priznati austrijski maestro Martin Sieghart u drugom dijelu izvest će jedan od svojih dirigentskih " specijaliteta " - gigantsku Četvrtu simfoniju (Romantičnu) Antona Brucknera, a na početku večeri priredit će nam i jedno iznenađenje - svjetsku premijeru Simfonijskog stavka našeg cijenjenog autora Srđana Dedića.

Tako će prvoga dana ožujka u 19.30 sati izvesti, jasno pod ravnanjem Nikše Bareze, Sedmu simfoniju Antona Brucknera i Koncert za violončelo i orkestar Henrija Dutilleuxa, u kojemu će solističku dionicu ponijeti mladi violončelist Branimir Pustički.

Peti ovosezonski koncert Zagrebačkih solista održan 17. travnja u HGZ-u u suradnji s umjetničkim ravnateljem, dirigentom i solistom na violončelu Marcom Coppeyom (1969) predstavio je djela Ive Maleca, Roberta Schumanna i Antona Brucknera, a mjesto koncertnog majstora iznimno je preuzeo violinist Martin Draušnik, zamijenivši Sretena Krstića, zauzetog turnejom u Japanu.

Mala barokna studija Ive Maleca bilo je jedino djelo programa izvorno namijenjeno komornom gudačkom orkestru, dok je Koncert za violončelo i orkestar u a-molu, op. 129 Roberta Schumanna izveden u inačici s gudačima, a Gudački kvintet u F-duru, Wab 112 Antona Brucknera umnožen je većom skupinom od četrnaest gudačkih glazbala.

Orkestrom će ravnati Milan Horvat, a na programu će biti 7. simfonija Antona Brucknera.

Niz skladatelja na prijelomu stoljeća na koje je Wagner ostavio presudan utjecaj izuzetan je, od Antona Brucknera i Huga Wolfa pa do Césara Francka, Julesa Masseneta, a o Richardu Straussu ili Aleksandru Skriabinu da i ne govorimo.