Čertvrti koncert iz spomenutog ciklusa ugostit će Simfonijski orkestar Hrvatske radiotelevizije pod ravnanjem Pavla Dešpalja i violinistu Nikitu Borisoglebsijskog s djelima Verdija, Sibeliusa i Dvoržaka.

Gostovanje dvojice sjajnih glazbenika uz Zagrebačku filharmoniju bilo je u znaku romantične glazbe dvaju istaknutih suvremenika Sibeliusa i Elgara.

Kulminacija koncerta bila je na kraju u izvedbi Prve simfonije u e-molu Jeana Sibeliusa.

Kao moguća usporedba ili polazište za promišljanja, neka nam u ovoj prilici posluži slučaj Jeana Sibeliusa, nacionalno važnog finskog skladatelja, kojem su njegovi zemljaci dali doživotnu stipendiju da bi se u miru mogao posvetiti svom skladateljskom i glazbenom radu.

Ovoga puta on je demonstrirao svoje veliko guslačko majstorstvo na violinskom koncertu Jana Sibeliusa, skladbi bramsovski snažna, lagano zasjenjena emocionalnog naboja.

Dogodilo se to ponovno na gostovanju Sinfoniette Cracovie: Valse triste (Tužni valcer) Jeana Sibeliusa i Gavotta iz Klasične simfonije Sergeja Prokofjeva.

Avaj samo diletantu može pasti na pamet da violinski koncert Vlade Miloševića, rođenog 1901, uspoređuje s koncertom Jeana Sibeliusa (r. 1865), kojeg od Miloševića dijele skoro dvije generacije i isto toliko stilskih razdoblja, a ne sa jednako poznatim violinskim koncertima Arama Hačaturjana (r. 1903) ili Samuela Barbera (r. 1910).

Na programu su bila djela različitih autora: Haydna, Turine i Sibeliusa.

I Gudački kvartet u d molu, op. 56 Jeana Sibeliusa (Voces intimae) odsviran je prilično suzdržano.

Dvoumio sam se oko Finca Sibeliusa, no ni on ne zadovoljava svim mjerilima.

U prvom dijelu njihova koncerta su izvedene skladbe Gounoda, Sibeliusa, Čajkovskog, Schuberta, Saint Saensa i brojnih slovenskih autora: Preloveca, Gerbiča, Ravnika, Simonitija, Adamiča, a u drugom dijelu oktet je otpjevao pet slovenskih narodnih pjesama te po jednu židovsku, slovačku i švedsku, da bi posljednja točka na programu bio Berdovićev Linđo.

Latica Honda-Rosenberg izabrala je zahtjevni Koncert za violinu i orkestar u d-molu, op. 47 finskog velikana Jeana Sibeliusa, a izvela ga je pažljivom svirkom kojoj je ipak nedostajalo izražajnije zvučne snage pa su privlačniji bili romantičniji dijelovi.

Jednako genijalno uživljavao se u instrumentalna djela Sibeliusa, Dvořaka, Schuberta, Bacha, Beethovena i Brucknera, kao i u djela talijanskih i njemačkih majstora opere, te je svojim interpretacijama uvijek iznova doživljavao ovacije.

A taj vidno zapaženi rad ruku Mustonen je najbolje mogao pokazati prvim izvedenim djelom Deset skladbi za glasovir, op. 58. Jeana Sibeliusa, svog najslavnijeg skladateljskog zemljaka.

Ako te zanima da onom što si napisao zvuči dobro preporučam da midi fajl iz Sibeliusa ili Finala exportiraš u Reason ili Cubase.

Ova posebna koncertna večer na temu Finlandia započet će skladom Jeana Sibeliusa 1. simfonija u e-molu, nastaviti Koncertom za violončelo i orkestar u e-molu Edwarda Elgara u kojem će zagrebačka publika imati prilike uživati u izvedbi mladog slovenskog violončelista, a završiti još jednom skladbom iz skladateljskog pera Jeana Sibeliua - Finlandiom

Nakon ansambla L ' Arpeggiata, na programu festivala je Testore Quartet s djelima Haydna i Sibeliusa.

Bio je učenik Jana Sibeliusa i skladao je veliki broj zborskih i orkestralnih djela.

Dirigira i dan danas brojnim koncertima u Šangaju, npr. simfonije Beethovena, Rachmaninoffa, Sibeliusa, Mahlera, Čajkovskog, Borodina, Korsakova, Brahmsa, Richard Straussa, Brucknera, itd.

Duet za violinu i violu br 1. u G-duru, KV 423 Wolfganga Amadeusa Mozarta, Kasacije u C-duru za violinu, gitaru i violončelo Josepha Haydna i Kvartet za violinu, gitaru, violu i violončelo D 96 Franza Schuberta, kao zahtjevniji dio programa, nisu međutim bili dovoljno precizno doneseni, dok su ležernije skladbice, poput Canzonette op. 8 za violinu i gitaru Dore Pejačević i Kapljica za violinu i violončelo Jeana Sibeliusa, koje je autor napisao sa samo devet godina bolje odjeknule.

Mai Suzuki je dominirala odličnom interpretacijom Koncerta za violinu i orkestar u d-molu, op. 47 Jeana Sibeliusa... pročitajte cijeli tekst...

Mandić se rodio u Trstu 1883. i nikad nije živio u Hrvatskoj, ali je bio iz stare kastavske obitelji u kojoj su svi bili visokoobrazovani političari i rodoljubi: otac mu je bio veliki preporoditelj, stric osnivač i urednik najjačeg hrvatskog lista u Trstu Naša sloga, brat član jugoslavenskog kraljevskog namjesništva, a i Mandić se u Trstu borio za prava Hrvata i Slovenaca unutar Austro-Ugarske. Doznao je i da je Mandić kao mladić otišao na studij u Beč, gdje je studirao kod profesora Hermanna Grädnera koji je podučavao Gustava Mahlera i Jeana Sibeliusa, ali je prije kraja studija otišao raditi u Švicarsku za jednog bogatog industrijalca.

Nakon Papandopula slijedio je pasionantni koncert za violinu i orkestar Jeana Sibeliusa, jedno od posvećenih repertoarnih djela violinističke koncertantne literature, ovoga puta u izvedbi Sergeja Krylova.

Koncert je počeo izvedbom simfonijske pjesme Finlandia Jeana Sibeliusa, koja je zamišljena kao prozračan uvod.

Najpoznatije djelo Jeana Sibeliusa unijelo je finsku misao u Koncertnu dvoranu Vatroslava Lisinskog.

Pod ravnanjem uglednog ruskog dirigenta Jurija Simonova 13. ožujka bit će izvedena djela Verdija, Sibeliusa i Dvořâka, a solist na violini bit će mladi Nikita Borisoglebskij, pobjednik prestižnih natjecanja Sibelius i Kreisler.

O ljestvicama ćete čitati sa zanimanjem, čak i ako su vam one do tada bile potpuna entropija, a kad dođete do dijela u kojem Ross povezuje sastav The Beatles i jednog Sibeliusa, neće vas začuditi kad čujete kako je New York Times ovu knjigu proglasio jednom od 10 najboljih knjiga 2007. godine.

Kao klasični mladi umjetnik 2010. godine etikete EMI, u siječnju joj je objavljen prvi nosač zvuka s violinskim koncertima Jeana Sibeliusa i Sergeja Prokofjeva ostvaren uz Simfonijski orkestar Zapadnonjemačkog radija iz Kölna i dočekan izvrsnim kritikama.

Visoku reputaciju orkestar duguje i kvaliteti svojih snimki: objavljeno je preko 200 izdanja, među kojima su sve simfonije Jeana Sibeliusa, Antonína Dvořáka, Sergeja Prokofjeva, Carla Nielsena i Bohuslava Martinůa, kompletan ciklus orkestralnih djela Samuela Barbera, te glazba za filmove kao što su Vertigo, Ratovi zvijezda, Titanik, Sedmorica veličanstvenih i Veliki bijeg.

Inače, na koncertu će biti izveden i Koncert za violinu i orkestar u d-molu, op. 47 Jana Sibeliusa, kada će kao solist nastupiti poznati riječki violinist Marco Graziani. (LJ.M.P.)