Kako se pravilno provodi postupak siliranja?

Pripremiti kvalitetnu silažu zahtjevan je postupak koji iziskuje znanje i iskustvo prilikom samog siliranja kako bi se izbjeglo kvarenje silaže, a samim time i negativni učinci pokvarene silaže na organizam životinje.

Uspješnost siliranja ovisi o visini i vrsti gubitaka hranjivih tvari u biljnom materijalu od trenutka košnje do hranidbe.

Kod dobro provedenog postupka siliranja, uobičajeni su gubitci hranjiva do 15 %, a kod siliranja bez zatvaranja silosa mogu iznositi čak 50 - 60 %.

Paralelno s većim razumijevanjem procesa siliranja povećava se proizvodnja silaže dobre kvalitete.

U tom se smislu biljnu masu preporučuje provenuti i sasjeckati prije siliranja, a silos što prije napuniti i zatvoriti.

Pored navedenog, zbijenost silaže u silosu ovisi o primijenjenoj tehnologiji siliranja.

Kod ovakvog načina siliranja se mogu pojaviti povećani gubitci ako se površina silaže dobro i pravilno ne pokrije plastičnom folijom.

Na većim se farmama biljna masa često silira u silo hrpe radi spomenutih prednosti iako su radi nemogućnosti jakog zbijanja biljne mase nešto veći gubitci hranjiva nego kod siliranja u npr. trench-silose.

Povodom početka sezone siliranja, u organizaciji Bio Pharm Vet d. o. o. 17. i 18. travnja 2013. održana su stručna predavanja o siliranju na kojima je gostovao njemački stručnjak Dr. Horst Auerbach (ADDCON EUROPE GmbH).

Siliranje u bale ovijene plastičnom folijom ima prednosti nad ostalim oblicima siliranja jer cijeli proces može biti potpuno mehaniziran (košnja, provenjavanje, baliranje, omatanje plastičnom folijom, skladištenje).

Dr. Horst Auerbach čija je uža specijalizacija kvaliteta silaže, prilikom obilaska trenč silosa sa zadovoljstvom je ustanovio da su hrvatski proizvođači u pojedinim točkama tehnologije siliranja ispred njemačkih proizvođača.

Preporučljivo je usjeve manje pogodne za siliranje provenuti prije siliranja, silirati ih zajedno s visokoenergetskim krmivima (kukuruz, melasa) i/ili tretirati aditivima prilikom siliranja.

Prednosti siliranja u odnosu na sušenje travne mase:

Prilikom siliranja važno je poznavati karakteristike usjeva koji se silira, primijenjenu agrotehniku na usjevu, pa u skladu s tim i vremenskim prilikama primijeniti odgovarajuću tehnologiju siliranja.

Kod ovog načina siliranja ne treba graditi silose, a troši se i manje plastične folije u odnosu na npr. siliranje u bale ovijene plastičnom folijom.

Nedostatak siliranja u plastična crijeva je potreba za dosta prostora u sklopu farme ili gospodarskog dvorišta jer se plastična crijeva ne mogu slagati jedno na drugo, a između mora postojati manipulativni prostor za strojeve.

Mikrobna aktivnost tijekom prozračivanja silirane mase je usmjerena značajnom povećanju pH vrijednosti silaže jer dolazi do oksidacije organskih kiselina proizvedenih tijekom procesa siliranja na CO2 i vodu.

Kako bi se smanjio broj kvasaca te time izbjegla naknadna fermentacija u postupku siliranja preporučuje se dobro zbijanje, brzo prekrivanje i istiskivanjezraka iz silažne mase.

Prilikom izvođenja procesa siliranja važno je ispuniti uvjete za razvoj poželjnih konzervirajućih bakterija, a s njima se, posredno, koči razvoj nepoželjnih mikroorganizama.

Specifičan oblik siliranja primjenjuje se kod DTS-a i višegodišnjih leguminoza, uz prethodno provenjavanje zelene mase do vlažnosti od 50 % konzervira se u obliku sjenaže.

Vrijeme siliranja do momenta izuzimanja silaže i hranjenja životinja vremenski traje između 5 i 6 tjedana.

Za preživljavanje im je potreban kisik i zbog toga se mogu uništiti određenim tehničkim mjerama kod siliranja kao što su zbijanje i brzo prekrivanje silaže.

Prednost siliranja leži u činjenici da se na taj način najmanje gube hranjive tvari iz sirovine (npr. kukuruza), a takva je hrana kravama ukusna.

Osim toga, tehnologija siliranja uz pomoć odgovarajućih bakterija oimogućava dugotrajno čuvanje ovakve hrane, što nije zanemariva okolnost.

Krma se prije siliranja sjecka radi lakšeg zbijanja u silosu i lakšeg oslobađanja staničnog sadržaja kao preduvijeta intenzivnijeg rasta i razvoja bakterija mliječno kiselinskog vrenja.

Biljna masa koja se silira u bale ovijene plastičnom folijom se radi boljeg zbijanja također sjecka prilikom baliranja, ali na veću duljinu nego kod siliranja u silose (6 - 12 cm) čime se omogućuje lakše formiranje bale u bubnju preše, dobro sabijanje biljne mase, te se dalje sprječavaju deformacije bala i oštećenja plastične folije prilikom skladištenja.

Dakle, uvijek prije nego se počne sa novim ciklusom gaženja silaže (nastavak siliranja slijedeći dan) potrebno je staviti najprije sloj sječke od 15 cm na stari sloj i tek tada krenuti sa gaženjem.

Siliranje gaženjem na tlo u ovoj situaciji mnogo je razboritija varijanta od siliranja u roto bale iz razloga što se silažna masa nema uvjeta provenuti a to znači lošije uvjete siliranja i čuvanja.

Kod direktnog siliranja, biljna masa se može spremiti jednim prohodom stroja (silo kombajni), ali je ovakvim postupkom onemogućeno prethodno provenjavanje usjeva, pa se može izgubiti više od 10 % suhe tvari ocjeđivanjem silažnog soka iz silosa.