Za Arhimeda se, na primjer, tvrdi da je 214. g. p. K., kad su Rimljani opsjedali Sirakuzu, uz pomoć zrcala i Sunca zapalio neprijateljske brodove.

Kada su Rimljani napali grad Sirakuzu s mora i s kopna, 214. godine prije naše ere, branitelji grada uspjeli su ih zadržati skoro tri pune godine, služeći se Arhimedovim ratnim naprava ¬ ma.

Eufemije je ubio Konstantina i zauzeo Sirakuzu, nakon čega biva pobijeđene i istjeran u sjevernu Afriku [ 12 ].

Naime, kada je rimski vojskovođa Marcel osvajao Sirakuzu izdao je zapovijed da se čuva nevinost neprijatelja.

Skoro za tadašnju cijelu Sirakuzu Arhimed je bio lud, a on će sve te ljude koji su ga okruživali obraniti od Rimljana i tako im sačuvati živote.

Ona se nalazi na 10 km dugom antičkom putu koji je povezivao Sirakuzu i Vizzini.

Dva puta posjetio je Sirakuzu gdje ga je ugostio tiranin Hijeron koji je na svoj dvor pozivao najslavnije umjetnike i mislioce svoga vremena.

No, kao što je to biva s genijima, skoro za tadašnju cijelu Sirakuzu Arhimed je bio lud i nitko nije vidio ništa genijalno u tome što gol trči po ulici, crta po pepelu, ne jede danima i sve ostalo što je radio u trenucima manijakalne koncentracije na znanost: na koncu je, prema nekim zapisima, siromahu najvjerojatnije odsječena glava.

Čitao sam onog Sirakuzu pa sam htio to downloadati (Print-save as PDF).

Odmah po povratku u Sirakuzu otkazala je zaruke i podijelila sav svoj imetak siromašnima.

Kao što je Krist po meni proslavio Kataniju, tako će po tebi proslaviti Sirakuzu. Lucijina majka je zaista ozdravila.

Zabilježeno je i to kako je Marcel osvajajući Sirakuzu izdao nalog da se Arhimeda ne dira.

Put ih je vodio na italski jug u lijepu Kampaniju, čarobni Napulj, a onda na najljepši među otocima, na Siciliju, gdje posjetiše Kataniju i Sirakuzu.

Radila sam i za Sirakuzu, za Varaždinsku katedralu, svetište na Trsatu, crkvu sv. Marka u Zagrebu.

Vrativši se u Sirakuzu, Arhimed se u početku bavio astronomijom veoma ambiciozno, želeći odjednom sve.

Od Malte do Rima 11 Nakon tri mjeseca otplovismo aleksandrijskom la? om koja je prezimila na otoku i imala za znak Dioskure. 12 Doplovismo u Sirakuzu i ostadosmo ondje tri dana. 13 Odande plove? i uz obalu, stigosmo u Regij.

On se rodio u Geli, tada drugom gradu po važnosti na Siciliji, u doba u kojem je ona priznavala samo jednu prijestolnicu, Sirakuzu, u koju se slijevalo sve znanje i intelektualni utjecaj, posljednjeg stoljeća klasičnog helenskog razdoblja.

Dokaz tome su Arhimedovi izumi (čini se da ipak nije došlo do korištenja ogledala za koje se vjeruje da su spržili rimsku flotu kad je ova napala Sirakuzu) koji su toliko precizni u praksi upravo zato jer su usavršeni u teoriji.

Prodrijevši na zapad Grci utemeljuju Sirakuzu na Siciliji, Iaskiju u Italiji, Masilliu i Malagu u Španjolskoj, a sve to ugrožava Kartagu, pa uskoro dolazi do sukoba na moru.

Britanska 8. armija do 10. srpnja uspjela je zauzeti grad Sirakuzu i Palino.

Rimljani su Kartažane zvali Punima, pa su i tri rata vođena između Rima i Kartage nazvana Punskim ratovima.Sukob dviju sila bio je neizbježan nakon pobjede Rima nad epirskim kraljem Pirom.Izravan povod izbijanju I. punskog rata (264. 241. g. pr. KR) s Kartagom bilo je kartaško zauzimanje grada Mesane (današnja Mesina), a kada je 264. g. pr. KR. rimska vojska prešla na Siciliju započeo je prvi punski rat.Rimljani su zauzeli Mesanu i porazili kartašku vojsku na Siciliji te zauzeli Sirakuzu i Akragant, ali je kartaška mornarica i dalje gospodarila morem.Rim tada po prvi puta razvija mornaricu i razvija novu pomorsku strategiju opremajući svoje brodove novinbama poput kuka za privlačenje i pokretnih mostova te je u bitci kod Mila 260. g. pr. KR. rimsko brodovlje izvojevalo pobjedu, a rimski plan bio je da napadnu izravno kartaške afričke posjede te je u jednoj od najvećih pomorskih bitaka antike - bitci kod rta Eknoma 260. g. pr. KR. rimska vojska uništila Kartašku mornaricu.Rimska se vojska zatim iskrcala u Africi, ali je tamo doživjela velik poraz od kartaške vojske pod zapovjedništvom Spartanca Ksantipa.Rat je završen 241. g. pr. KR. kada se Kartaga obvezala platiti veliku ratnu odštetu Rimu te je morala napustiti Siciliju, sardiniju i Korziku tako da je Rim tim činom osvojio prvi puta područja izvan Italije.Ratovi su se djelomično vodili i u Hispaniji koja je bila kartaška kolonija i ugovorm se trabala Hispanija prepoloviti na 2 dijela gdje bi granica bila rijeka Ebro tako da jedan dio bude pod rimskom vlašću, a drugi pod vlašću Kartage