Da bi kršćanska načela učinili bližima puku, sveslavenski prosvjetitelji Ćiril i Metod iz Soluna na osnovu govora Slavena toga kraja stvaraju prvo slavensko pismo - glagoljicu i sa svojim učenicima prevode vjerske knjige s grčkog i latinskog na slavenski.

Ovaj papa je 880. ozakonio crkveno-slavensko bogoslužje te godinu dana kasnije u Rimu osobno posvetio ninskoga biskupa Teodozija.

Posebno pitanje bilo je slavensko bogoslužje, budući da reformni pokret nije mogao dopustiti tako izražene razlike unutar Crkve jer bi to moglo ugroziti jedinstvo zapadnog kršćanstva.

Uslijedilo je više od dvadeset i pet teških godina za slavensko stanovništvo koje se našlo pod talijanskom vlašću.

Katičić (i ne samo on) potpuno je u pravu kad naglašava to slavensko, ćirilo-metodsko nasljeđe u svih naroda s ovih područja.

Kakvo bratstvo jedinstvo, kakvi Slavensko porijeklo.

Naš jezik, bez obzira došli mi iz Irana ili iz nekog drugog prostora, je slavenski jezik i sve što iz tog jezika proizlazi, kultura, naš hrvatski identitet, sve je to slavensko.

' Pa, ako vi, koji ste se tako volili, niste uspili, kakve šanse imamo mi ostali? ' Izgleda da je ono slavensko u njegove bjeloruske mlade ipak prevagnilo, pa je izašla njena narav na vidjelo.

Možda je slavensko ili ilirsko stanovništvo imalo ipak određeni kult straha ili respekt prema planini kao opasnoj po život čovjeka, pa je tamo smještalo razna nadnaravna bića kako im ne bi obilazila oko kuća.

U kasnijim stoljećima u taj se književni jezik probijaju elementi jezika naroda u kojih se slavensko bogoslužje zadržalo u upotrebi te tako nastaju crkvenoslavenske redakcije: ruska, bugarska, srpska, hrvatska.

U više navrata tijekom svoje dominacije mletačke i austrijske vlasti su naseljavale slavensko i vlaško stanovništvo u Istru.

Moje ime je slavensko jer je tata vjerovao u partiju i panslavizam.

" Glagoljica je prvo slavensko pismo koje je izumio Konstantin Ćiril.

Oni su za sve koji govore slavenskim jezicima stvorili pismo i sjajnu pismenu kulturu, uredili slavensko bogoslužje, utemeljili književnost, dakako crkvenu.

Iako ni ime ni prezime nisu ukazivali na slavensko podrijetlo, nakon nekoliko rečenica njemačkog i talijanskog, ubrzo smo shvatili da signora Durini, nekadašnja gradonačelnica Pognane Lario, govori i slovenski i hrvatski.

Zanimljivo, Cruiseov se lik u filmu zove Stefen Djordjevic, odajući slavensko porijeklo, a film nosi sjajni Craig T.

gluposti ti čitaš, i ne možeš da potkriješiš nijednim jedinim dokumentom niti nekom knjigom, a ja tebi dokumentovano sve obrazlažem nikakvi hrvati nikad nisu vidjeli Bosnu, da imalo poznaješ historiju zano bi da su se hrvati kad su došli na Balkan 640. god, tačnije u Dalmaciju naselili samo do Cetine do Krbave, to će ti reći " otac " hrvatske povijesti Vjeko Klaić, izvoli čitaj da li si kad čuo za slavensko pleme Guduščani?? za Konstantinovo pisanje u DAI da su preko Cetine zahumljani i neretvani srpskog porijekla dakle i sa istoka i sa sjevera hrvati su bili okruženi NEHRVATIMA i kako su onda mogli Tita doći do Bosne, kad su prve susujede imali one koji nisu bili hrvati, da ih nisu preskočili pa eto pali s neba u Bosnu moj jarane Bosnu su naselili slaveni bar 100 godina prije hrvata, sa sjevera iz Panonije te sa domicilnim Ilirima srvorili zaseban etnički mix koji se vremenom prozvao Bošnjanima i kao takvi se jedino poznaju u historiji, nikakvi ni srbi ni hrvati nikad nisu spomenuti u Bosni o bošnjanima kao srednovjekovnom narodu Čitaj ovjde te ako ti bude šta nejasno javi se evo jedan fragment

U literaturi se čak spominje lipa kao sveto slavensko drvo pa se može zaključiti da su Slaveni još prije prijelaza na kršćanstvo poštivali božanstvo šume.

Gušić je iznio tezu da su Bužani bili slavensko pleme koje se ovamo naselilo zajedno s Avarima.

Katolička crkva u Bosni se razlikovala od one na Zapadu: biskupi su bili domaći ljudi sa narodnim imenima (Radogost, Dragonja, Vladimir, Bratoslav), koristili su slavensko bogoslužje, a nije bilo gradnje katedrala ni kaptola te se nije ubirala desetina.

Stanovništvo jezgrene Bosne je bilo slavensko, po svojim etničkim i vjerskim značajkama blisko ili istovjetno etničkom supstratu kao i Hrvati.

POVIJEST I SADAŠNJOST Dalmacija nikada nije pripadala Italiji - Esuli su iz Zadra pobjegli zbog savezničkih bombardiranja, a ne od partizana - Mi Dalmatinci iz miješanih slavensko - latinskih brakova nismo poslije oslobođenja imali probleme kao Švabe u Vojvodini - Pietro Bettiza bacio je bombu na glazbenike koji su svirali fašističke koračnice - Esuli nemaju pravo na povrat imovine, iako je to pitanje nepošteno riješeno između Jugoslavije i Italije

Učio je slavensko i klasično jezikoslovje, budne filologom kao mnogo naših mladića koji bi možda u drugim okolnostima odabrali drugo zvanje.

U predmetu Slavensko sveučilište (Slavic University) u Bugarskoj i drugi protiv Bugarske (odluka o nedopuštenosti zahtjeva, 18. studenoga 2004., zahtjev br. 60781/00) Europski sud je naglasio:

GLAGOLJICA Glagoljica je slavensko pismo, nastalo u 9. st. na balkanskom poluotoku.

- oko 900.: slavensko naselje - 1015.: prvi put se spominje, kao,, urbs Libzi (grad Libzi) - 1165.: markgrof Oto Bogati od Meissena naselju daje gradska i sajamsko pravo te se stoga ova godina uzima za godinu osnutka grada; grad je na križanju cesta Via Regia i Via Imperii - 1165.: osnivaju (grade) se dvije velike crkve: crkva Svetog Tome i crkva Svetog Nikole - 1409.: osnivanje sveučilišta (,, Alma Mater Lipsiensis) tako je ovo sveučilište jedno od najstarijih u Njemačkoj - do 1439.: Leipzig dotad pripada markgrofoviji Meissen, a od ove godine cijela markgrofovija pripada kneževini Saskoj - 15. st.: kada je Dresden određen za glavni grad vojvodstva Saske, Leipzig je često bio mjesto u kojem je zasjedao parlament jer je Dresden bio puno manje važan od Leipziga i Meissena - 1497.: promicanje u carski sajamski grad; Leipzig se razvio u najvažnije mjesto robne razmjene između Istočne i Zapadne Europe - 1519.: Leipciška rasprava polemika u organizaciji Sveučilišta između protestantskih i katoličkih teologa o tome koja je vjeroispovijed ispravna; na protestantskoj strani su Martin Luther, Philipp Melanchthon i Andreas Karlstadt, a na katoličkoj Johannes Eck - 1539.: Martin Luther i Justus Jonas uvode reformaciju u grad - 16. st.: uvodi se vodoopskrba; uspon građanskog sloja koji je obogaćen trgovinom - 1650.: početak izlaženja dnevnog lista prvi dnevni list u svijetu - 17. st.: grad nazaduje zbog Tridesetogodišnjeg rata (prije rata ima 18 000, a nakon rata 12 000 stanovnika) - 24.12.1701.: uvodi se ulična rasvjeta (oko 700 svjetiljaka, po uzoru na Amsterdam) - 1813.: u okolici grada vodi se Bitka naroda (Napoleon protiv saveznika) - 1825.: osnivanje burze Njemačkih knjižara - 1839.: otvaranje pruge Leipzig Dresden, koja slovi za prvu u Njemačkoj - 1843.: Felix Mendelssohn Bartholdy osniva Glazbeni konzervatorij, prvu visoku glazbenu školu u Njemačkoj - 1879.: osniva se Carski sud, kao vrhovna sudbena ustavona novoosnovanog Njemačkog carstva - 1903.: nogometni klub iz Leipziga postaje prvi prvak Njemačke - 1915.: otvorenjedrugog po veličini željezničkog kolodvora u europi (nakon milanskog); Leipzig je i 19. prvoj polovini 20. stoljeća najvažniji željeznički čvor Njemačke - 1943. - 45.: zračni napadi na grad: 60 % građevina je uništeno i smrtno je stradalo oko 6000 ljudi - 1945. - 90.: grad je u sovjetskoj okupacijskoj zoni u u Njemačkoj Demokratskoj Republici - 1989.: protesti pred crkvom Svetog Nikole, koji su na kraju doveli do pada socijalizma u Europi

Isključivo uz pomoć viših sila i poznatog tvrdoglavog slavensko-germanskog mentaliteta.

Naime, Stefan Dušan je oženio sestru bugarskog kralja Ivana Aleksandra i tim à inom sklopio srpsko-bugarski savez s ciljem da svrgnu u Carigradu ondašnjeg basileiosa i dovedu na vlast slavensku lozu, odnosno da istoà no rimsko carstvo postane - Slavensko carstvo.

Kop [ e ] rno je staro hrvatsko/slavensko ime) naći će mo dosta neslavenskih imena naselja koja zvuče latinski (starovlaška naselja): Nevest (latinsko ili ostrogotsko ime); Marčele i Partemis/Partemić (današnje Vinovo Gornje i Donje), Ostrogašica (označava vjerojatno Ostrogotsku zajednicu koj je tu prebivala) ili Sedramić (od keltski sedra tvrd kamen) itd.

Tematska cjelina Slaveni i Mediteran koja donosi kroatističko-slavističke priloge široka je i zanimljiva osnova za proučavanje slavensko-mediteranskih dodira i veza ne samo u području jezika i književnosti nego i u povijesnom, socio-kulturnom i drugom pogledu.