U slavenskom pučkom vjerovanju, što je prisutno i u našim krajevima, Ilija zapovijeda gromovima i kiši, pa se čak i naziva " Ilija gromovnik ".

Prema nekim istraživanjima, na primjer ⠀ smatra se da je gradić Volovsko u Primorju, te grad Veles u Makedoniji zapravo dobio naziv po staroslavenskom bogu stočara, Perunika nosi ime po starom slavenskom nebeskom gazdi Perunu, na Mosoru postoje planine koje se zovu Crnobog i Bijelobog, još uvijek se u određene dane u godini penju na te vrhunce i pale nekakve vatre u svitanje, u dalmatinskom zaleđu vjeruju da se zmajevi legu ispod posve određenih« kukova »na Velebitu, a istraživači staroslavenskih naroda i kultura su duboko uvjereni je dubrovački sveti Vlaho samo katolička prilagodba imena Volos, a da ne pričamo o Vlasima ili Vlajima, stočarskom i seoskom stanovništvu« iza grada ».

Zato je na saboru donesena odluka o zatvaranju crkava u kojima se bogoslužje obavljalo na slavenskom jeziku, a biskupima je bilo zabranjeno posvećivati za svećenike Hrvate koji ne bi naučili latinski jezik.

Molimo Vas da naslov izlaganja, zajedno s popunjenim upitnikom, pošaljete na e-mail Ova e-mail adresa je zaštićena od spam robota, nije vidljiva ako ste isključili JavaScript najkasnije do 1. svibna 2012. S poštovanjem u ime organizacijskog odbora simpozija »Obitelj Ožegović« Program simpozija međunarodnog znanstvenog skupa »Obitelj Ožegović« ČETVRTAK, 15. studenoga 2012. 09.00 09.30 Otvaranje skupa i pozdravne riječi 09.30 09.50 Anežka Kindlerová (Prag): Ožegovići i slavenstvo 09.50 10.10 Đuro Franković (Pečuh): Ožegovićeve peštanske studije i njegovo povezivanje sa slavenskom omladinom te odnos prema Mađarima 10.10 10.40 Rasprava 10.40 11.00 Stanka 11.00 11.20 Agneza Szabo (Zagreb): Metel Ožegović u političkom i kulturno-prosvjetnom životu Hrvatske 11.20 11.40 Mira Kolar Dimitrijević (Zagreb): Ožegovići u Koprivnici 11.40 12.00 Đuro Škvorc (Križevci): Ožegovići i Sveti Petar Orehovec 12.00 12.30 Rasprava 12.30 14.30 Stanka za ručak 14.30 14.50 Đurđica Tenodi (Križevci): Stjepan Ožegović 14.50 15.10 Ozren Blagec (Križevci): Ljudevit Ožegović 15.10 15.30 Lucija Konfic (Zagreb): Lucija Ožegović 15.30 15.50 Tomislav Bogdanović (Križevci): Ivka Ožegović i njezin humanitarni rad 15.50 16.20 Rasprava 17.00 Izlet u Barlabaševac: mjesto rođenja mnogih članova obitelji Ožegović 19.30 Večera PETAK, 16. studenoga 2012. 09.30 09.50 Hrvoje Petrić (Zagreb): O djelatnosti Metela Ožegovića u Ugarskom saboru 09.50 10.10 Ladislav Heka (Szeged): Uloga Metela Ožegovića u ustavnopravnoj povijesti Ugarske 10.10 10.40 Rasprava 10.40 11.00 Stanka 11.00 11.20 Željko Karaula (Bjelovar): Korespondencija baruna Metela Ožegovića s Ivanom Mažuranićem 11.20 11.40 Ivica Zvonar (Zagreb): Korespondencija između Ivana Kostrenčića i Metela Ožegovića u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu 11.40 12.00 Ivan Peklić (Križevci): Obitelj Ožegović i Franjo Marković 12.00 12.30 Rasprava 12.30 15.00 Stanka za ručak 15.00 15.20 Mirko Bogović (Senj): Mirko Ožegović 15.20 15.40 Lucija Radoš (Zagreb): Latinski prigodni govori biskupa Mirka Ožegovića 15.40 16.00 Pavao Knezović (Zagreb): Succinta Mirka Ožegovića 16.00 16.30 Rasprava 16.30 17.00 Zatvaranje skupa 17.00 Izlet u Vinarec: mjesto rođenja mnogih članova obitelji Ožegović 19.30 Večera

Božanski kovač u slavenskom (ukrajinskim predajama) je prvi iskovao plug za ljude te je pred plug vezao zmaja i izorao zemlju, a te su brazde i danas poznate pod nazivom Zmajev zid u ravnicama rijeke Dnjepar.

Najstariji ruski iluminirani rukopisi na crkveno slavenskom jeziku iz 11. stoljeća su napisani u Novgorodu koji je bio sjedište pravolslavne nadbiskupije.

Pozornost književne publike skrenula je na sebe 1913. romanom za djecu " Čudnovate zgode šegrta Hlapića ", a njenim krunskim djelom kritičari smatraju zbirku pripovjedaka " Priče iz davnine " iz 1916., koja sadrži motive mitološke mudrosti običnoga svijeta, inspirirane slavenskom mitologijom.

Za našu prezentaciju istražili smo liturgiju po bizantsko-slavenskom obredu grkokatoličke crkve, a projekt smo nazvali Božanska liturgija.

Nije potrebno naglašavati koliku je senzaciju predstavljao za sve tamošnje pripadnike južnoslavenskih naroda posjet jedinog stalnog kazališta na slavenskom jugu koje se publici obraća na narodnom jeziku.

Hrvatska redakcija Ljetopisa popa Dukljanina (vjerojatno najstariji hrvatski povijesni tekst nastao sredinom 12 st. na slavenskom jeziku) nastala je u 14. st., a Ljetopis je preveo na hrvatski anonimni svećenik na splitskom području i dopunio ga podacima iz hrvatske povijesti, napose o kralju Zvonimiru i njegovoj nasilnoj smrti.Ovu hrvatsku redakciju pronašao je u Makarskom primorju splitski patricij Dmine Papalić i prepisao je 1509. ili 1510. Prema Papalićevu tekstu 1546. godine Jerolim Kaletić u Omišu učinio je svoj prijepis koji je dospio u ruke Ivana Lulića, a on ga je poklonio Vatikanskoj biblioteci.

Njegovo je ime bilo uneseno u jednu liturgijsku knjigu na slavenskom jeziku, objavljenu u Rimu, pa je na taj način priznat i od Rimske crkve.

Iz svega toga slijedi i jedan od mogućih odgovora na pitanje zašto se Ivana Brlić Mažuranić poslužila upravo slavenskom mitologijom:

Definitivno pripadamo slavenskom kulturnom krugu, ali jako smo homogeni.

Planina Pirin je nazvana prema Perunu, vrhovnom slavenskom bogu groma i munja.

Pa Katičić kaže: Korijen wel - kojega se značenje odnosi na umrle nema potvrde u slavenskom.

Na prijelazu iz 9. u 10. stoljeće iz zapadnoga Potkarpaća, gdje su slavenskoj vlas-ti predstojali moravski kneževi, i iz Panonije i Sirmija (Srijem-ske Mitrovice), gdje je papa postavio Metodija za nadbiskupa metropolita da upravlja novouspostavljenom slavenskom crk-vom, kada je franačka crkva i njezin metropolit u Salzburgu (zgodno bi tu bilo skupa s Česima reći Solnogradu), ne baš po volji Rima, uz pomoć svjetovne vlasti uništila crkvu i raz-jurila sljedbenike, neki od izbjeglih učenika te škole došli su u nekadašnju rimsku Dalmaciju, na hrvatski kulturni prostor.

Književni jezik koji od-govara njihovu slavenskom govoru dobili su Hrvati od glago-ljaša.

Brlića kao uistinu fascinantnoj i u mnogome još zagonetnoj ličnosti 19. stoljeća; 2) jer pojašnjava život, međusobne odnose i uloge članova ugledne brodske porodice Brlić i tako baca potpunije svjetlo na život i kulturu Slavonskog Broda sredine i druge polovice 19. stoljeća; 3) jer pridonosi temeljitijim i jasnijim sagledavanju i spoznajama o procesima, akterima i strategijama nacionalnih preporodnih zbivanja u doba njezina modernoga konstituiranja, dakako, u pripadajućem europskom, poglavito srednjoeuropskom i slavenskom kontekstu rekao je prof. Brešić.

Pisac Barskog rodoslova istakao je na početku svoga djela da je njegov original bio sastavljen na slavenskom, u što nemamo razloga sumnjati. [ 8 ] Već bi i samo postojanje takva historiografskog djela svjedočilo o visokoj razini pismenosti u Duklji, čak da njegova analiza nije pokazala postojanje nekoliko njegovih izvornih predložaka, od kojih su neki bili nesumnjivo pisani slavenski, dok se za neke druge to može pretpostaviti.

Dana 22. veljače 1483. dovršeno je tiskanje prve hrvatske knjige - Misala po zakonu rimskoga dvora, koja je ujedno i prva tiskana knjiga na slavenskom Jugu.

Iako je većina tokajske regije danas u Mađarskoj, ime joj govori o slavenskom duhu.

Problem je u bivšoj Jugoslavenskoj akademiji znanosti i umjetnosti, koja se u određenim povjesnim previranjima ponašala nedolično, pa je tijekom svoje povijesti kreirala neznanstvene i nakaradne stavove i zauzimala izrazito političke stavove o slavenskom podrijetlu Hrvata.

Ruka je naime ono što sabire, skuplja, a glagol nije sačuvan u slavenskom...

Osim toga, bit će priređena izložba ikona, održano velikoposno bogoslužje u bizantsko-slavenskom obredu, tribina o križnom putu, izložba studenata ALU Zagreb i predstavljanje nekoliko književnih izdanja.

U trodijelnoj, intimnoj tragikomediji Buljan je dočarao modernu, živopisnu i duhovitu bajku, omotanu pamtljivim glazbenim brojevima, postavljenu na prekrasnu pozornicu uz more, na kojoj su odlični glumci oživjeli brojne, zanimljive uloge uspješno žonglirajući različitim žanrovima, stilovima oživljavajući mit o ženskoj emancipaciji u slavenskom kontekstu koji postaje univerzalan, imun na vrijeme i prostor.

" Priče iz davnine " priskrbile su joj naziv " hrvatski Andersen " i " slavenski Tolkien ", a " Šegrt Hlapić " i danas je među najomiljenijim dječjim knjigama, oba djela su prevedena na desetke stranih jezika, te je dva puta kandidirana za Nobelovu nagradu za književnost. " Priče iz davnine " (1916; drugo prošireno izdanje 1926), zbirka bajki inspirirana slavenskom mitologijom i narodnom predajom, smatraju se vrhuncem europske književnosti za djecu.

" Ruska motorizirana jedinica priključiti će se ' Slavenskom komonveltu 2012 ' - vojnim vježbama u Ukrajini ", rekao je Serdyukov na sastanku s ukrajiniskim ministrom obrane, Dmytrijem Salamatinovim, danas u Moskvi.

Događalo se da je u slavenskom svijetu najagresivnija bila (i jest) politika ruskog imperijalizma koja je vješto manipulirala " slavenofilskom idejom ", ostvarujući pod njenim pokroviteljstvom ekspanziju sveruske kolonijalne ideologije na čitav slavenski prostor.

Osnovao kijevski metropolit Petrus Mogila, kao prvo visoko učilište na istočno slavenskom tlu.

Prvi jezični spomenici na slavenskom jeziku na području Bosne i Hercegovine potječu iz 11. ili 12. stoljeća.