Nakon uspjeha predstave U lugu onomuj, prema dotad nikad izvedenim pastoralama hrvatskoga renesansnoga književnika, Dubrovčanina Nikole Nalješkovića, dubrovačko kazalište organizira i znanstveni skup Nikola Nalješković u kontekstu povijesti književnosti, kazališta i kulture što će se održati od 6. do 8. studenoga 2003. O nepoznatim ili manje poznatim aspektima života i djela Nikole Nalješkovića, njegovog vremena u i oko Dubrovnika, izlagat će Rafo Bogišić, Slavica Stojan, Zdenka Romer Janeković, Ivica Martinović, Amir Kapetanović, Dunja Fališevac, Divna Mrdeža Antonina, Mira Muhoberac, Leo Rafolt, Tomislav Bogdan, Davor Dukić i redatelj predstave U lugu onomuj Rene Medvešek.

o tome tko su ustvari bili pojedini likovi u držićevim komedijama, od kojih je neke oživljavao u novim, ili u više njih, istražila je znanstvena savjetnica ' zavoda za povijesne znanosti hazu u dubrovniku ', slavica stojan u jednoj tek nedavno objavljenoj studiji pod naslovom " Autentični stanovnici Držićeva Njarnjas-Grada ".

O predromaničkom razdoblju od 9. do 11. stoljeća kao dijelu Žilina stručnog interesa te sakralnim građevinama iz tog razdoblja na otoku Koločepu, od kojih su neke još u funkciji, osim autora knjige govorili su urednik knjige mr. Vlaho Benković, predsjednik Ogranka Matice hrvatske Dubrovnik, akademik Luko Paljetak, dr. Slavica Stojan te Igor Fisković.

u dubrovniku gdje se vratio nakon studija djelovao je kao liječnik, a osobito higijeničar. književni opus mu je mnogo veći od publiciranog pa je rukopisna baština ovog humaniste i (dijelom) petrarkiste u arhivima samostanske knjižnice mala braća i znanstvene knjižnice u dubrovniku. pisao je na ' svježem i sočnom narodnom govoru ' (slavica stojan). iako je najviše nejgovih radova na hrvatskom, on je jednako pisao stihove i na talijanskom i latinskom jeziku.

Nepostojanje ijednog teksta Cvijete Zuzorić paradoksalno je pogodovalo njezinoj književnoj slavi, omogućujući da se ona oblikuje kao u razlomljenom zrcalu, upisivanjem interpretacija koje su počele za njezina života, pa se, uz prekid, u hrvatskoj književnosti nastavile nizom pjesničkih, proznih i dramskih djela u kojima je Cvijeta katkada samo ime, katkada lirski poticaj, a katkada stožerni lik (Milan Šenoa, Tin Ujević, Zdenka Marković, Antun Šoljan, Slavica Stojan, Davor Mojaš, Matko Sršen), sve do njezina dnevnika iz pera Luka Paljetka, u kojem prepoznavanje autora u liku mjestimice rubi s identifikacijom, a mjestimice se pak odmiče u pozadinu ne bi li oslikalo fresku vremena, istkalo tapiseriju o prostoru.

Šteta je što ne možete skrenuti tamo dolje, do Gradićeva ljetnikovca, odnosno do palače gdje gospođa Slavica Stojan i njezin suprug održavaju davninu na najvišoj pjesničkoj razini, pa vam se od užitka podiže kosa na glavi kao kad slušate Addinsellov Varšavski koncert.

Katedralni župnik don Stanko Lasić i povjesničar umjetnosti Ivan Viđen predstavljajući program proslave 300. godišnjice Dubrovačke katedrale od početka gradnje do izgradnje najavili su, uz ostalo, ciklus znanstveno-popularnih predavanja na kojima će sudjelovati i akademik Igor Fisković, akademik Radoslav Tomić, bivši ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva dr. Stjepan Ćosić, dubrovačka znanstvenica dr. Slavica Stojan, a prvo predavanje na programu je u petak, 8. veljače.

Mi (Eta Rehak, Slavica Stojan i ja) mislimo da je mlada, radoholična, teatarski obrazovana ravnateljica Mira Muhoberac u kratkom vremenu pokazala iznimne kvalitete kako umjetničkog i organizacijskog vođenja teatra, tako i preobrazbom kazališta u modernu kulturnu instituciju otvorenu za sve generacije i različita kulturna i umjetnička događanja.

Autori su ove, četvrte po redu slikovnicu iz ciklusa dubrovačke Matice hrvatske, Slavica Stojan, koja potpisuje tekst, i Ivan Vitez, koji je načinio ilustracije.

U cilju dostojnog obilježavanja ovog događaja Gradsko poglavarstvo Grada Dubrovnika imenovalo je Odbor za pripremu obljetnice rođenja Marina Držića u sastavu: Dubravka Šuica, prof., Miho Katičić, dipl.oec., Slavica Stojan, dr., Luko Paljetak, akademik, Petar Mišo Mihočević, prof., Ivica Prlender, dr., Vesna Čučić, mr. Marin Držić zvan Vidra rođen je 1508. u uglednoj i bogatoj dubrovačkoj građanskoj obitelji koja je već imala jednog književnika, Marinovog strica i našeg prvog petrarkista, Džoru Držića.

On je nedvojbeno jedan od najuniverzalnijih duhova meðu humanistièki obrazovanim Hrvatima danas... " Žiri za znanost: Ivo Babiæ, Nenad Cambi, Petar Filipiæ (predsjednik), Damir Piliæ, Slavica Stojan

Slavica Stojan, povjesničarka: Pozitivno, predivno i iznimno rijetko

O prvome piše Slavica Stojan, a o drugome se raspreda po facebook grupama koje se tiču državne mature.

Naravno, Slavica Stojan će se pobliže dotaći toga što se sve jelo i pilo u Dubrovniku 16. stoljeća, kao i spomenutih dekameronskih naslada, ali i primjerice zabrane pretjerane raskoši u odijevanju i koji su crkveni sveci tada bili u modi.

DOMOVINSKI RAT I RATNE ŽRTVE U 20. STOLJEĆU: ETNOGRAFSKI ASPEKTI voditeljica projekta: Reana Senjković istraživači i suradnici: Naila Ceribašić, Jasna Čapo Žmegač, Božidar Dragišić, Ljubica Gligorević, Jadranka Grbić, Wolfgang Hoepken, Renata Jambrešić Kirin, Jadran Kale, Koraljka Kuzman, Aleksandra Muraj, Lidija Nikočević, Mojca Piškor, Maja Povrzanović Frykman, Ines Prica, Lela Roćenović, Slavica Stojan, Zorica Vitez, Branka Vojnović Traživuk.

Slavica Stojan pisala je na temelju arhivske građe i zato je ova rekonstrukcija renesansnog Dubrovnika autentična, iako su situacije i ljudi neočekivano urnebesni.

Laureate su izabrali članovi žirija za znanost - akademik Nenad Cambi, arheolog, prof. dr. Ivo Babić, povjesničar umjetnosti, prof. dr. Petar Filipić, ekonomist, prof. dr. Slavica Stojan, teoretičarka književnosti, te prof. dr. Dražen Lalić, sociolog.

Autorica i scenaristica filma je Slavica Stojan, poznavateljica života i rada Marina Držića, a redatelj je Vladimir Gojun.

Ne čudi, dakle, što je renesansa u nas do danas ostala nekako više u domeni povjesničara umjetnosti, dakako i povjesničara književnosti, a manje povjesničara samih, unatoč temeljnim knjigama Tomislava Raukara, Miroslava Bertoše, sada i čitava kruga oko Vekarićeva Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku (Zdenka Janeković-Römer, Nella Lonza, Slavica Stojan, Vesna Miović), da spomenemo samo neke.

Dubrovačka znanstvenica Slavica Stojan uspješno je u arhivskim spisima Državnog arhiva u Dubrovniku prepoznale brojne Držićeve likove od krvi mesa.

O knjizi su govorili predsjednik MH Ogranak Konavle Niko Kapetanić, u povijesnom kontekstu Konavala burne 1848. godine kada se radnja događa; dr. sc. Slavica Stojan književna povjesničarka i vrsna poznavateljica djela dubrovačkih pisaca 19. stoljeća, tako i djela Mata Vodopića, naglašavajući potrebu uvrštenja njegova djela među popis učeničke lektire; a govorio je i suizdavač Božo Lasić podsjetivši na jednu zanimljivost, da se prije 55 godina u Đurinićima izvela predstava ' Marija Konavoka ' u režiji tadašnjeg učitelja Nenada Pate, te da je bila iznimno posjećena.

Već uobičajeni proljetni susret s knjigama i radovima znanstvenika iz lapadskog ljetnikovca Sorkočević, upotpunit će i inserti iz dokumentarnog filma Od tartare do urote: Marin Držić ", čija je autorica i scenaristica Slavica Stojan, redatelj Vladimir Gojun, a producentica Brigita Masle

Bilo mi je važno da slika ondašnjeg Dubrovnika i Držićev prikaz ne budu obična razglednica, stoga smo tražili upravo ona mjesta koja najbolje prikazuju dubrovački renesansni ambijent, rekla je scenaristica Slavica Stojan.

Nije pritom želio napisati isljedničku priču, već je želio stvoriti dobru literaturu, u čemu mislim da je uspio - kazala je o ovom djelu dr. Slavica Stojan, znanstvenica Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku

Kako je kazala autorica scenarija Slavica Stojan, namjera je da u filmu dođu do izražaja nova otkrića i nova saznanja o tom zasigurno najvećem hrvatskom piscu.

Ugledna povjesničarka književnosti Slavica Stojan je upravo ovaj kip postavila na ovitak svoje knjige Anica Bošković.

U dosadašnjem jedinstvenom Kulturnom vijeću u kojem je svako od navedenih područja kulturnog i umjetničkog stvaralaštva predstavljao po jedan član, bili su Ivan Dražinić, Mišo Đuraš, Tonko Jović, Lukša Peko, Slavica Stojan, Hrvoje Macan i Davor Mišković, a ove godine su neka od tih mjesta bili preuzeli Zlatan Srzić i Ljerka Dunatov.

Pred petnaest godina održan je skup posvećen ovoj važnoj osobi dubrovačkog klera XX. stoljeća, a predavanja su održali don Mato Bogišić, dr. Frano Glavina i dr. Slavica Stojan, a dvije godine kasnije Matica hrvatska - ogranak Trpanj tiskala je radove sa znanstvenog skupa i izbor iz Subotićeva književnog opusa.

U velebnom povijesnom zdanju nazočnima su se obratili veleposlanik Tomislav Vidošević, glavni tajnik Udruge Dante Alighieri dr. Alessandro Masi, prof. Rita Tolomeo, redovita sveučilišna profesorica i znanstvena savjetnica u Zavodu za povijesne znanosti HAZU u Dubrovniku dr. sc. Slavica Stojan, zajedno istaknuvši vrijednost ovog rada u današnjim prilikama, dok je o djelu kao priređivač i autor uvodne studije govorio Relja Seferović

Sve to svjedoči o neraskidivoj vezi Grada i tramvaja, čijim je nerazdvojnim toposom i urbanom metaforom tramvaj postao, a kako je naglasila dr. Slavica Stojan, možda je ova monografija nagovještaj kako će i neke nove dubrovačke generacije osjetiti ljepotu vožnje tramvajem preko Boninova