Nakon pozdravnih riječi predstojnice Katehetskog ureda i šibenskog biskupa Ante Ivasa izlaganje na temu« Crkva i nacionalni identitet »imao je profesor povijesti na KBF u Zagrebu dr. sc. Slavko Slišković.
Nakon pozdravnih riječi predstojnice Katehetskog ureda i šibenskog biskupa Ante Ivasa izlaganje na temu« Crkva i nacionalni identitet »imao je profesor povijesti na KBF u Zagrebu dr. sc. Slavko Slišković.
U prvom bloku Dominikanac Augustin Kažotić i sveučilište u Parizu (oko 1260. 1303.) " predavanja će održati akademik Tomislav Raukar, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti Hrvatsko društvo u europskom kontekstu u Kažotićevo vrijeme (13. - 14. stoljeće) ", prof. dr. Slavko Slišković, Sveučilište u Zagrebu Braća propovjednici u Hrvatskoj u 13. i 14. stoljeću ", prof. dr. Jacques Verger, Sveučilište u Parizu IV-Sorbonne Redovnici i svJetovnJaci na Pariškom sveučilištu krajem 13. stoljeća ", prof. dr. Anto Gavrić, Sveučilište u Zagrebu Augustin Kažotić i Toma Akvinski " i akademik Zvonko Kusić, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti Arnold iz Bamberga i njegova rasprava o očuvanju zdravlja (1317.) ".
Posljednje predavanje u srijedu 31. ožujka u 19.30 sati s temom " Hrabrost propovijedanja ljudska prava " održat će dr. Slavko Slišković.
Temu su zajedno sa slušačima, osobito vjeroučiteljima i studentima teologije i katehetike, promišljali gosti-predavači prof. dr. sc. Slavko Slišković i mr. sc. s.
Kažotića na Peščenici u Zagrebu, dominikanac Slavko Slišković, profesor crkvene i opće povijesti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu održao je 25. veljače 2009. godine predavanje na temu Sveti Dominik uzor suosjećanja.
Ako Vas ne zadovoljava Wikipedija, tj. ono što Vam trenutno ja mogu ponuditi, a zadovoljit će Vas dokaz povjesničara, arheologa i ostalih relevantnih stručnjaka onda bih Vas jedino mogla uputiti na stručne osobe kao što su npr.: dr. sc. Mario Cifrak; dr. sc. Dario Tokić; dr. sc. Božo Lujić; prof. dr. sc. Nikola Hohnjec; dr. sc. Božidar Mrakovčić, docent; dr. sc. Darko Tepert; dr. sc. Slavko Slišković, docent; dr. sc. Franjo Velčić, docent; prof. dr. sc. Adalbert Rebić, da se s njima konzultirate ili da odete u stručniju knjižnicu i tamo se još više informirate.
Pročelnik Katedre za crkvenu povijest na zagrebačkom Katoličkom bogoslovnom fakultetu Slavko Slišković podsjetio je na kršćanske korijene Bosne i Hercegovine, te kako je vrhbosanska nadbiskupija stalno pripadala hrvatskim metropolijama.
Uz dvadesetu nedjelju kroz godinu tekstom " Euharistija - dar vječnosti u vremenu " razmišlja Slavko Slišković, a uz dvadeset i prvu nedjelju Ante Vučković razmišlja tekstom " Sablazan i ispovijest ", dok uz dvadeset i drugu nedjelju tekstom " Krist između objektivnog i subjektivnog " razmišlja Željko Tanjić.
Autori ovih tekstova su: Ante Vučković, Ivan Šaško, Ivica Raguž, Željko Tanjić i Slavko Slišković.
Sljedeća se Tribina Zajednički vidici nastavlja 24. travnja 2013. u okviru teme Credendo in Deum ire Tribine o vjeri, a na temu Kriza vjere govorit će prof. dr. sc. Slavko Slišković i mr. sc. Nedjeljka s.
O liturgijskim čitanjima promišljaju teolozi: Ivan Šaško, Ante Crnčević, Slavko Slišković, Ivica Raguž i Željko Tanjić.
Prvi predavač dr. sc. Slavko Slišković govorio je o povijesnom kontekstu ludbreškog čuda, odnosno o povijesnim crkvenim neprilikama u vrijeme čuda.
Slavko Slišković koji već 8 i pol godina kao vicerektor brine o crkvi.
Slavko Slišković, OP, fra Ivan Karlić, OFMConv, fr.
Slavko Slišković, pročelnik Katedre crkvene povijesti na KBF-u, pozdravio je nazočne i rekao da ovaj skup potvrđuje važnost bl. Augustina Kažotića, dominikanca, zagrebačkog i lucerskog biskupa, koji je ostavio traga u vjerskom, kulturnom, znanstvenom i političkom životu Hrvatske i Italije.
Blagdanskom ozračju prethodilo je trodnevlje koje su predvodili dominikanci: dr. Slavko Slišković, profesor opće i crkvene povijesti na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu, Tomislav Kraljević, župnik Župe bl. Augustina Kažotića u Zagrebu i vlč. dr. Željko Tanjić, profesor fundamentalne teologije na Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu.
Organizatori skupa su Katedra za povijest Sveučilišta u Fribourgu (prof. Paul-Bernard Hodel, OP), Katedra crkvene povijesti KBF-a Sveučilišta u Zagrebu (prof. Slavko Slišković, OP), Institut sv. Tome u Zagrebu i Institut sv. Tome u Fribourgu, uz potporu Zagrebačke nadbiskupije, Hrvatske dominikanske provincije, Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Fonda za istraživanje Sveučilišta u Fribourgu.
Program je vodio dr. Slavko Slišković, OP.
Slavko Slišković, te o djelovanju sestara dominikanki u HKM Hamburg o čemu je govorila s.
Zagreb, (IKA) Na proslavi Dana Pravoslavnoga bogoslovskog fakulteta Univerziteta u Beogradu i njegova zaštitnika svetoga Save sudjelovali su predstavnici Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, i to prodekan za organizacijska pitanja i područni studij doc. dr. Slavko Slišković, OP i studenti Anđelka Marković i Ivan Gavranović, OP.
Zbornik su priredili dr. Lovorka Čoralić i dr. Slavko Slišković.
Dvadeset i sedam studentica i studenata ove je godine diplomiralo, a svečano su im priznanja uručili kancelar riječke Teologije nadbiskup dr. Ivan Devčić, prodekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta u Zagrebu, čiji je riječka Teologija dio, dr. Slavko Slišković i predstojnik Teologije dr. Božidar Mrakovčić.
Slavko Slišković, profesor i prodekan Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
Homiletska razmišljanja potpisuju Ivica Raguž, Ante Vučković, Ivan Šaško, Slavko Slišković i Željko Tanjić.
U ime Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu okupljenima se obratio prodekan Slavko Slišković.
Prvi koreferat održao je fra Slavko Slišković, OP.
Biblijska razmišljanja i Odjeke Riječi potpisuju Ivan Šaško, Ivica Raguž, Ante Vučković, Slavko Slišković, Željko Tanjić, Mario Cifrak te Darko Tepert.
Marko Prpa, dr. Slavko Slišković, o.
Slavko Slišković u ime čitave zajednice održao prigodni govor i uručio cvijeće s.
Ivan Šaško uz III. nedjelju kroz godinu promišlja u tekstu " Svjetlo Isusova pogleda ", a Slavko Slišković uz IV. nedjelju tekstom " Graditelji blaženstva ".
Jezikoslovac je web odrednica na kojoj ćemo pokušati u skorije vrijeme objediniti sve varijante i baze koje su trenutno dostupne za hrvatski jezik, kao i što veći broj primjera za iste. Pratite nas i šaljite prijedloge, kako bismo postali centralno mjesto razmjene znanja.
Srdačan pozdrav!
All Rights Reserved © Jezikoslovac.com