Juraj Kolarić je u svojem prijedlogu istaknuo četiri pretpostavke za uspješan dijalog s pravoslavnima u Hrvatskoj: 1.) Srbi u Hrvatskoj moraju priznati novu političku realnost i priznati Republiku Hrvatsku kao svoju domovinu i državu.; 2.) Srbi koji su tijekom Domovinskog rata u Hrvatskoj počinili zločine, bez obzira radilo se to o pravoslavnim vjernicima, svećenicima ili episkopima, moraju odgovarati na sudu; 3.) Pravoslavnima u Hrvatskoj mora se omogućiti slobodno ispovijedanje njihove vjere i službeni kontakti njihove hijerarhije s centralom u Beogradu, ali se mora na području Hrvatske omogućiti i stvaranje« Hrvatske pravoslavne crkve »; 4.) Dosadašnji ekumenski razgovori mogu se nastaviti samo pod spomenutim pretpostavkama.

Sudionike su simpozija, koji su organizirali Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu i Društvo za povjesnicu Zagrebačke nadbiskupije »Tkalčić«, na početku pozdravili i dr. Juraj Kolarić uime Organizacijskog odbora, Josip Kapak, načelnik Marije Bistrice, nadbiskup Francisco Javier Lozano, apostolski nuncij u Hrvatskoj, biskupi: požeški Antun Škvorčević i đakovački Marin Srakić, i dr. Josip Baloban, dekan KBF-a u Zagrebu.

Po pokopu, u crkvi Krista kralja na Mirogoju održana je misa zadušnica za Jožu koju je služio međimurski sin dr. Juraj Kolarić koji je za kraj poručio: - Otišel je tam gde bo mu bolje

Nije zato ni neobično da naš najveći katolički ekumenist dr. Juraj Kolarić, u našem nedavnom intervjuu također na pitanje definicije ekumenizma nije mogao dati nedvosmislen odgovor što ekumenizam jest, te da nije neobično da su uslijedili na nj kontrarni komentari.

Predavač je mons. dr. Juraj Kolarić, umirovljeni profesor na KBF-u u Zagrebu.

Predavanje o crkvenim prilikama u Zagrebačkoj biskupiji sredinom 19. st. održao je dr. Juraj Kolarić, profesor crkvene povijesti na KBF-u u Zagrebu.

Predsjednik Organizacijskog odbora skupa mons. prof. dr. Juraj Kolarić okupljene je podsjetio na visoke moralne i duhovne osobine koje su krasile obitelj Zrinski, što je posvjedočeno i njihovim viteškim životima i mučeničkim stradavanjima.

O isprepletenosti Crkve i kulture, kao i crkvenoj skrbi za kulturna dobra u hrvatskome narodu, na primjeru časopisa »Crkvena kulturna dobra«, godišnjaka koji izdaje Ured za kulturna dobra Zagrebačke nadbiskupije, govorio je njegov glavni urednik dr. Juraj Kolarić.

Idejni začetnici blagoslova, mons. Mijo Gabrić i mons. Juraj Kolarić, ponavljaju kako je vani ovakvo što ubičajeno, a kod nas se, vele nije moglo.

Članovi Nadzornog odbora: dr. Juraj Kolarić, za predsjednika Nadzornog odbora; mo.

Dana 13. travnja 2013. naši osmaši primili su sakrament sv. potvrde koju im je podijelio mons. Juraj Kolarić.

Na otvorenju izložbe o novom velebnom sakralnom zdanju govorili su trnjanski župnik Alojzije Žlebečić, predsjednik ocjenjivačkog suda akademik Velimir Neidhart prof. arhitekture te dr. Juraj Kolarić, koji se kao crkveni povjesničar osvrnuo na liturgijsko-sakralno značenje prostora.

Spomen ploču su otkrili ravnateljica osnovne škole Josipa Brodarića iz Pečuha te mnsg. dr. Juraj Kolarić, prebendar i predstojnik Ureda za kulturna dobra, kojega je Papa Benedikt XVI nedavno imenovao i svojim kapelanom, a koji je prije toga, predvodio i svečanu svetu misu.

MIRALEM ALEČKOVIĆ, za zasluge u borbi za nacionalna i socijalna prava hrvatskog naroda odlikovan je mons. Juraj Kolarić, a Antun Magić odlikovan je za osobit doprinos anti fašističkim tekovinama RH.Odlikovanja su primili i Nila Kuzmanić-Svete, Anka Katušić Balen, Boris Nemšić, Vjekoslav Majetić i Ivan Vican.

U Upravni odbor su izabrani svećenici: Lovro Cindori, Juraj Kolarić, Vjekoslav Meštrić, Zvonimir Sekelj, Marijan Franjčić, te laici: Mijo Bergovec, Jozo Rotim, Anita Pertričević, Marija Pustišek i Mario Bajkuša.

Bili su to: Ivan Blagus, Pavao Kolarić, Juraj Kolarić, Juraj Srpak, Pavao Debelec, Petar Blagus, Juraj Lepoglavec i Janko Prekmurec.

Kao podložnici Čakovečkog vlastelinstva 1764. godine spominju se u Donjem Hrašćanu: Ivan Zernoha, Pavao Kolarić, Matija Debelec, Juraj Kolarić, Ivan Tomek, Matija Modrić, udovica Jurja Mikulića kod Jakoba Katane, Mihael Ferković, Josip Zadravec, libertin, ima samo 1/16 selišta, Matija Kolarić, Juraj Kolarić, Nikola Laparić, subinquilin, Luka Kranjec i Nikola Kenđerec.

Kmetovi Čakovečkog vlastelinstva bili su: Ivan Novak, Ivan Zrna, Mihael Kamenar, Marko Modrić, Matija Debelec, Juraj Kolarić, Mihael Čemerika, Matija Mikulić, Jakob Katana, Juraj Zadravec, Lovro Habuš i Matija Kolarić.

U tom su dijelu radovi raspoređeni po sljedećim naslovima: Dijalektika svećeničkog života (Ivan Stošić), Nastanak i temeljne zadaće Ekumenskog vijeća Crkava, EVC (Juraj Kolarić), Uloga i doprinos pravoslavnih Crkava Svjetskom vijeću Crkava (Radovan Bigović), Dostojanstvo ljudske osobe u misli Ivana Kopreka (Iris Tićac Marija Takač).

Evo kako je to izrazio crkveni povjesničar, dr. Juraj Kolarić:

No siguran sam da se neće miješati u izbor novoga pape niti će gurati neke svoje kandidata, objašnjava mons. Juraj Kolarić i naglašava kako ne vjeruje da će se mijenjati procedura za izbor novoga pape te dodaje da Crkvu vodi Duh Sveti i da u teškim trenucima uvijek dolazi do Božje intervencije i vodstva.

Svečanost je započela okruglim stolom, održanim u župnom pastoralnom centru bl. Alojzija Stepinca na kojem su o donaciji i izložbi govorili preč. dr. sc. Matija Berljak, mons. dr. sc. Juraj Kolarić, mr. Vladimir Kalšan, gradonačelnik Preloga Dragutin Glavina i župnik preč.

Kada zbog starosti Šimecki nije bio više u stanju uređivati časopis, uz blagoslov biskupa Salača " Vjesnik " je počeo izlaziti kao list Nadbiskupskoga bogoslovskog sjemeništa, čije su uređivanje preuzeli mons. Josip Klarić, Juraj Kolarić i Stanislav Vitković.

U časopisu Veritas Glasnik sv. Antuna Padovanskoga, 1974. godine, tadašnji suradnik dr. Juraj Kolarić, objavljuje članak pod naslovom Zaboravljena majka koji govori o Justini Mihanović, majci Antuna Mihanovića, autora hrvatske himne Horvatska domovina Lijepa naša.

Knjigu su uz autora predstavili gospićko-senjski biskup msgr. dr. Mile Bogović, dr. fra Emanuel Hoško, dr. Juraj Kolarić, prof. Goran Crnković i urednik prof. Mate Rupić.

U redovito članstvo udruge primljeni su mons. dr. sc. Juraj Kolarić, Branko Dretar, Josip Posavec, Dijana Posavec i Aleksandra Ličanin, dok su za člana podupiratelja primljeni Juraj Levačić i Stjepan Martinec.

O papi Franji, njegovim porukama kao i prvim potezima na okruglom stolu raspravljali su i katolička publicistkinja Jadranka Brnčić, teologinja Anna Marija Gruenfelder, Juraj Kolarić, profesor crkvene povijesti, KBF u Zagrebu, Peter Kuzmič rektor Evanđeoskog teološkog fakulteta u Osijeku, Predrag Matvejević, književnik i publicist, dok je okruglim stolom moderirao Večernjakov kolumnist Darko Pavičić.

Sa strane Zagrebačke nadbiskupije svečanom uručivanju faksimila Kardinalu nazočili su mons. Juraj Kolarić, predstojnik Ureda za kulturna dobra i mons. Ivan Hren, nadbiskupijski ekonom.

Juraj Kolarić redovni je profesor na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu i ugledni teološki stručnjak za interkonfesionalne odnose i ekumenizam.

- Juraj Kolarić izlagao je o Zrinskima/Frankopanima u kontekstu europske politike a ujedno je govorio i o ulozi Družbe Braće Hrvatskoga Zmaja u stvaranju kulta Zrinskih,