Surađivao je sa skopskim Dramskim kazalištem u predstavi " Marisol " Hosea Rivere u režiji Vladimira Milčina, u Nacionalnom kazalištu Priština u predstavi " Roberto Zucco " Bernard-Marie Koltesa u režiji Vladimira Milčina, u skopskom Makedonskom narodnom teatru u predstavi " Revizor " Nikolaja Vasiljeviča Gogolja u režiji Vladimira Milčina, u skopskom Albanskom teatru u predstavi " Akvarjum " Rifeta Abazija u režiji Kuštrima Bektešija, u predstavi " Tito " Slobodana Šnajdera u režiji Martina Kočovskog, Deana Projkovskog i Deana Damjanovskog, u baletu " Veliki prozor " koreografkinje Risime Risimkine.

Gostovao je u zagrebačkom kazalištu mladih u mjuziklu " Kamov smrtopis " Slobodana Šnajdera te u riječkom HNK Ivana pl. Zajca u predstavi " Gospoda Glembajevi " Miroslava Krleže obje u režiji Branka Brezovca.

Drugi blok, nazvan Zagreb-Frankfurt sadrži kritičke eseje Slobodana Šnajdera o tri kod nas recentno objavljene povijesno-publicističke knjige frankfurtskih autora, dok treći nazvan Frankfurt-Zagreb sadrži dva prijevoda kratkih proza još dvoje frankfurtskih autora.

Vrlo je značajan prilog novom čitanju Kamova i promociji njegova djela dao kazališni časopis Prolog, koji mu je posvetio cijeli broj 32, IX., 1977. Premda se pretežito radi o suvremenim tumačenjima Kamovljeva dramskog djela i kazališta, tu se nalaze i četiri raznovrsne literarizacije na kamovljevsku/kamovsku temu: pjesma Ivana Rogića Nehajeva Barcelonska postuma, desete, kratki ulomak iz romana Milorada Stojevića Primeri vežbanja ludila ili Janko Polić na putu u Barcelonu koji ulomak na osebujan, stojevićevski način priziva« sablasti u crnogorskom kazališnom vrtu », poetska reminiscencija Psovka Francija Zagoričnika uz projekt Kamov, i napokon dramska freska Kamov, smrtopis Slobodana Šnajdera.

U srijedu, 6. lipnja u 19,30 sati na repertoaru je bila Enciklopedija izgubljenog vremena Slobodana Šnajdera u režiji Snježane Banović.

INK Gradsko kazalište Pula poziva zainteresirane na reprizu predstave KAKO JE DUNDA SPASILA DOMOVINU autora Slobodana ŠNAJDERA u režiji Snježane BANOVIĆ koja je na programu INK-a u subotu 13. i u nedjelju 14. travnja 2013. godine u 20 sati, a prije njezinog odlaska na gostovanje u Šibenik i Split gdje je uvrštena u program 23., Marulićevih dana.

Najizvođenija predstava Slobodana Šnajdera u inozemstvu je Zmijin svlak koji je igran u Njemačkoj (Tubingen, Frankfurt na Majni, Mullheim), Austriji, Italiji (Veroli, Rim), Danskoj, Norveškoj, Poljskoj (Varšava, Krakow), Irskoj, Srbiji.

Werner Schwab s tragičnom ozbiljnošću, makar u viđenju groteske, pristupa vlastitom generacijskom viđenju problema djece na vlasti, koji je u Hrvata možda čekao na Slobodana Šnajdera, nadajmo se još ne i uzalud.

Hrovat i Nino Škrabe najboljom su proglasili dramu Judith French Vlatke Vorkapić, dok drugu nagradu dijele Zločestobija Marijane Nola i Kosti u kamenu Slobodana Šnajdera.

Dugo očekivani mjuzikl prema biografskoj drami Kamov, smrtopis Slobodana Šnajdera, nakon mjeseci priprema, konačno izlazi u Zagrebačkom kazalištu mladih 14. i 15. ožujka u režiji Branka Brezovca.

U ZKM-u nastupao u predstavama: Veliki meštar sviju hulja Miroslava Krleže, u režiji Branka Brezovca, Zaštićena zona Damira Šodana u režiji Slobodana Jovanovića, Kamov smrtopis Slobodana Šnajdera u režiji Branka Brezovca, Naš grad Thortona Wildera u režiji Renea Medvešeka, Peto Evanđelje Slobodana Šnajdera u režiji Branka Brezovca, Doktor Dolittle Hugha Loftinga u režiji Borisa Kovačevića, Draga Elena Sergejevna Ljudmile Razumovske u režiji Edvina Liverića, Ana Karenjina Lava Nikolajeviča Tolstoja u režiji Vasilija Senjina, Vrata do po motivima Lacka Vidulića u režiji Renea Medvešeka, Arhetip: Medeja/Žena-bomba/Europa Ivane Sajko u režiji Franke Perković, Dore Ruždjak-Podolski i Ivane Sajko, Veliki Gatsby F.

Premda makabrično naslovljen Morendo roman prvijenac prije svega dramskog pisca Slobodana Šnajdera, sasvim neočekivano, u svojoj je osnovi, tvrdi autor, ljubavne tematike.

- U pulskom INK-u postavljate praizvedbu komada Slobodana Šnajdera Kako je Dunda spasila domovinu.

Primjerice, po precesiji Neptuna, odnosno nepredvidivom vrludanju Slobodana Šnajdera, slavnog dramskog pisca, koji je sad odjednom započeo tri novinske polemike, što su uznemirile političku kaljužu i malo oživjele srpanjsko mrtvilo milenijske godine načelnim uvredama što se, kao preko volje, izmjenjuju u dva jadranska i jednom zagrebačkom listu.

Zatim ono što je Breton bio za nadrealiste, to je Zuppa za Slobodana Šnajdera - a tu, s obzirom na produktivnost jednih i drugoga, nema puno manje posla.

U knjigu " Lapis Histriae 2011. ", koja će se u izdanju Gradske knjižnice Umag pojaviti krajem godine, bit će još i priče Marka Sosiča iz Trsta, Marka Pogačara iz Splita, Slobodana Šnajdera iz Zagreba, Olivere Skoko iz Zrenjanina, Berislava Blagojevića iz Banje Luke i Jelene Štetić iz Zemuna.

Ovi radovi neće previše smetati kazališarcima koji će uskoro svoje najmlađe posjetitelje počastiti novom predstavom, a nakon obnove predstave Ljubica, na velikoj sceni slijedi premijera predstave Enciklopedija izgubljenog vremena Slobodana Šnajdera u režiji Snježane Banović.

Posljednji, neznanstveni dio donosi tri kratka polemička teksta kojima se nastoji potaći na razmišljanje ili, kako je već rečeno, izgovoriti prešućeno, pa će autorica tu dirnuti u nedodirljivost Slobodana Šnajdera, protiviti se ideji o neigrivosti Brešanova Hamleta van komunističkog sistema, a u skladu sa svojim teorijskim, ali i etičkim promišljanjima, u posljednjem će se tekstu, otvorenom pismu Mati Matišiću, autorica pitati kada će doći vrijeme da se kroz hrvatsku dramu afirmiraju vrijednosti iz rata, ponajprije slika branitelja koja u domaćim dramama s ovom tematikom nije nimalo pozitivna.

Uprizoreno je više tekstova koji problematiziraju određene aspekte suvremenog društva, ili onih u kojima možemo pronaći paralele s problemima današnjice, odnosom moć-pojedinac, odnosima unutar obitelji ili ulogom žene u društvu, no trenutak koji bih unutar repertoara nazvao aktivističkim predstava je Enciklopedija izgubljenog vremena (2011.) u režiji Snježane Banović, a prema tekstu Slobodana Šnajdera.

Baretićevog Osmog povjerenika ocjenjivački je sud izlučio u oštroj konkurenciji djela koja su mu, kako se navodi, stajala o bok, kao što su Dvori od oraha Miljenka Jergovića, Nevjesta od vjetra Slobodana Šnajdera, Jeleni na kiši Tarika Kulenovića i Leica format Daše Drndić.

Današnjim društvom u kojem je notorna činjenica zatvaranje tvornica i otpuštanje radnika u neobičnoj kombinaciji realizma, nadrealizma i mirakula bavi se predstava Enciklopedija izgubljenog vremena kojeg je prema tekstu Slobodana Šnajdera režirala Snježana Banović a izvelo Varaždinsko kazalište.

Puli ne treba veliki glumački ansambl Snježana Banović, teatrologinja i redateljica, upravo postavlja komad Slobodana Šnajdera na scenu pulskog INK-a.

Krunska predstava cijeloga ciklusa svojevrsna je apokrifna kronika prijelomnih godina ne samo Titova života naslova Tito, stanoviti dijagrami čežnje, koju su prema tekstu Slobodana Šnajdera Kosti u kamenu s miješanim makedonskim ansamblom postavila čak tri tamošnja mlada redatelja Dean Damjanovski, Martin Kočovski i Dejan Projkovski.

Rijeka, 16. travnja 2012. \ nProfil i Gradska knjižnica Rijeka predstavljaju knjigu Slobodana Šnajdera Morendo.

Varaždinska kazališna publika imat će 1. travnja povlasticu vidjeti praizvedbu predstave, rađene prema nagrađenom tekstu Slobodana Šnajdera " Enciklopedija izgubljenog vremena ", najavljeno je danas u varaždinskom kazalištu.

Tumačio sam i pjesnika Petrarcu u Držićevu snu Slobodana Šnajdera, također u Ristićevoj režiji.

U Varaždinskom HNK 2. travnja premijerno je izvedena predstava Slobodana Šnajdera Enciklopedija izgubljenog vremena u režiji Snježane Banović za koju je Đenisa Pecotić radila kostime, a radila je i za predstavu Vuk i ovca u Maloj sceni u Zagrebu.

Samo naoko tužna bajka Oscara Wildea, koja prenosi vijest o pobjedi Dobra nad Zlom, predložak je za autorski projekt Krune Tarle i Slobodana Šnajdera u ZKL.

Nakon velikog uspjeha praizvedbe Petog evanđelja Slobodana Šnajdera u hamburškom kazalištu Kampnagel i režiji Branka Brezovca, predstava je u ZeKaeM-u doživjela i svoju hrvatsku premijeru, potvrdivši i opravdavši uspjeh u Njemačkoj.

Uz ime, a i djelo Slobodana Šnajdera, neminovno se i s određenom vrstom automatizma koji ne propituje vlastite stavove, vežu specifične ideološke odrednice.