I tisuće karijera su zbog njih upropaštene kaže profesor Smerdel.

Prijedlog je podržao i prof. dr. Branko Smerdel, zauzevši se za jačanje važnosti institucija svih posebnih pravobranitelja, jer se tako u državi stvara jaka mreža pravobranitelja kao zaštitnika ljudskih prava.

Neugodno su se sukobili predsjednik odbora Peđa Grbin i profesor ustavnog prava Branko Smerdel

Tako je Branko Smerdel vladajućima spočitnuo da je odredba koja obvezuje poslodavca da primi na isti posao dužnosnika nakon odrađenog mandata suprotna Ustavu RH, no s tim se nije mogao složiti SDP-ov Ivo Jelušić, kazavši da postoje i drugi zakoni kojima poslodavci moraju vratiti zaposlenike na posao. (Tportal.hr)

Lokalne samouprave bi se prema svojim vatrogascima morale odnositi po tako definiranim pravilima, a od Vlade treba tražiti decentralizaciju sredstava za organiziranje vatrogastva - objasnio je Smerdel.

- Izvješća Ustavnog suda nemaju nikakvu obvezujuću snagu i apsolutno se njima ništa ne može nalagati Saboru i njegovim radnim tijelima, istaknuo je Smerdel, naglasivši da Ustavni sud nije imao pravo objaviti svoj pročišćeni tekst Ustava kao službeni.

Imali smo i niz vanjskih suradnika koji su nam pomogli prilikom izrade ovog zakona, među kojima su: prof. dr. sc. Mihajlo Dika, prof. dr. sc. Branko Smerdel, prof. dr. sc. Miroslav Goreta, prof. dr. sc. Dušan Zečević, prof. dr. sc. Dubravka Hrabar, prof. dr. sc. Zoran Parać, prof. dr. sc Zlata Đurđević, prof. dr. sc. Igor Gliha, prof. dr. sc. Dražen Dragičević, prof. dr. sc. Siniša Petrović, prof. dr. sc. Eduard Kunštek, doc. dr. sc. Romana Matanovac Vučković, doc. dr. sc. Viktor Gotovac, mr. sc. Sunčana Roksandić Vidlička, Marta Dragičević Prtenjača, Zdenka Kokić Puce i mnogi drugi.

Prof. dr. sc. Branko Smerdel, profesor na Pravnom fakultetu u Zagrebu i vrsni poznavatelj ustavnog prava u kratkom je razgovoru za SEEbiz prokomentirao odluku Ustavnog suda da se referendum o Zakonu o radu neće održati jer za takvo nešto nema pretpostavki.

Odmah na početku da nešto raščistimo, Ustavni sud je nadležan za donošenje ovakvih odluka i to piše u Ustavnom zakonu Republike Hrvatske, na početku ističe Smerdel i nastavlja.

Vidite, kada je Vlada povukla prijedlog Zakona o radu prestala je i potreba za referendumom i tu je cijela priča trebala stati, kaže profesor Smerdel i upozorava.

Smerdel u poticajnim i instruktivnim tezama iz promemorije za razgovor o primjeni federalnog načela i poukama ustavne reforme iz 1971. godine kod nas.

Zaprepašten javnim optužbama, koje su, kako kaže, uvredljive i za Pravni fakultet, profesor doktor Smerdel navodi kako je doktor Podolnjak došao na fakultet na njegov poziv kao dekana 2005. godine, položio razlikovne ispite, doktorirao pravne znanosti, objavio dvije znanstvene knjige i veći broj članaka.

Zbor je kroz deset let vodil maestro Ivica Frleta, a zadnje dve leta vodi jih maestro Damir Smerdel.

Osnivačka skupština Sindikata vatrogasaca Rijeka održana je dana 04.02.2000. godine i tadašnje izabrano predsjedništvo sindikata sačinjavali su: Mladen Šćulac, Damir Mlinac, Boris Sarajlić, Saša Kružić, Ivo Maračić, Marko Deranja, Igor Vidrih potpredsjednik sindikata, i Marijan Smerdel-predsjednika sindikata.

V. o tome v. prof. dr. sc. Smerdel, Branko: O nacrtu prijedloga Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju Informator, broj 6067 - 6068 od 28.4. i 2.5.2012., str. 1.

Come rifare l amministrazione Pubblica italiana, Il Mulino, Bologna, 1995. Draghi, M.: Economic Policy Administration, International Journal of Public Administration, Vol 23, No 2 i 3, 2000. Grande, E.: Od nacionalne države do transnacionalnog režima politike državna upravljačka sposobnost u globalizacijskom razdoblju, Politička misao, br. 2, vol 39, 2002. Hirst, P. Thompson, G.: Globalizacija, Liberata, Zagreb, Zagreb, 2001. Koprić, I.: Državna uprava i lokalna samouprava: Vladavina prava ili politike?, Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu, Vol. 51, No. 6, 2001. Koprić, I.: Okviri, naglasci i perspektive aktualne decentralizacije u Hrvatskoj, Hrvatska javna uprava, god. 3, br. 3 4, 2001. Lauc, Z.: Decentralizacija uvjet optimalizacije lokalne i regionalne samououprave, Hrvatska javna uprava, god. 3, br. 2, 2001. Lemos Capeller, W: Globalisation des echanges et espaces juridiques Presentation, Droit et societe, No. 35, 1997. Lozina, D.: Lokalna samouprava: poredbeno i hrvatsko iskustvo, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, 2004. Lozina, D.: Ogledi o lokalnoj samoupravi, Pravni fakultetet Sveučilišta u Splitu, Split, 2003. Maggi, M. Piperno, S.: Costi e benefici della financa pubblica in Italia: implicazioni per la questione regionale, Economia pubblica, No 1, 1995. Meny, Y.: Francuski politički sustav, Pan Liber, Osijek Zagreb Split, 1998. Mlinar, Z.: Individuation an globalization: the transformation of territorial social organization, u Mlinar, Z. (ed.): Globalization and Territorial Identities, Ashgate publishing, 1992., 3 4. Pavić, Ž.: Monotipski i politipski ustroj lokalne samouprave, Zakonitost, god. 46 (br. 8 9), 1992. Pavić, Ž.: Od antičkog do globalnog grada, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2001. Pavić, Ž.: Stupnjavanje lokalnih jedinica i gradovi, Zakonitost, god. 46 (br. 11 12), 1992. Pusić, E.: Država i državna uprava, Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu, Zagreb, 1999. Pusić, E. Ivanišević, S. Pavić, Ž. Ramljak, M.: Hrvatska središnja državna uprava i usporedni upravni sustavi, Školska knjiga, Zagreb, 1997. Pusić, E.: Nauka o upravi, Školska knjiga, Zagreb, 1996. Pusić, E.: Upravljanje u suvremenoj državi, Društveno veleučilište u Zagrebu, Zagreb, 2002. Smerdel, B.: Prema hrvatskoj teoriji lokalne samouprave, u Brunčić, D. Friedrich, F. Jurić, D. Lauc, Z. (ed.): Europska povelja o lokalnoj samoupravi i lokalna samouprava u Republici Hrvatskoj, Zbornik radova Savjetovanja Primjena Europske povelje o lokalnoj samoupravi u Republici Hrvatskoj, Pravni fakultet u Osijeku, Osijek, 1998. Šimović, J.: Neka obilježja sustava financiranja javnih potreba u Republici Hrvatskoj, u Javna uprava u demokratskom društvu (zbornik radova), Institut za javnu upravu i Organizator, Zagreb, 1999. Šporer, Ž.: Protusljovlja globalizacije, u Globalizacija i njezine refleksije u Hrvatskoj (ed.

I profesor Ustavnog prava na zagrebačkom Pravnom fakultetu, Branko Smerdel, oglasio se o dotičnom pitanju rekavši da bi DIP trebao uvažiti mišljenje Ustavnog suda vezano uz nakanu HDSSB-a da nositelj izbornih lista na parlamentarnim izborima bude Branimir Glavaš.

S njime se složio profesor ustavnog prava Branko Smerdel.

Od hrvatskih latinista ovog razdoblja može se spomenuti Ton Smerdel (1904. 1970.), klasični filolog, koji je izdao sedam knjiga ametričkih latinskih pjesama, čime se uvrštava među najplodnije novije neolatinske pjesnike u svijetu.

Skupu su se također uvodno obratili prof. dr. sc. Arsen Bačić na temu konstitucionalizma, demokracije i odgovornosti dok je prof. dr. sc. Branko Smerdel govorio o odgovornosti u parlamentarnoj demokraciji.

Glavaš i Smerdel Ljevku prijetili pritvaranjem

A naš vodeći stručnjak ustavnog prava prof. Branko Smerdel kaže: " Temeljno načelo koje datira još iz 17. stoljeća govori da legislativa i parlament ne smiju ulaziti u sudbena pitanja...

Na samoj su se sjednici svi složili da nema nikakve ustavopravne dvojbe o tome da Ustavni sud može ocjenjivati ustavnost Bobetkove optužnice jer, kako je objasnio vanjski stručni član Odbora prof. dr. Branko Smerdel, on je to, sukladno članku Ustava po kojemu " prati ostvarivanje ustavnosti i zakonitosti te o uočenim nepravilnostima izvještava Sabor ", i dužan napraviti.

S Glavašem se složio i vanjski èlan Odbora, profesor ustavnoga prava Branko Smerdel, koji je Ljevku pojasnio da se tako ne može razgovarati s jednim parlamentarnim odborom. nbsp; nbsp; nbsp; U Americi bi se to što nešto znate, a ne želite reæi nekom odboru, smatralo uvredom Kongresa i moglo bi vam se dogoditi da vas se odmah sa sjednice sprovede u zatvor, pojasnio je Smerdel. nbsp; nbsp; nbsp; Sreæom, nismo u Americi, s olakšanjem je prokomentirao situaciju predsjednik Odbora Dražen Bošnjakoviæ.

S druge strane, HDZ-ov Vladimir Šeks, potpredsjednik Odbora za Ustav, smatra da ovaj zakon i ne mora nužno biti donesen prije 1. srpnja pa ima vremena za daljnju širu raspravu, dok je Smerdel upozorio i da su mnoge stvari, poput sastava Odbora za europske poslove, umjesto u Prijedlogu zakona navedene u Poslovniku, koji se mora mijenjati zbog novog odnosa između Sabore i Vlade što je iskorišteno za još neke promjene.

- Da smo u SAD-u, završili biste u zatvoru sve dok ne kažete tko je na vas vršio politički pritisak - zaprijetio je Glavaš, kojega je u ovoj prekoatlantskoj paraleli podržao i vanjski član Odbora prof. dr. Branko Smerdel.

Profesor ustavnog prava Branko Smerdel, izlažući o temi odgovornost u parlamentarnoj demokraciji, istaknuo je da je odgovornost središnje pitanje funkcioniranja demokracije i parlamentarizma u Europi.

Čekali smo punih devet mjeseci da gradska uprava krene sa sanacijom nastale štete, sada je, istini za volju, krov saniran, ali cement i zidovi su puni vlage i treba vremena da se osuše kaže Emil Smerdel, ravnatelj OŠ Jurja Šižgorića.

Da treba provesti ozbiljnu raspravu jer je riječ o prvorazrednoj ustavnoj materiji, istaknuo je vanjski član Odbora Branko Smerdel, predstojnik Katedre za ustavno pravo zagrebačkog Pravnog fakulteta, koji je napomenuo da bi zbog njezine važnosti predmetnu materiju trebalo urediti zakonom ustavnog karaktera koji se donosi dvotrećinskom većinom, a ne običnim zakonom.

Njega, naime, Sabor lako može mijenjati, no Smerdel je svjestan nedostatka vremena premda je postavio jedno od ključnih pitanja: kako se Sabor uopće doveo u ovu situaciju?