Kada bi se radilo samo o prijestupu društvenih, državnih, pravnih zakona i paragrafa, društvo, država i pravo bili bi sasvim dovoljni za konačan sud o smrtnoj kazni.

1. Prva metodska stranputica počiva na tome što prodorni i neovladani argumenti iz osječaja okrnjuju ili zaprječuju spoznaju čudoredne istine i vrijednosti. Prevelika odrečenost osječajima, koja je prisutna u raspravama o smrtnoj kazni, zaprječuje stvaran susret sa činjenicama i vrijednostima, jer lumen rationis dolazi do isključenja. 2. Druga metodska stranputica u današnjoj diskusiji sastoji se u miješanju dvaju posve različitih pitanja: prvoga o čudorednoj dopustivosti smrtne kazne i drugoga o njezinoj praktičnoj primjeni. U raspravama je često prisutno argumentiranje pro et contra primjene smrtne kazne sada i ovdje kao argumentiranje pro et contra čudoredne dopuštenosti smrtne kazne opčenito. 3. Napokon, rasprava o smrtnoj kazni opterečena je ne samo raznim teološkim, več i filozofsko-antropološko-socijalnim osnovama; jer ono što je društveno dopušteno ovisi od predodžbe zajednice.

Utorak, 24. ožujka 2009. Međunarodna nevladina organizacija za zaštitu ljudskih prava Amnesty International objavila je 23. ožujka izvješće o smrtnoj kazni u 2008. godini.

Danas se mnogi crkveni dužnosnici zalažu za ukidanje smrtne kazne, te nije ni čudo što su mnogi katolici uvjereni kako se službena Crkva protivi smrtnoj kazni.

Svaka kazna uz okružje i prijetnje smrću koje smo već unaprijed dobili iz zeničkog kazamata i prije presude i odlaska na izdržavanje kazne - ravna je smrtnoj kazni jer smo već dobili najave što nam se sprema u zatvoru Zenica.

Kakvo bi trebalo biti kršćansko stajalište o smrtnoj kazni?

Inače se smatra preljubnicom i podliježe smrtnoj kazni.

Iako je članak o smrtnoj kazni u Kaznenom zakonu bio ukinut, još uvijek je bio u Ustavu.

Ja sam za smrtnu kaznu jer je onaj koji ispunja predodžbu o zasluženoj smrtnoj kazni očitovao svojim djelovanjem nedostatak samodiscipline; ja sam protiv smrtne kazne jer je sam izvor uvjeta za uspostavljanje smrtne kazne zasnovan na nedostatku samodiscipline.

Tamo svaka država određuje svoj porez, odlučuje primjerice o smrtnoj kazni, o prodaji alkohola maloljetnicima.U EU je to nemoguće.

Njezin tekst o smrtnoj kazni i potrebi njena ukidanja kao civilizacijskoj tekovini (« Što ubija smrtna kazna? », Start, 28. VII 1984) naišao je na velike otpore, naroèito u onom krugu kolega iz profesije koji su« inspiraciju »vukli iz komitetskih naputaka.

A u Starom Zavetu je Mojsijev Zakon zapovedao: vračare i prizivače mrtvih treba predavati smrtnoj kazni kamenovanjem, jer je zbog njih mogao da propadne čitav narod.

Općepoznato je da se upravo u tim slučajevima pokazuje rasna diskriminacija u odlučivanju o smrtnoj kazni, kao ni u jednom drugom zločinu u SAD-u.

I zato ja ne vidim smisla u smrtnoj kazni, ja sam zagovornik doživotne kazne, pa nek pati do kraja života i živi s tim da nikad neće više biti slobodan i da tamo gdje je, postoje i gori od njega.

Je li nam jasno što Ivan Pavao II. i Benedikt XVI. kažu o smrtnoj kazni?

jest. i ti podaci o tim ciframa su skinuti ni više ni manje nego sa sajtova koji se smrtnoj kazni protive. naravno da neće reć da je isplativije krknut nekoga. ali, kad bolje pogledamo - ne koštaju sva suđenja isto, niti sve žalbe niti ovo niti ono. tako da su te cifre debelo upitne. što je sve ulazilo u njihovu računicu troškova uzdržavanja nekog zatvorenika? koštaju li svi zatvorenici isto? neće nam reći. samo će nam servirat gotove rezultate koji, gle čuda, idu njima u prilog. tako da mi se čini da je ou ovom slučaju najpametnije da puštimo statistiku po strani.

Nedavno je katolik.hr objavio pisanje našeg suradnika Ivana Poljakovića o smrtnoj kazni [ 1 ].

Pa naravno da nije, svako ima neka prava, cak i ljudi na smrtnoj kazni, al ravnopravan nije niko.

Istom odlučnošću se odnosi i naspram gašenju života kod teško bolesnih osoba, kao i prema smrtnoj kazni, makar je prakticirala najmoćnija zemlja na svijetu.

A i uvesti smrtnu kaznu zbog ekonomske računice je nešto poprilično bolesno. ne samo zbog ekonomske računice nego I ZBOG ekonomske računice. to je samo jedan od faktora koji (možda) ide u prilog smrtnoj kazni. ne samo da ćete dobiti rezač povrća i ovaj nož za sir, nego ćete pritom i uštedjeti ne deset, ne dvadeset već tisuću dolara. nikada više u životu nećete morati kupiti novi set noževa.

Nisi me razumio kad kažem« starije »ne mislim vremenski, nego hijerarhijski (vojnička terminologija, ako si bio u vojsci), pa je pitanje smije li itko oduzeti ljudski život« fundamentalnije »od« smije li čovjeku život biti oduzet po smrtnoj kazni ».

ne smrtnoj kazni.... dosad su poubijali jako mnogo ljudi a ljudi i dalje ubijaju, siluju itd... dakle smrtna kazna se nije baš pokazala kao zadovoljavajuća što se tiće preventivnog djelovanja na buduće počinitelje... kao preventiva za daljnje činjenje i kao represija je vrlo učinkovita za počinitelja...: zubo: nije baš neka fora ljude ubijati... iako da se nešto takvo dogodi tebi (ubojstvo djeteta npr.) onda svi mi drukčije reagiramo... ali smrtna kazna neće ništa promijeniti... možda je " bolja " (ili " gora ") za takvog zločinca kazna doživotni zatvor od smrtne kazne... meni death penalty nema baš smisla...

Tijekom tog razdoblja najavljivano je uklanjanje članka o smrtnoj kazni za istospolne seksualne odnose, međutim to se nije bilo dogodilo.

Imam dojam da se upravo oni koji se zalažu za pravo na pobačaj i eutanaziju žestoko protive smrtnoj kazni.

Njegov odgovor se da naslutiti jer me već proglasio jako bolesnim, no ja nekako u sebi osjećam da se on iznenadio nad jasno iznesenim podacima o smrtnoj kazni nekad i danas, te kako je i sam postao rob sekularističke inkvizicije i potpao pod mitove o Crkvi plasirane preko najgluplje stvari na internetu ikad.

Mnogi danas s razlogom razmišljaju o smrtnoj kazni zbog tragičnih slučajeva nasilja u svijetu.

Tu potrebu za odmazdom pothranio je i šef policije Ivica Franić svojom izjavom o smrtnoj kazni za one koji ubiju službenu osobu na dužnosti.

Zato je ta konferencija na neki način bila protuteža svima onima koji govore o ratovima, o smrtnoj kazni, o kolonizaciji koja i dan danas, na žalost, postoji i koju određeni krugovi podržavaju.

Ovog utorka učenici su tijekom domske parlaonice raspravljali o smrtnoj kazni.

Tijekom parlaonice učenici su podijeljeni u dvije grupe, afirmacijsku i negacijsku, argumentirano i jasno iznosili svoje stavove i tvrdnje o smrtnoj kazni, koji je smisao kazni, može li se smrću boriti za pravo na život.