Treba istaknuti da je isti zaključak o arhelološkim nalazima prezentirao i doc.dr.sc. Stašo Forenbaher na predavanju o speleorarheološkim istraživanjima održanom u SO Željezničar 2009. godine (D. Paar).

2009 - te godine zagrebački speleolozi iz SO Željezničar eksplozivnim punjenjima šire prolaze u jami Draženova puhaljka na površini te u zajedničkoj akciji sa šibenskim i drniškim speleolozima klesanjem probijajući spajaju dvije jame u jamski sustav.

Tijekom 2011. u jami Muda labudova (Crnopac, Velebit) SO Željezničar je organizirao nekoliko vikend akcija istraživanja i jednotjedni logor u 8. mjesecu.

Vođa te ekspedicije, koja je trajala 13 dana, bio je Svjetlan Hudec, član SO Željezničar a sudionici, njih 12, članovi SO Željezničar SO Velebit i SO Mosor.

Branka Bosner (SO Željezničar) spustila se do dubine 650 m.

U organizaciji Odsjeka održan je seminar o samospašavanju u vertikalnim speleološkim objektima na Gorskom zrcalu, na kojem su bili nazočni i članovi SO Željezničar, SO Mosor i DISKF, te savjetovanje o speleološkom ronjenju i spašavanju u špiljama u suradnji s SOŽ i DISKF.

Kuhte iz SO " Željezničar " istražili su i tri nova objekta: Pećinu u Pazjanicama, Veli Sklop IV i Špilju u Crljenici.

30. travnja Na izletu speleološke škole SO " Željezničar ", čiji su polaznici dan prije usavršavali tehniku u jami " Blizu " na 46 m dubine, dogovoreno je da će se najspremnijima omogućiti ulazak i sudjelovanje u istraživanju novootkrivene jame.

U petak 29.10. u 10:40 h na 1. programu Hrvatskog radija, u emisiji Oko znanosti, Petra Kovač Konrad, članica SO Željezničar i HBSD će govoriti o speleoronjenju.

Ove godine u periodu od 07. ožujka do 14. travnja održala se speleološka škola SO Željezničar pod voditeljskom palicom Ivana Mišura koja je podarila 15 novih speleologa pripravnika.

Tijekom srpnja 2012. nastavljena su istraživanja naše najdulje špilje, skoro 23 km dugačke Kite Gaćešine, a krajem srpnja članovi SO Željezničar nastavljaju istraživanja u vrlo perspektivnoj jami Muda Labudova.

Vođa ekspedicije u Lukinu jamu 1993. (pod nazivom Lomska duliba 1993.) bio je Branko Jalžić, član SO Željezničar, a po nekoliko dana ekspediciju su vodili Anđelko Novosel, tada član Speleološke sekcije Hrvatskog geografskog društva iz Zagreba, i Damir Lacković, član SO Velebit.

U toj ekspediciji, koja je trajala 27 dana, do dna se na dubinu od - 1349 m spustilo devet članova: Damir Lacković, Siniša Rešetar, Darko Troha, Pavle Mintas i Zoran Stipetić iz SO Velebit, Robert Dado, Branko Jalžić i Svjetlan Hudec iz SO Željezničar, te Branko Šavor iz SO Dubovac.

U prethodnim istraživanjima u tog špiljskog sustava sudjelovali su i članovi SO Velebit i SO Željezničar.

Pred jamom se slaže ekipa: Bernard Bregar, Robert Rosić, (SO Željezničar), Dalibor Reš, Vlado Špehar (SU Estavela), Damir Slatinac (SKOL), Željko Vukušić (SO Promina), Teo Barišić (SO Sv. Mihovil).

Iz Hrvatske tu su bili: Ivančica Zovko (SO Velebit), Robert Dado (SO Željezničar), Goran Pribetić, Vinko Počanić i Silvio Legović (SD Proteus), te Igor Jelinić.

U tim aktivnostima posebno se isticao Ozren Lukić, u to vrijeme pročelnik SO " Željezničar ", koji je samostalno ili s drugim speleolozima istražio 19 novih objekata.

Od 21. do 24. lipnja članovi SO Željezničar sudjelovali su na logoru u organizaciji SU Estavela.

Na akciji su sudjelovali speleolozi iz: SAK Ekstrem, SO Velebit, SO Željezničar, SO Dubovac, SD Matokit i SD Krstatice.

Ekipu su činili članovi SO Željezničar: Dalibor Jirkal (Dado), Petra Kovač Konrad (PKK), Ruđer Novak (Ruđo), Ivan Mišur (Ivo), Josip Dadić te novopečeni speleolozi-pripravnici: Matija Mandarić, Sanja Sviben i Tamara Knežević.

Jedan od pristupa istraživanju SO Željezničar na području masiva Crnopac koncipiran je tako da se tijekom ljetnih logora i produženih vikend akcija istražuju veliki/veći speleološki objekti, a u kraćim vikend akcijama se nastavljaju dugogodišnja istraživanja i rekognosciranja na područjima koja još uvijek nisu dovoljno istražena.

Osim članova SO Željezničar na logoru su sudjelovali i članovi SK Ozren Lukić, SU Estavela, SD Karlovac, SO Velebit i HBSD-a.

Marin Glušević i Katja Milišić SO Mosor - Split, Jure Ćatipović, Mario Špar iz HPD Kozjak - Kaštela, Marko Prelas i Toni Kovačić iz SO Imber - Omiš, Domagoj Tomašković iz SK Samobor - Samobor, Branko Jalžić iz SO Željezničar i HBSD - Zagreb, Ive Alviž SO Sv. Mihovil Šibenik i SO Velebit - Zagreb, Kardi Županići iz SD Istra - Pazin, Valentina Lipovec iz SU Kraševski Zviri - Ivanec, Ronald Železnjak, Ana Bakšić, Tea Selaković, Marko Rakovac, Đuro Kuzumilović iz SO Velebit - Zagreb, gost iz Francuske Johann Culot, okupilo se 13.10.2011. u Kiti s namjerom nastavka istraživanja u najdubljim dijelovima jame.

U periodu od 4. do 30. rujna 2009. Luka Mudronja (SO Velebit) i Inga Patarčić (SO Željezničar) boravili su u Indiji.

The initial investigations were performed by the members of the Croatian Speleological Society in 1962. Further investigations were continued in 1977 when a team of speleologists from the SO Željezničar map the pit to the depth of 50 m.

Primjerice, SO Željezničar, je pod vodstvom Jadranka Ostojića Makine još sredinom 80 - tih godina istraživao nekoliko speleoloških objekata na spomenutom području, a to su vjerojatno činili i drugi Odsjeci i pojedini speleolozi.

Tom prilikom, ekipi BIUS-a pridružilo se nekoliko članova drugih društava, pa tako i član SO Željezničar Vedran Jalžić.

Rad je napravljen u suradnji sa speleolozima iz SO Mosor, SO Velebit, SO Sv Mihovil, SO Željezničar, SU Estavela te HBSD-om i BIUS-om

Prijašnja dva predavanja i video projekcije u organizaciji SO Željezničar, pa nedavno predavanje Roberta Erhardta i Darka Bakšića, Voronya (Krubera) najdublja jama na svijetu kao i predavanje Petre Kovač Konrad na temu speleoronjenja pokazatelj su izrazito velikog interesa pa i potrebe prezentiranja speleologije na ovakav način.

U SPOMEN U ovoj surovoj ratnoj oluji porušeni su mnogi gradovi i sela, izgorjele su kuće, crkve i tvornice, mnogo je tužnih ljudskih sudbina, prekinutih dječjih snova. 14. srpnja 1992. godine pogibijom našeg prijatelja Ozrena Lukića Luke, pripadnika Planinske satnije Velebit, speleologa, pročelnika SO Željezničar, svatko od nas iz svijeta špilja, užadi i planina nečujno je izgubio jedan svoj dio.