Socijalna fobija utječe na svakidašnji život i na mišljenje o sebi.

Obično se uzimaju neposredno prije određene situacije u kojoj se pojavljuje socijalna fobija, npr. neposredno prije javnog nastupa.

U sklopu ove klasifikacije, Agorafobija, Socijalna fobija i Izolirana fobija svrstane su u skupinu Anksiozni poremećaji.

Trebate se javiti psihoterapeutu (psihijatru ili psihologu) i s njim razgovarati o svojoj socijalnoj anksioznosti (nekad to zovemo i socijalna fobija) i o osjećajima koje potiskujete.

Uz ovaj poremećaj često se istovremeno javljaju i drugi poremećaji, posebice depresija i socijalna fobija.

Većina studija potvrđuje da se socijalna fobija javlja češće kod djece koja su pretjerano ovisna o roditeljima, osobito kod roditelja koji su pretjerano protektivni.

Poznato je da su tjeskobni poremećaji, kao socijalna fobija i opsesivno-kompulzivni poremećaj, puno češći među ljudima oboljelima od anoreksije, a uglavnom se javljaju prije nego što nastupi poremećaj prehrane.

Na taj su način blagi, prijelazni ili prolazni poremećaji, poput stanja potištenosti nakon osobnih tragedija, ili osobina ličnosti poput sramežljivosti, dobili kliničke nazive (anksiozni sindrom, socijalna fobija) i postali predmet medikamentnog liječenja.

Specifična socijalna fobija Ta vrsta fobije se obično pojavljuje u ljudi koji su u središtu pozornosti zbog svog zanimanja, npr. trgovci, glumci, glazbenici, učitelji.

Specifična socijalna fobija se može pojaviti i u bilo koje osobe koja prigodice mora nastupati iii govoriti u javnosti.

Nakon ozbiljnih bolesti, kao što je depresija, antidepresivima se liječila socijalna fobija, kompulzivni poremećaji, pa i anksiozno - depresivni poremećaji.

Agorafobija je strah od otvorenih prostora i javnih mjesta s velikim brojem ljudi, dok socijalna fobija predstavlja strah od situacija u kojima je osoba izložena kontaktu s drugim osobama.

Da bi umanjili svoju tjeskobu, takvi bolesnici čine određene rituale (kompulzije), npr. učestalo pranje ili čišćenje. - panični poremećaj: bolesnici pate od napadaja panike, pri čemu imaju iznenadne navale velikog straha, praćene lupanjem srca, otežanim disanjem te osjećajem zarobljenosti. - socijalna fobija: bolesnici izbjegavaju pojavljivati se i govoriti među mnoštvom ljudi, te agorafobija: strah pred otvorenim prostorom, posebice javnim mjestima, ponekad čak i strah od izlaska iz kuće.

Eritrofobija može biti izolirana smetnja ili se javiti u sklopu poremećaja koji se zove socijalna fobija.

Razlikuju se opća i specifična socijalna fobija.

Kako socijalna fobija utječe na djecu?

Opća socijalna fobija Ako osoba pati od opće socijalne fobije, tada strahuje u svakoj situaciji u kojoj bi mogla biti u središtu pozornosti drugih ljudi.

Kontrolirane studije dokazuju da je kognitivno-bihevioralna terapija najučinkovitija terapija za velik broj psihičkih poteškoća i poremećaja: depresija, fobije, tjeskoba, napadaji panike, socijalna fobija, opsesivno-kompulzivni poremećaj, PTSP, poremećaji prehrane, nisko samopoštovanje, partnerski problemi, kontrola ljutnje, itd.

S druge strane su npr. agorafobija i socijalna fobija, koje mogu u potpunosti ograničiti život pojedinca.

Anksiozni poremećaji (gdje spada među ostalim i socijalna fobija) se liječe psihoterapijom i uzimanjem lijekova, najčešće paralelno, a ovisno o konkretnoj situaciji, moguće je staviti naglasak na jednu od tih 2 terapijskih mogućnosti.

Prema jednom istraživanju, 70 % ekstremno pretilih adolescenata zadovoljava kriterije za barem jedan psihološki poremećaj, od čega su daleko najčešći poremećaji raspoloženja i anksiozni poremećaji, pogotovo socijalna fobija (40).

Agorafobija se javlja u ranim i srednjim 20 - im godinama, kao i klaustrofobija, a socijalna fobija javlja se kasnije.

Socijalna fobija može se javiti i u sklopu paničnog poremećaja.

Zadnjih je desetljeća utvrđeno da i antidepresivi djeluju protiv anksioznih poremećaja, u koje spadaju i agorafobija i socijalna fobija.

Unutarnje stanje osobe može varirati od žalosti, preko samosažaljenja, samookrivljavanja, ljutnje, bijesa, gorčine, sve do ozbiljnijih poremećaja kao što su depresija, određena socijalna fobija, agresivnost ili opća nesposobnost za samostalno funkcioniranje.

Socijalni anksiozni poremećaj ili socijalna fobija je neprimjereni strah od izloženosti promatranju i kritičkoj procjeni drugih osoba u različitim situacijama.

Prema mišljenju skeptika, izmišljene ili preuveličane bolesti su sindrom nemirnih nogu (rijedak poremećaj, čija je rasprostranjenost napuhana), socijalna fobija (obična stidljivost koju ne treba liječiti), ženska seksualna disfunkcija (nepostojeća bolest) i menopauza (normalno stanje, za koje nije potrebna terapija).

Poštovana doktorice, šta mi možete reći o lijeku Q PIN koji je propisan mom sinu, 15 g sa dijagnozom emocionalni poremećaji, depresija, socijalna fobija?

Tjeskoba je obično obilježje nekog od anksioznih poremećaja, a u mlađoj dobi posebno su česti panični poremećaj i socijalna fobija.

B iti pomalo nesiguran ili neodlučan u prvom razredu osnovne škole sasvim je normalno, no kod neke djece to prelazi u krajnost i iskazuje se socijalna fobija.